- 1 -              III Kr 149/2023-3

 

 

 

 

 

Broj: III Kr 149/2023-3

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

P R E S U D A

 

              Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Vrhovnog suda Ranka Marijana, kao predsjednika vijeća, te Ileane Vinja i Melite Božičević-Grbić, kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice - specijalistice Martine Slunjski, kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv osuđenog I. B. zbog kaznenog djela iz čl. 326. st. 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine", br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15-ispravak,101/17 i 118/18 – dalje u tekstu: KZ/11), odlučujući o zahtjevu osuđenika za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude koju čine presuda Općinskog suda u Rijeci od 13. travnja 2022. broj K-168/2022-4 i presuda Županijskog suda u Osijeku od 24. kolovoza 2023. broj Kž-268/2023-3, u sjednici vijeća održanoj 11. siječnja 2024.,

 

 

p r e s u d i o   j e

 

              Zahtjev osuđenog I. B. za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude odbija se kao neosnovan.

 

 

Obrazloženje

 

1. Pravomoćnom presudom, koju čine presuda Općinskog suda u Rijeci broj K-168/2022-4 od 13. travnja 2022., preinačena presudom Županijskog suda u Osijeku broj Kž-268/2023-3 od 24. kolovoza 2023., osuđen je I. B. zbog kaznenog djela iz čl. 326. st. 1. KZ/11 na kaznu zatvora od jedne godine, uz uračunavanje vremena lišenja slobode, sukladno čl. 54. KZ/11.

 

2. Protiv presude suda drugog stupnja osuđenik podnosi zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude iz razloga u čl. 517. st. 1. toč. 3. u vez i čl. 468. st. 1. toč. 11. ZKP/08, s prijedlogom da se pravomoćna presuda preinači i optuženiku izrekne uvjetna osuda, odnosno da se presuda suda drugog stupnja ''ukine u cijelosti ili djelomično i predmet vrati na ponovnu odluku ili suđenje višem sudu''.

 

3. Sukladno čl. 518. st. 4. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine", br. 152/08, 76/09, 80/11, 91/12 – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 130/20 - odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 88/22 - dalje u tekstu: ZKP/08), Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske odgovorio je na zahtjev osuđenika s prijedlogom da se isti kao neosnovan odbije. Odgovor državnog odvjetnika dostavljen je na znanje osuđeniku i njegovom branitelju.

 

4. Zahtjev nije osnovan.

 

5. Uvodno treba reći da je presudom Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj III Kr-20/2023-5 od 6. travnja 2023. utvrđeno da je raniji zahtjev osuđenika za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude osnovan te da je presudom Županijskog suda u Osijeku broj Kž-329/2022-4 od 29. rujna 2022. povrijeđen zakon iz razloga u čl. 517. st. 1. toč. 3. u vezi čl. 487. st. 1. ZKP/08 pa je to pravomoćna presuda ukinuta i vraćena sudu drugog stupnja na ponovno odlučivanje o žalbi državnog odvjetnika.

 

6. Zahtjevom osuđenika tvrdi se da drugostupanjski sud, niti u ponovljenom postupku, nije valjano i argumentirano obrazložio iz kojih konkretnih razloga smatra da su olakotne okolnosti utvrđene u prvostupanjskoj presudi precijenjene. Kako nisu utvrđene nikakve otegotne okolnosti koje bi opravdavale strože kažnjavanje osuđenika, to je obrazloženje presude suda drugog stupnja paušalno čime je ostvarena bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz čl. 468. st. 1. toč. 11. ZKP/08.

 

7. Ovako koncipiranim zahtjevom osuđenik, ustvari, tvrdi da je u žalbenom postupku povrijeđena obveza drugostupanjskog suda da u svojoj odluci ocijeni i obrazloži žalbene razloge pa je zahtjevom istaknutu povredu iz čl. 517. st. 1. toč. 3. ZKP/08 trebalo povezati s odredbom čl. 487. st. 1. ZKP/08, u kojem smislu je zahtjev osuđenika i razmatran.

 

7.1. Međutim, analizom obrazloženja pobijane presude drugostupanjskog suda u kontekstu prigovora navedenih u zahtjevu osuđenika stječe se dojam da podnositelj zahtjeva uopće nije uočio niti akceptirao razloge koje je taj sud naveo pod toč. 6.1. obrazloženja svoje presude.

 

7.2. Naime, za razliku od prethodne, ukinute presude drugostupanjskog suda, treba reći da je pri ponovljenom odlučivanju o žalbi državnog odvjetnika taj sud dao vrlo jasne i konkretne razloge zbog kojih smatra da su olakotne okolnosti utvrđene u prvostupanjskoj presudi precijenjene, što opravdava izricanje strože kazne. Isto tako, zahtjevom se potpuno paušalno tvrdi da nikakve otegotne okolnosti na strani osuđenika nisu utvrđene.

 

7.3. Upravo suprotno, drugostupanjski je sud, prihvativši olakotne okolnosti u vidu optuženikovog priznanja kaznenog djela i njegove dosadašnje osuđivanosti, iste doveo u korelaciju s izraženom upornošću počinitelja koji je ''za ostvarenje kaznenog djela morao prijeći u udaljenost od nekoliko stotina kilometara'', što ukazuje na visok stupanj njegove kriminalne volje. Također, taj sud je cijenio i učestalost počinjenja ovakvih kaznenih djela kojima se, iz lukrativnih motiva, iskorištavaju socioekonomske prilike migranata. Temeljem navedenih otegotnih okolnosti, koje dijelom proizlaze već iz samog činjeničnog opisa kaznenog djela, a dijelom su općepoznate, drugostupanjski je sud, u okviru svojih ovlasti, preocijenio značaj utvrđenih olakotnih okolnosti i zaključio da su žalbeni razlozi državnog odvjetnika, koji predlaže izricanje strože kazne, opravdani.

 

7.4. Slijedom navedenog, dakle, govora nema o tome da bi presuda suda drugog stupnja bila ''paušalna i neobrazložena'', već je za zaključiti da je taj sud, pri ponovnom odlučivanju o žalbi državnog odvjetnika, u potpunosti poštivao svoju obvezu iz čl. 487. st. 1. ZKP/08.

 

8. Navodi zahtjeva kojima se problematizira vrsta i visina kazne izrečene osuđeniku svode se na preocjenu činjenica utvrđenih u pravomoćnoj presudi. Međutim, to ne može biti predmetom odlučivanja povodom ovog izvanrednog pravnog lijeka, kako jasno slijedi iz taksativno navedenih razloga u čl. 517. st. 1. ZKP/08.

 

9. Kako time u žalbenom postupku nisu ostvarene povrede odredaba kaznenog postupka koje bi mogle utjecati na presudu, to je zahtjev osuđenika za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude neosnovan te je, sukladno čl. 519. u vezi čl. 512. ZKP/08, odlučeno kao u izreci ove presude.

 

Zagreb, 11. siječnja 2024.

 

                                                                                                                              Predsjednik vijeća:

                                                                                                 Ranko Marijan, v.r.