Republika Hrvatska

Općinski sud u Koprivnici

Koprivnica, Hrvatske državnosti 5

Poslovni broj: P-270/2024-43

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Koprivnici po sucu Jerku Bogdaniću kao sucu pojedincu u parničnom predmetu tužitelja Agroporc d.o.o., Ulica Mile Vod 90, Petrinja, OIB: 13160006041, zastupanog po punomoćniku Zoranu Subotić, odvjetniku iz Belog Manastira, protiv tužene DO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Saši Pufler, odvjetnici iz Osijeka, radi utvrđenja postojanja prava pravne služnosti, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 23. veljače 2026., u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužitelja TO, vježbenika iz odvjetničkog ureda ZO iz [adresa], te u prisutnosti punomoćnice tuženice Željke Ivanušić, odvjetnice iz Osijeka, a odluke objavljene dana 7. travnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se u cijelosti tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"1. Utvrđuje se da za korist povlasne nekretnine, upisane u zemljišne knjige Općinskog suda u Koprivnici u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kč. br. [katastarska čestica], u naravi ulica Rečko polje od 9222 m², od čega oranica od 8725 m², gospodarska zgrada, ulica Rečko polje od 966 m² i gospodarska zgrada, Ulica Rečko polje od 231 m², postoji pravo stvarne služnosti na poslužnoj nekretnini upisanoj u zemljišne knjige Općinskog suda u Koprivnici u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to na kč. br. [katastarska čestica], u naravi ulica Rečko polje od 8255 m² od čega dvorište od 5669 m², put od 353 m², dvorište od 1785 m², stambena zgrada kč. br. [katastarska čestica] ulica Rečko polje od 158 m², gospodarska zgrada [adresa] od 37 m², gospodarska zgrada [adresa] od 35 m², gospodarska zgrada [adresa] od 218 m² i to služnost puta – pravo kolnika, ukupne površine od 414 m², počevši od zapadne strane međe kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] s međom kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (točka 31. i 32. Skice izmjere) koji put skreće, odnosno ima krivinu i ide do postojećih kliznih vrata prema istoku (točka 50 i 51 Skice izmjere) te ide dalje prema betonskoj barijeri za dezinsekciju (točke 52, 53, 54 i 55 Skice izmjere) dalje ide makadamom do ulaznih kovanih vrata na istoku (točka 65. i 66 Skice izmjere) na istočnoj međi kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] do kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja je u naravi ulica Rečko polje od 2127 m², od čega ulica od 2127 m², sve prema skici izmjere sačinjenoj po Uredu ovlaštenog inženjera geodezije Vesni Kovač dipl. ing. geod. iz Križevaca, Frankopanska 26, od 10.06.2025. godine, a koja je sastavni dio ove presude, što je svagdašnji vlasnik poslužne nekretnine dužan trpjeti.

2. Nalaže se tuženoj DO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da izda tužitelju AGROPORC d.o.o. iz Petrinje, Ulica Mile Vod 90, OIB: 13160006041 tabularnu ispravu podobnu za upis prava stvarne služnosti iz točke 1. izreke ove presude u zemljišne knjige Općinskog suda u Koprivnici, u roku od 15 dana jer će u suprotnom tu ispravu zamijeniti ova presuda.

3. Nalaže se tuženoj DO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da nadoknadi tužitelju AGROPORC d.o.o. iz Petrinje, Ulica Mile Vod 90, OIB: 13160006041 prouzročene parnične troškove, sve u roku od 15 dana."

II. Nalaže se tužitelju Agroporc d.o.o., Ulica Mile Vod 90, Petrinja, OIB: 13160006041 da tuženici DO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknadi prouzročeni trošak parničnog postupka u iznosu od 2.000,00 eura (dvijetisućeeura) uvećan za zatezne kamate koje na navedeni iznos teku od 7. travnja 2026. pa do isplate, koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana, dok se u preostalom dijelu zahtjev tuženice za naknadu troškova odbija kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelj je dana 23. srpnja 2025. podnio tužbu protiv tuženika radi utvrđenja postojanja prava služnosti u kojoj navodi da je vlasnik kčbr. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u naravi oranica i gospodarske zgrade, a da je tužena vlasnica kčbr. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u naravi stambena zgrada, gospodarske zgrade, dvorište i put od 353 m2. Navodi da do nekretnine u vlasništvu tužitelja, odnosno do gospodarskih zgrada na istoj, nema javnog puta niti drugog puta osim puta preko kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od zapada do istoka čestice ukupne dužine od cca 120 m širine od cca 3 m, koji je u katastarskom operateru i upisan kao put ukupne površine od 353 m ². Navodi da tužitelj i raniji vlasnici kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] duže od 30 godina koriste služnost puta – pravo kolnika koji postoji na kč. br. [katastarska čestica] u širini od 3 m, a u dužini od cca 120 m, te da je na taj način povlasna nekretnina povezana s javnim putem, koji postoji na kčbr. [katastarska čestica] - označen kao [adresa] od 2127 m² - javno dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu grada [adresa] i kčbr. [katastarska čestica] označen kao [adresa] od 16744 m² - javno dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu grada [adresa].

1.1. Tužitelj navodi da su povlasna i poslužna nekretnina bile u vlasništvu iste osobe, te je upravo stoga u zemljišnim knjigama i katastru naznačen put na povlasnoj čestici, a da isti put postoji od 1981. godine, te se otad i vrši stvarna služnost puta – pravo kolnika u korist svagdašnjeg vlasnika povlasne nekretnine.

1.2. Tužitelj smatra da je stoga temeljem odredbe čl. 229. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima stekao dosjelošću pravo stvarne služnosti puta na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za korist svakodobnog korisnika kč. br. [katastarska čestica]. k. o. [katastarska općina], a koje stvarno pravo nije upisano u zemljišne knjige. Stoga tužitelj predlaže da sud utvrdi postojanje prava stvarne služnosti puta – prava kolnika na kbčr. 1460 k. o. [katastarska općina] u korist kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to u širini od 3m po čitavoj dužini sjeverne strane poslužne nekretnine, počev od katastarske čestice [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] do povlasne nekretnine kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a u zemljišnim knjigama i katastarskom operateru upisan kao put ukupne površine od 353 m, te da tuženiku naloži da trpi upis te služnosti u zemljišnu knjigu.

2. Tužba je dostavljena na odgovor tuženici koja je u zakonskom roku dala odgovor na tužbu te je osporila osnovanost tužbenog zahtjeva u cijelosti.

2.1. Tuženica ne osporava da je vlasnica kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te ne osporava da je na toj nekretnini u dvorištu ucrtan put. Tuženica je navela da je tužitelj ni na koji način nije kontaktirao u svezi sporne služnosti puta - prava kolnika, navodi da tužitelj nije preko njezine nekretnine pristupao na svoju nekretninu, a osporila je i da su se raniji vlasnici koristili služnošću te je osporila da su povlasna i poslužna nekretnina bile u vlasništvu iste osobe kako navodi tužitelj, kao i da od 1981. postoji služnost puta. Stoga tuženica osporava da je tužitelj dosjelošću stekao pravo stvarne služnosti puta – prava kolnika preko kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za korist kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te predlaže da sud odbije tužbu u cijelosti, a tužitelja obveže da tuženici naknadi trošak parničnog postupka sa pripadajućim kamatama.

3. Tužitelj je nakon održanog uviđaja na licu mjesta i nakon izrade skice izmjere po mjerničkom vještaku, a na kojoj je prikazan smjer pružanja služnosti prema kazivanju tužitelja na uviđaju, podneskom od 9. siječnja 2026. preinačio tužbeni zahtjev na način da je pravac pružanja služnosti opisao prema skici izmjere mjerničkog vještaka.

3.1. Tužena je podnesak od 9. siječnja 2026. primila 13. siječnja 2026. te se podneskom od 23. siječnja 2026. usprotivila preinaci tužbenog zahtjeva kao nepravovremenoj i nedopuštenoj.

3.2. Člankom 190. Zakona o parničnom postupku (NN 53/1991., 91/1992., 112/1999., 129/2000., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 96/2008., 84/2008., 123/2008., 57/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023., 146/2025. – dalje u tekstu ZPP) propisano je da tužitelj može do zaključenja prethodnog postupka preinačiti tužbu (st. 1.), a da iznimno od odredbe stavka 1. tog članka, tužitelj može preinačiti tužbu do zaključenja glavne rasprave ako je bez svoje krivnje nije mogao preinačiti do zaključenja prethodnog postupka (st. 2.). Osim toga propisano je da je nakon dostave tužbe tuženiku za preinaku tužbe potreban pristanak tuženika; ali i kad se tuženik protivi, sud može dopustiti preinaku ako smatra da bi to bilo svrsishodno za konačno rješenje odnosa među strankama (st. 3.).

3.3. U konkretnom slučaju tužitelj je dostavio izvod iz katastarskog plana na kojem je prikazan pravac puta koji je upisan u zemljišnoj knjizi kao dio kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], međutim tijekom prethodnog postupka je dostavio i procjembeni elaborat na koji se poziva, a na kojem je pravac pružanja pristupnog puta prikazan drugačije od pravca na katastarskom planu. S obzirom da se pravac pružanja služnosti puta, prema tvrdnjama tužitelja, razlikuje od pravca pružanja puta prema katastarskom planu, tužitelj do održavanja uviđaja na licu mjesta i izrade skice pravca služnosti puta po mjerničkom vještaku nije mogao precizno opisati pravac pružanja te služnosti i površinu iste. S obzirom da je uviđaj na licu mjesta i mjerničko vještačenje održano tek nakon zaključenja prethodnog postupka postojao je opravdani razlog da tužitelj pravac pružanja služnosti detaljno opiše, i time tužbu preinači, tek nakon zaključenja prethodnog postupka i primitka nalaza mjerničkog vještaka iz kojeg će to biti vidljivo. S obzirom da tužitelj bez svoje krivnje nije mogao već u tužbi precizno opisati pravac pružanja služnosti to je postojao opravdani razlog da tužitelj nakon zaključenja prethodnog postupka preinači tužbu, odnosno do preinake tužbe nakon zaključenja prethodnog postupka došlo bez krivnje tužitelja.

3.4. Osim toga utvrđeno je da je preinaka tužbe svrhovita za konačno uređenje odnosa među parničnim strankama.

3.5. Stoga je sud temeljem odredbe čl. 190. st. 2. i 3. ZPP-a raspravnim rješenjem od 23. veljače 2026. dopustio preinaku tužbe učinjenu podneskom tužitelja od 9. siječnja 2026.

4. Tužitelj je su u tijeku postupka predložio da se radi utvrđenja spornih činjenica izvede dokaz čitanjem isprava koje prileže spisu, da se održi očevid na licu mjesta uz mjerničko vještačenje, da se izvede dokaz saslušanjem stranaka te dokaz saslušanjem svjedoka RO, ĐO, FO i VO. Tužitelj se isto tako obvezao dostaviti povijesni izvadak iz zemljišne knjige za nekretnine koje su predmet postupka.

4.1. Tuženica je u tijeku postupka predložila da se radi utvrđenja spornih činjenica izvede dokaz čitanjem isprava koje prileže spisu, da se izvede dokaz saslušanjem stranaka te dokaz saslušanjem svjedoka D i KO, te UO.

4.2. Dostava poziva za svjedoka ĐO na adresi [adresa], nije bila uspješna jer se pismeno vratilo uz napomenu "nepoznat na adresi", a daljnjom provjerom je utvrđeno da ulica " [adresa]" u [adresa] ne postoji. Sud je adresu svjedoka pokušao pronaći pretragom sustava javnog registra osoba MUP-a prema imenu i prezimenu svjedoka, međutim nije bilo moguće utvrditi adresu svjedoka jer je upit vraćao previše rezultata (str. 116 spisa). Stoga je sud dopisom od 14. kolovoza 2025. pozvao tužitelja na dostavu adrese svjedoka ĐO u roku od 15 dana, međutim tužitelj u dodijeljenom roku nije dostavio adresu navedenog svjedoka. Sud je nadalje rješenjem poslovni broj P-270/2024-32 od 23. rujna 2025. odredio rok za izvođenje dokaza saslušanjem svjedoka CO od tri mjeseca od dana donošenja tog rješenja, a budući da tužitelj niti u tom roku nije dostavio adresu navedenog svjedoka i istoga nije bilo moguće saslušati, sud je temeljem odredbe čl. 226. st. 2. ZPP-a raspravu proveo bez obzira što dokaz saslušanjem svjedoka ĐO nije izveden.

4.3. Na raspravi održanoj 8. prosinca 2025. tužitelj je odustao od prijedloga za saslušanjem svjedoka RO dok je tuženica odustala od prijedloga za saslušanjem svjedoka D i KO.

4.4. Na raspravi održanoj 8. prosinca 2025. tužitelj je povukao prijedloga za pribavom izvatka iz ručno vođene zemljišne knjige za nekretnine koje su predmet postupka.

5. Između tužitelja i tuženice nije sporno da je tužitelj vlasnik kbčr. 1459 k. o. [katastarska općina] te nije sporno da je tuženica vlasnica kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

5.1. Između tužitelja i tuženice je sporno je li faktično izvršavan sadržaj stvarne služnosti puta – prava kolnika preko kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao poslužne nekretnine, u korist kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao povlasne nekretnine, sporno je u kojem razdoblju je izvršavan sadržaj navedene stvarne služnosti, tko ga je izvršavao i kakva je bila kakvoća posjeda navedene služnosti, a samim tim je sporno jesu li ispunjeni uvjeti za stjecanje dosjelošću stvarne služnosti puta – prava kolnika preko kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u korist kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

6. U svrhu dokazivanja pročitani su izvaci iz zemljišne knjige (str. 5-8, 11), izvod iz katastarskog plana (str. 9-10), rješenje o utvrđivanju građevne čestice (str. 20-21), drugostupanjsko rješenje Ministarstva prostornog uređenja (str. 22-25), procjembeni elaborat (str. 42-60), izvaci iz zemljišne knjige (str. 67-76), skica izmjere (str. 86-87), iskaz svjedoka FO (str. 122-123), VO (str. 123-124), UO (str. 124-125), z.z. tužitelja (str. 126), tužene (str. 126-128), dopuna nalaza geodetskog vještaka (str. 131).

7. Na temelju kritičke analize svih izvedenih dokaza, primjenom odredbi čl. 8. i čl. 221.a ZPP-a, utvrđeno je da je tužbeni zahtjev u cijelosti neosnovan.

8. Uviđajem na licu mjesta utvrđeno je da kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi predstavlja ograđeno dvorište sa obiteljskom kućom, drvenom barakom koja se nalazi na strani ulice, te zgradom i silosom koji u naravi predstavljaju farmu koja nije u funkciji, a koji se nalaze sa zapadne strane čestice. Zapadni dio čestice, na kojem se nalazi farma, je od dijela čestice na kojem se nalazi obiteljska kuća razdvojen ogradom od metalnih elemenata koja se pruža u smjeru sjever-jug, a na kojoj se nalazi otvor sa kliznim vratima (na skici izmjere vještaka rubni dijelovi kliznih vrata prikazanih točkama 50 i 51) . Pokraj navedene čestice sa istočne strane se nalazi javna cesta nakon čega se prema zapadu na ulazu u česticu prvo nalazi parkiralište a zatim drvena baraka sa kućnim brojem 84 pored koje se nalaze kovana vrata sa prolazom za vozila i za pješake te je čestica u nastavku prema jugu ograđena žičanom ogradom. Od kovanih vrata u smjeru zapada vodi šljunčani put koji skreće prema obiteljskoj kući i ulazu u garažu, dok je u nastavku tog puta prema zapadu, u ravnini sa kovanim vratima na istočnoj strani čestice, na travi vidljiv trag prolaska vozila budući da je trava više žute boje a taj trag završava u ravnini sa obiteljskom kućom, odnosno spremištem koje se nalazi sa zapadne strane obiteljske kuće. U nastavku prema zapadu nisu vidljivi tragovi prolaska vozila te se na tom dijelu nalazi betonska barijera za dezinfekciju (na skici izmjere vještaka betonska barijera omeđena točkama 53 do 55), koja je ispucala i vidljivo je da nije korištena duže vremena. Utvrđeno je da se na međi između kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u ravnini sa kolnim ulazom kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], nalazi prolaz u žičanoj ogradi (na skici izmjere označeno kao "prolaz").

8.1. Uviđajem je nadalje utvrđeno da pravac pružanja služnosti, kako ga je na uviđaju prikazao zakonski zastupnik tužitelja EO, najprije prolazi kroz kolni ulaz i ogradu sa istočne strane kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] vodi prema zapadu pored obiteljske kuće ravno preko dezinfekcijske barijere i kroz prolaz sa kliznim metalnim vratima na ogradi koja razdvaja bio kčbr. [katastarska čestica] na kojoj se nalazi obiteljska kuća od dijela te čestice na kojoj se nalazi farma, potom nakon prolaza kroz tu ogradu skreće prema jugu i prolazi sa istočne strane farme koja se nalazi na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] da bi nakon prolaska kraj te zgrade put skrenuo prema zapadu i prošao sa južne strane te farme i potom ušao na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kroz otvor u žičanoj ogradi koja na tom mjestu dijeli kčbr. [katastarska čestica] od 1460 k. o. [katastarska općina]. Nadalje je utvrđeno da je kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u dijelu gdje se nalazi zgrada farme pokošena te da na trasi gdje zakonski zastupnik tužitelja tvrdi da prolazi služnost nisu vidljivi tragovi prolazaka vozila, a da je na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u dijelu gdje pravac služnosti prema navodima z.z. tužitelja ulazi na tu česticu vidljivo da je trava niža od okolne trave budući da kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nije uredno pokošena.

9. Mjernička vještakinja Vesna Kovač izradila je skicu izmjere na kojoj je prikazala kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i pravac pružanja služnosti kako ga je pokazao zakonski zastupnik tužitelja EO, označen magenta bojom, te je utvrdila da površina puta na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] iznosi 414 m2.

9.1. Stranke na skicu izmjere mjerničke vještakinje nisu imale primjedbi niti prigovora pa je sud istu prihvatio u cijelosti kao stručno i objektivno izrađenu.

10. Pregledom izvoda iz katastarskog plana utvrđeno je da je na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] isprekidanim linijama ucrtan pravac puta koji ide od istoka prema zapadu te vodi do kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], međutim ucrtani pravac puta ne prati u cijelosti pravac pružanja služnosti kako ga je prikazao zakonski zastupnik tužitelja EO budući da pravac puta ucrtan u katastarskom planu nakon betonske barijere za dezinfekciju nastavlja ravno prema zapadu do prolaza u žičanoj ogradi (na skici izmjere mjerničkog vještaka označen kao "prolaz"), dok pravac pružanja služnosti kako ga je prikazao zakonski zastupnik tužitelja EO nakon dezinfekcijske barijere skreće prema jugu, a tek potom se nastavlja prema zapadu.

10.1. Čitanjem izvatka iz zemljine knjige za zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] utvrđeno je da je u tom ulošku kao sastavni dio kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ucrtan i put površine 353 m2.

11. Čitanjem procjembenog elaborata o tržišnoj vrijednosti nekretnine stalnog sudskog vještaka Dražena Kozjak utvrđeno je da je tim elaboratom procijenjena vrijednost kbčr. 1459 k. o. [katastarska općina] temeljem očevida nekretnina od 19. studenog 2018. U elaboratu je kao godina gradnje farme na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] navedena 2003., uz prenamjenu u tovilište 2007. godine. Vještak je u tom nalazu utvrdio da kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nije opskrbljena kolnim prilazom, odnosno da nema neposredni prilaz na javno – prometnu površinu niti utvrđeno pravo služnosti prolaza preko drugih parcela. Vještak je obilaskom terena utvrdio da kolni prilaz na parcelu i do objekta tovilišta nije neposredno na javno – prometnu površinu, već se isti koristio preko kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a na str. 5 nalaza je na orto foto snimci ucrtao "dosadašnji pristupni put" koji po pravcu pružanja odgovara pravcu pružanja služnosti kako ga je prikazao zakonski zastupnik tužitelja EO na uviđaju.

11.1. Vještak Dražen Kozjak je prilikom očevida nekretnina 19. studenog 2018. utvrdio i da je objekt zapušten (ne koristi se više godina).

12. Saslušani svjedok FO u svom iskazu je u bitnom naveo da je bio zaposlenik društva Agroan u vlasništvu EO u razdoblju od otprilike 2017. do 2020. te da je jednom prilikom pratio majstora radi pregleda opreme na farmi koja se nalazi na čestici 1459 k. o. [katastarska općina]. Naveo je da ih je tamo dočekao sin tužene SO koji ih je odveo do farme, da su u Rečko Polje došli vozilom, međutim da su do same farme išli pješice i da su pri tom prošli pored neke kuće i da je tamo bila dezinfekcijska barijera. Naveo je da je to bilo jedini put da je bio na spornim česticama.

13. Saslušani svjedok PO u svom iskazu je u bitnom naveo da se 2008. zaposlio u trgovačkom društvu Sizim d.o.o. te da je negdje 2009. dobio radni zadatak da pokosi travu oko farme u Rečkom Polju, koju farmu je koristio njegov poslodavac Sizim d.o.o. i koja je u to vrijeme bila u funkciji. Naveo je da je na lice mjesta otišao sa jednim kolegom te da su oni tom prilikom kosili zapadni dio čestice 1460 k. o. [katastarska općina] iza kuće i borova koji se nalaze iza kuće, područje koje okružuje farmu koja se nalazi na zapadnom dijelu čestice 1460 k. o. [katastarska općina], te su kosili česticu 1459 k. o. [katastarska općina], odnosno područje koje okružuje zgradu koja se nalazi na čestici 1459. k. o. [katastarska općina]. Naveo je da su tom prilikom on i kolega službenim vozilom prošli preko čestice 1460 k. o. [katastarska općina] i došli do farme gdje su se parkirali i potom krenuli s košnjom, a ne sjeća se je li tom prilikom tamo bilo kakvih ograda, je li dvorište kuće bilo ograđeno i jesu li farme bile ograđene u odnosu na kuću, kao niti je li postojala kakva kapija prema ulici. Naveo je da je to bilo jedini puta da je bio na spornim česticama. Naveo je da smatra da se hrana za farmu, koja se u rinfuzi dopremala kamionom težine oko 25 tona, morala dopremati istim putem kojim je svjedok te 2009. došao do farme, a da se tuda vozio i zaposlenik koji se nalazio na farmi, no nije vidio da kamioni sa stočnom hranom prolaze do farme. Naveo je da je farma u Rečkom Polju bila u funkciji do negdje 2014.

14. Saslušani svjedok ČO u svom iskazu je u bitnom naveo je u razdoblju od 2014. do 2018. bio direktor društva Sizim d.o.o. te da u tom razdoblju farma na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] više nije bila u funkciji. Naveo je da je prije njega direktor društva Sizim d.o.o. bio njegov otac MO, da je tada farma na čestici 1459 k. o. [katastarska općina] bila u funkciji, a njegov otac je imao dogovor sa ranijim vlasnikom čestice 1460 k. o. [katastarska općina] NO na način da je T za svoje potrebe koristio farmu koja se nalazila na zapadnoj strani čestice 1460 k. o. [katastarska općina] te je također kosio, odnosno održavao česticu 1460 k. o. [katastarska općina] budući da je kuća na toj čestici tada bila prazna i vlasnik BO nije tamo živio. Naveo je da je suština tog dogovora bila da T kupi česticu 1460 k. o. [katastarska općina] nakon što BO otplati kredit koji je bio fiducijarno osiguran na čestici 1460 k. o. [katastarska općina]. Naveo je da se u vrijeme dok je farma bila u funkciji gnoj sa farme vozio na česticu 1457 k. o. [katastarska općina], koja se nalazi zapadno od čestice 1459 k. o. [katastarska općina], ili se preko čestice 1457 k. o. [katastarska općina] i putem uz šumu vozio trećim osobama, a da su ljudi koji su dolazili na farmu koja se nalazi na čestici 1459 k. o. [katastarska općina] prelazili preko čestice 1460 k. o. [katastarska općina] te da se dovoz stočne hrane na tu farmu također vršio preko čestice 1460 k. o. [katastarska općina]. Naveo je da se ne može očitovati koliko dugo je trajao taj dogovor između njegova oca i NO, odnosno koliko dugo je društvo Sizim d.o.o. koristilo česticu 1460 k. o. [katastarska općina] i farmu na toj čestici, no da je, kada je on postao direktor Sizima 2014., a kada farme više nisu bile u funkciji, njega kontaktirao BO te mu je rekao da više ne dopušta prolaz preko čestice 1460 k. o. [katastarska općina] jer da ima potencijalnog kupca za tu česticu te da T ima drugi prikladan put da pristupi do farme na čestici 1459 k. o. [katastarska općina]. Naveo je da nije nikada vidio EO da dolazi do česticu 1459 k. o. [katastarska općina], a da niti od brata koji sada živi na čestici 1460 k. o. [katastarska općina], niti od susjeda, nije saznao da bi EO ili bilo tko drugi preko čestice 1460 k. o. [katastarska općina] prelazio do čestice 1459 k. o. [katastarska općina]. Naveo je da je ranije preko čestice 1457 k. o. [katastarska općina] na njezinoj međi uz česticu 1458 k. o. [katastarska općina] u dužini od 70 ili 80 m postojao zemljani poljski put koji je vodio od farme do puta pored šume, koji je napravio još Sizim d.o.o., no da taj put više ne postoji. Naveo je da je dezinfekcijska barijera koja je sagrađena na čestici 1460 k. o. [katastarska općina] služila za potrebe peradarske farme koja se nalazi na toj čestici, dok farma na čestici 1459 k. o. [katastarska općina] nije imala dezinfekcijsku barijeru.

15. Zakonski zastupnik tužitelja EO u svom iskazu je u bitnom naveo da je društvo Agroan d.o.o., koje je isto u njegovom vlasništvu, kupilo česticu 1459 k. o. [katastarska općina] od društva Sizim d.o.o. u stečaju, a da je u katastru ucrtan put preko čestice 1460 k. o. [katastarska općina] na kojem se nalazila dezinfekcijska barijera, pa smatra da je time stekao služnost koja je predmet postupka. Naveo je da ne zna od kada se put preko čestice 1460 k. o. [katastarska općina] u korist čestice 1459 k. o. [katastarska općina] počeo koristiti, da smatra da se on počeo koristiti kada je počela raditi i farma na čestici 1459 k. o. [katastarska općina], a koja je već radila 2008. Naveo je da je na očevidu pokazao pravac pružanja služnosti kako je u naravi postojao i kako se vidi sa geodetskih snimki, a to se razlikuje od pravca ucrtanog u katastru. Naveo je da je pokušao pristupiti na česticu 1459 k. o. [katastarska općina] preko čestice 1460 k. o. [katastarska općina], ali da mu je tužena zabranila prolaz, a taj pokušaj prolaza je bio 2020. ili 2021., a da je i CO pokušao pristupiti na česticu 1459 k. o. [katastarska općina] preko čestice 1460 k. o. [katastarska općina], no i njemu je tužena zabranila prolaz. Navodi da nije mimo znanja tužene pokušao koristiti put preko čestice 1460 k. o. [katastarska općina].

16. Saslušana tužena DO u svom iskazu u bitnom je navela da je 1994. osnovala društvo Sizim d.o.o. te da je vlasništvo istog kasnije prenijela na svog supruga RO da bi 2007. došlo do prestanka bračne zajednice između nje i RO te da ona od tada nije više sudjelovala u poslovanju društvu Sizim d.o.o. sve do 2013. kada je društvo Sizim d.o.o. završilo u predstečaju i kada je njezin sin ČO preuzeo vođenje te tvrtke. Navela je da 2007. farma na čestici 1459 k. o. [katastarska općina] još nije bila u vlasništvu društva Sizim d.o.o., niti je Sizim d.o.o. imao išta sa tom farmom, a da zna da je ta čestica ranije bila u vlasništvu NO s time da ne zna je li u to vrijeme farma bila u izgradnji ili je bila dovršena. Navela je da ne zna kakav je točno bio dogovor između RO i NO, a da iz razgovora sa NO zna da je postojao dogovor između njega i RO temeljem kojeg je Sizim d.o.o. posjedovao kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] sa tendencijom da tu česticu kupi kada prestane fiducijarno vlasništvo na toj čestici vezano uz kredit. Navela je da 2013., kada se ona uključila u poslovanje društva Sizim d.o.o., farma na čestici 1459 k. o. [katastarska općina] više nije bila u funkciji pa stoga nije bilo potrebe niti za korištenjem čestice 1460 k. o. [katastarska općina] za potrebe te farme. Osim toga navela je da ju je 2016., kada je bila u otkupu društva Sizim d.o.o., kontaktirao BO koji joj je rekao da ima kupca za česticu 1460 k. o. [katastarska općina] i da više ne dopušta bilo kakvo korištenje čestice 1460 k. o. [katastarska općina] za potrebe čestice 1459 k. o. [katastarska općina]. Navela je da je BO bio zainteresiran za prodaju čestice 1460 k. o. [katastarska općina] kako bi na taj način otplatio dug prema banci, te da je ona stoga s njim dogovorila da će preuzeti otplatu tog kredita i na taj način steći vlasništvo čestice 1460 k. o. [katastarska općina], a da je prije otprilike 2 godine do kraja i otplatila taj kredit i stekla vlasništvo te čestice. Navela je da je od 2016. ili 2017. bila u posjedu čestice 1460 k. o. [katastarska općina] i u vrijeme kada je stupila u posjed te čestice još je bio vidljiv put kako je opisan u nalazu geodetskog vještaka, međutim od tada pa do danas taj put niti jedanput nije korišten za potrebe farme na čestici 1459 k. o. [katastarska općina] niti uopće od strane bilo koje treće osobe. Navela je da prema njezinim saznanjima EO nikada nije bio na farmi na čestici 1459 k. o. [katastarska općina], niti joj se uopće obratio na bilo koji način iako je znao njezine kontakt podatke, a da, kada je kupovala česticu 1459 k. o. [katastarska općina], nije smatrala da preko te čestice postoji bilo kakva služnost. Navela je da je u razdoblju od 2010. do 2012. u tijeku bila nova izmjera za k. o. [katastarska općina], te da je u tom trenutku vlasnička struktura bila takva da je farma bila u vlasništvu društva Sizim d.o.o., a sadašnja čestica 1460 k. o. [katastarska općina] je bila u vlasništvu NO, te nitko od njih nije prigovarao da nešto nije ucrtano ili upisano u zemljišne knjige, pa stoga nije imala razloga sumnjati da bilo kakva neupisana služnost postoji. Navela je da je 2013. bila u tijeku izgradnja kanalizacije ispred čestice 1460 k. o. [katastarska općina] pa se jedno duže vrijeme uopće nije moglo ući na tu česticu zbog kanala, a da je pristup od ceste do kapije izgradila 2017. kad je bila u posjedu te čestice.

17. Čitanjem povijesnog izvatka iz zemljišne knjige za zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u koji je upisana kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], utvrđeno je da je od otvaranja obnovljene zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina], koja je prema javno dostupnim podacima otvorena 28. svibnja 2012., kao vlasnik u tom ulošku bio upisan BO u 4/14 dijelova te je u preostalih 10/14 dijelova kao vlasnik bila upisana Societe Generale – Splitska banka d.d., uz zabilježbu da je prijenos prava vlasništva izvršen sa imena i vlasništva NO radi osiguranja potraživanja te banke. Utvrđeno je da je suvlasnički dio NO od 4/14 dijelova nekretnine temeljem predugovora za kupnju nekretnine i uknjižbenog očitovanja, koji su primljeni na provedbu 7. ožujka 2017., prenesen na tuženicu LO. Utvrđeno je da je taj suvlasnički dio nadalje prenesen darovanjem na GO temeljem Ugovora o darovanju koji je primljen na provedbu 6. travnja 2017., a potom ponovno na DO temeljem Ugovora o darovanju nekretnina koji je primljen na provedbu 5. prosinca 2018. Utvrđeno je da je suvlasnički dio 10/14 nekretnina, temeljem Izjave o povratu prava vlasništva, koja je primljena na provedbu 28. prosinca 2022., prenesen na NO te da je 30. prosinca 2022. primljen na provedbu Ugovor o kupoprodaji od 30. prosinca 2022. kojim je taj suvlasnički dio prenesen na tuženicu DO.

17.1. Čitanjem povijesnog izvatka iz zemljišne knjige za zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u koji je upisana kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], utvrđeno je da je od otvaranja obnovljene zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina], koja je prema javno dostupnim podacima otvorena 28. svibnja 2012., kao vlasnik u tom ulošku bilo upisano društvo Sizim d.o.o. u cijelosti. Utvrđeno je da je temeljem Ugovora o kupoprodaji imovine stečajnog dužnika, koji je primljen na provedbu 19. prosinca 2019., pravo vlasništva u cijelosti preneseno na društvo Agroan d.o.o., da bi potom temeljem Ugovora o kupoprodaji nekretnina koji je primljen na provedbu 22. prosinca 2020. vlasništvo te nekretnine bilo preneseno na tužitelja Agroporc d.o.o. u cijelosti.

18. Tužitelj tvrdi da je stekao stvarnu služnost puta – pravo kolnika zajedno sa vlasništvom kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao povlasne nekretnine, a da je ta služnost na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao poslužnoj nekretnini, nastala temeljem čl. 229. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/1996., 68/1998., 137/1999., 22/2000., 73/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 90/2010., 143/2012., 152/2014 – dalje u tekstu ZV), dosjelošću, iz razloga jer se ista služnost neprekidno izvršavala duže od 30 godina.

19. Člankom 10. st. 5. ZV-a propisano je da je sa posjedom stvari izjednačeno faktično izvršavanje sadržaja prava stvarnih služnosti glede neke nekretnine (posjed prava), pa se na posjed prava primjenjuju na odgovarajući način odredbe o posjedu stvari, ako to nije suprotno naravi prava niti odredbama zakona.

19.1. Člankom 16. ZV-a propisano je da u slučaju kad posjednik jedne nekretnine po sporazumu s posjednikom druge nekretnine učini glede te druge nekretnine nešto što njezin posjednik inače ne bi trebao trpjeti, pa to taj otrpi, posjed prava stvarne služnosti činiti to glede druge nekretnine, kao poslužne, nastao je u korist prve nekretnine, kao povlasne, izvođenjem iz posjeda te druge nekretnine (st. 3.), da se u slučaju iz st. 3. tog članka uzima da je posjed prava stvarne služnosti predan stjecatelju (st. 5.), te da posjed prava stvarnih služnosti uspostavljen u korist određene nekretnine kao povlasne prelazi zajedno s posjedom te povlasne nekretnine na stjecatelja kad ona bude predana drugome u posjed (st. 6.).

19.2. Člankom 229. st. 1. ZV-a propisano je da se stvarna služnost osniva na temelju zakona dosjelošću, ako ju je posjednik povlasne nekretnine pošteno posjedovao izvršavajući njezin sadržaj kroz dvadeset godina, a vlasnik poslužne nekretnine nije se tome protivio.

20. Međutim stvarna služnost može nastati dosjelošću, u smislu čl. 229. st. 1. ZV-a, samo u slučaju ako su poslužna i povlasna nekretnina u vlasništvu različitih osoba.

20.1. Da je tome tako proizlazi i iz odredbe čl. 238. st. 1. ZV-a kojom je propisano da u slučaju ako se vlasništvo povlasne i poslužne nekretnine nađu u imovini iste osobe, tada tim sjedinjenjem samim po sebi prestaje stvarna služnost.

20.2. Budući da stvarna služnost prestaje sjedinjenjem jasno je da se stvarna služnost ne može posjedovati, niti može teći rok dosjelosti u smislu čl. 229. st. 1. ZV-a, za vrijeme dok su i poslužna i povlasna nekretnina u vlasništvu iste osobe.

21. Tužitelj nije u sudski spis dostavio izvatke iz zemljišne knjige spornih nekretnina za razdoblje prije otvaranja obnovljene zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina], odnosno za razdoblje prije 28. svibnja 2012. pa se uvidom u izvatke iz zemljišne knjige koji prileže spisu ne može utvrditi kakvo je bilo stanje vlasništva glede kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (odnosno glede čestica koje su prilikom nove izmjere za potrebe obnove zemljišne knjige ušle u sastav kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), već se samo može utvrditi da je na dan 28. svibnja 2012. kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] bila u vlasništvu društva Sizim d.o.o., dok je kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] bila u suvlasništvu NO u 4/14 dijelova i Societe Generale – Splitska banka d.d. u 10/14 dijelova, uz zabilježbu da je prijenos prava vlasništva izvršen sa imena i vlasništva NO radi osiguranja potraživanja te banke (dakle i u odnosu na taj suvlasnički dio je BO bio potonji vlasnik).

21.1. Tuženica DO je u svom iskazu na ročištu 8. prosinca 2025. navela da kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] 2007. godine, kada je tuženica isključena iz poslovanja društva Sizim d.o.o., još nije bila u vlasništvu društva Sizim d.o.o., niti je Sizim d.o.o. imao išta s tom farmom, a da je ta čestica ranije bila u vlasništvu NO. Navela je da je društvo Sizim d.o.o. tek nakon 2007. ušlo u ekspanziju i da je kupilo kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

21.2. Očitujući se na iskaz tužene punomoćnik tužitelja je na ročištu 8. prosinca 2025. naveo da je nesporno da su čestice 1459 i 1460 k. o. [katastarska općina] ranije bile u vlasništvu iste osobe, odnosno NO, zbog čega je povukao prijedlog za pribavom izvatka iz ručno vođene zemljišne knjige.

21.3. Iz navedenog proizlazi da je između tužitelja i tuženice nesporno da su kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], prije no što su te čestice kupili društvo Sizim d.o.o., odnosno tužena DO, bile u vlasništvu iste osobe i to NO.

22. Saslušani svjedok PO je u svom iskazu naveo da je 2009., kao zaposlenik trgovačkog društva Sizim d.o.o., dobio radni zadatak da pokosi travu oko farme u Rečkom Polju, i to zgrada koje se nalaze na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dok nije imao saznanja tko je bio vlasnik čestica koje su kosili.

22.1. Saslušani svjedok FO nije imao nikakvih saznanja o vlasništvu i načinu korištenja čestica koje su predmet postupka za razdoblje prije 2020., budući da je tada prvi puta došao na čestice koje su predmet postupka. Saslušani svjedok ČO se nije mogao očitovati kada je društvo Sizim d.o.o. postalo vlasnik kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Zakonski zastupnik tužitelja EO u svom iskazu je naveo da ne zna od kada se put preko kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] počeo koristiti u korist 1459 k. o. [katastarska općina].

22.2. Stoga je sud temeljem iskaza tuženice DO, koji je sud u tom dijelu prihvatio jer predstavlja jedini izvor saznanja o stanju vlasništva čestica 1459. i 1460. k. o. [katastarska općina] prije 28. svibnja 2012., utvrdio da je društvo Sizim d.o.o. postalo vlasnik farme koja se nalazi na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nakon 2007. godine.

23. S obzirom da je utvrđeno da su prije 2007. kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (odnosno čestice starih oznaka koje su prilikom nove izmjere ušle u sastav tih čestica) bile u vlasništvu iste osobe, odnosno NO, u tom razdoblju stvarna služnost puta – prava kolnika preko kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u korist kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nije mogla postojati jer su obje čestice bile u vlasništvu iste osobe, odnosno ta bi služnost sve da je i postojala, budući da nije bila upisana u zemljišne knjige, temeljem odredbe čl. 238. st. 1. ZV-a prestala zbog sjedinjenja.

24. Iako tužitelj u tužbi tvrdi da se stvarna služnost puta – prava kolnika preko kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u korist kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], vrši od 1981., a da od tada postoji i put koji je ucrtan u katastru, tužitelj tu činjenicu nije dokazao u tijeku postupka.

24.1. Štoviše, sam je zakonski zastupnik tužitelja EO u svom iskazu na ročištu 8. prosinca 2025. naveo da ne zna od kada se put preko kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u korist kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] počeo koristiti, pa je nejasno zbog čega tužitelj tvrdi da se stvarna služnost puta – prava kolnika preko kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u korist kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] vršila od 1981.

24.2. Zakonski zastupnik tužitelja EO je u svom iskazu naveo i da smatra da se put preko kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u korist kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] počeo koristiti kada je počela raditi farma na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a da je ta farma radila već 2008.

24.3. Ako se uzme u obzir da iz Procjembenog elaborata vještaka Dražena Kozjak proizlazi da su zgrade na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izgrađene 2003. godine (podatak na str. 48 spisa), to nema nikakve osnove za zaključak da je prije 2003. put preko kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] korišten za potrebe farme na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

25. U slučaju ako je BO nakon 2003. godine, kada je prema podacima u spisu izgrađena farma na na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], i koristio put preko kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] radi pristupa na tu farmu takvo postupanje nije imalo značaj posjeda prava stvarne služnosti puta preko kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] budući je utvrđeno da su obje čestice do 2007. bile u vlasništvu, a time i posjedu NO.

25.1. Naime, posjed prava stvarne služnosti puta izvorno se može steći samo u slučaju ako su povlasna i poslužna nekretnina u posjedu različitih osoba, što jasno proizlazi iz odredbi čl. 16. st. 1. i 2. ZV-a.

25.2. Sve dok su kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] bile u posjedu iste osobe posjed prava stvarne služnosti puta nije mogao nastati niti izvedeno. Naime, sukladno odredbi čl. 16. st. 3. i 4. ZV-a, posjed prava stvarne služnosti izvedeno se stječe na temelju sporazuma posjednika poslužne i povlasne nekretnine, kojeg sporazuma ne može biti dok su obje nekretnine u posjedu iste osobe.

26. Temeljem iskaza svjedoka UO i tuženice DO utvrđeno je da je između ranijeg vlasnika kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], NO, i ranijeg direktora društva Sizim d.o.o., RO, postignut sporazum temeljem kojeg je društvo Sizim d.o.o. koristilo kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i farmu koja se nalazila na toj čestici i za uzvrat održavalo kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] sa tendencijom da to društvo česticu i kupi kada BO, kao potonji vlasnik, otplati kredit koji je osiguran prijenosom vlasništva te čestice na banku i ponovno stekne vlasništvo te čestice. Temeljem iskaza svjedoka UO je nadalje utvrđeno da se za vrijeme tog dogovora kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koristila za pristup osoba i dovoz stočne hrane na farmu koja se nalazila na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], i to sve dok je farma na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] bila u funkciji.

26.1. Imajući u vidu da je temeljem iskaza tuženice DO utvrđeno da je društvo Sizim d.o.o. vlasništvo kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] steklo nakon 2007. godine, a da je tada kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] još bila u vlasništvu NO, koji je temeljem dogovora sa društvom Sizim d.o.o. dopustio tom društvu da koristi put preko kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] radi pristupa osoba i dovoza stočne hrane preko kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], to je u tom razdoblju postojao posjed prava stvarne služnosti puta – prava kolnika preko kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao poslužne nekretnine, u korist kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao povlasne nekretnine, koji je nastao sukladno odredbi čl. 16. st. 3. ZV-a.

26.2. Međutim taj posjed prava stvarne služnosti je mogao nastati tek kada je društvo Sizim d.o.o. steklo vlasništvo i posjed kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], za što je temeljem iskaza DO utvrđeno da se desilo 2007. ili nakon toga.

27. Temeljem iskaza svjedoka UO i DO utvrđeno je da je farma na kbčr. 1459 k. o. [katastarska općina] prestala s radom u proljeće 2013. kada je društvo Sizim d.o.o. zapalo u poslovne poteškoće i kada je nad istim otvoren postupak predstečajne nagodbe, pa više nije bilo potrebe za korištenjem puta preko kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za potrebe te farme. Nadalje je utvrđeno i da je raniji vlasnik kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], BO, 2016. zabranio društvu Sizim d.o.o. daljnje korištenje kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za potrebe kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] iz razloga jer je imao potencijalnog kupca za kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

27.1. Nadalje je temeljem iskaza DO utvrđeno da je ona ušla u pregovore sa NO o kupnji kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te da je preuzela otplatu kredita koji je bio osiguran prijenosom vlasništva te čestice na banku. Utvrđeno je da je Snježana Markan 2016. ili 2017. ušla u posjed kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te da od tada nadalje put preko kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u korist kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nije korišten niti jedanput budući da farma nije bila u funkciji te nije bilo potrebe za korištenjem puta preko kbčr. 1459 k. o. [katastarska općina]. Utvrđeno je da put preko kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nije koristilo niti društvo Agroan d.o.o. koje je kupilo tu česticu u stečaju, kao niti tužitelj koji je tu česticu stekao naknadno.

27.2. Sud je iskaze svjedoka UO i DO o prethodno navedenim okolnostima prihvatio u cijelosti kao istinite budući da su sukladni dokumentaciji u spisu (zabilježba rješenja o otvaranju postupka predstečajne nagodbe nad društvom Sizim d.o.o. od 13. rujna 2013. u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], uknjižba prava vlasništva DO na 4/14 dijelova u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] sa danom 17. ožujak 2017., uz uknjižbu na preostalim suvlasničkim dijelovima 2022.), a svjedoci su iskazivali životno i uvjerljivo.

27.3. Osim toga valja istaknuti da je i zakonski zastupnik tužitelja EO u svom iskazu naveo da je, nakon što je društvo Agroan d.o.o. u njegovom vlasništvu kupilo kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], 2020. ili 2021. pokušao koristiti put preko kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] radi pristupa na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] no da mu je tužena zabranila prolaz, a da taj put nije pokušao koristiti niti bez znanja tužene. Iz navedenog proizlazi da je između parničnih stranaka nesporno da tužitelj, kao niti njegov prednik Agroan d.o.o., od 2019. nadalje nije koristio put preko kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] radi pristupa na svoju česticu kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

28. Budući da je utvrđeno da je društvo Sizim d.o.o., kao raniji vlasnik kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], steklo posjed prava stvarne služnosti puta – prava kolnika preko kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] najranije 2007. godine, a da se tim putem prestalo koristiti već 2013., kada je upalo u poslovne teškoće te je farma na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] prestala s radom, to je utvrđeno da je društvo Sizim d.o.o. stvarnu služnost puta – pravo kolnika preko kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] posjedovalo samo u razdoblju od 2007. do 2013., odnosno najduže 7 godina.

28.1. S obzirom da je čl. 229. st. 1. ZV-a propisano da se stvarna služnost može steći dosjelošću ako se njezin sadržaj izvršavao kroz 20 godina to je utvrđeno da društvo Sizim d.o.o. nije dosjelošću steklo pravo stvarne služnosti puta – prava kolnika na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u korist svoje kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], jer nije izvršavalo sadržaj te služnosti u razdoblju od 20 godina.

29. Osim toga valja istaknuti da je čl. 241. st. 3. ZV-a propisano da pravo služnosti prestaje ako se vlasnik poslužne stvari protivio njegovu izvršavanju, a ovlaštenik ga zbog toga nije izvršavao neprekidno tri godine.

29.1. Temeljem iskaza svjedoka UO i tuženice DO utvrđeno je da se BO, kao raniji vlasnik kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], usprotivio daljnjem korištenju te čestice za potrebe farme na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] već 2016. godine, a da navedena služnost nakon tog protivljenja nije korištena. Također je temeljem iskaza zz tužitelja EO utvrđeno da je DO, nakon što je stekla suvlasništvo i posjed kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], 2020. ili 2021. zabranila IO, a time i tužitelju, da se koristi česticom 1460 k. o. [katastarska općina] radi pristupa na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te da zbog toga EO, odnosno tužitelj, nisu koristili put preko kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

29.2. S obzirom da su se vlasnici kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] usprotivili daljnjem vršenju sadržaja služnosti koja je predmet postupka 2016. i ponovno 2020. ili 2021., te da iz navedenog razloga tužitelj i njegov prednik Agroan d.o.o. nisu vršili sadržaj te služnosti od kada su stekli povlasnu kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] 2019. godine, to bi stvarna služnost preko kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], sve da je i nastala dosjelošću kako to tužitelj tvrdi, prestala uslijed ne izvršavanja duže od 3 godine sukladno odredbi čl. 241. st. 3. ZV-a.

30. Zaključno valja istaknuti da u konkretnom slučaju nije sporno da je u katastarskom planu na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ucrtan put te da je taj isti put u zemljišnim knjigama naveden kao sastavni dio kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to u površini od 353 m2. Navedena činjenica potvrđuje da je prilikom nove izmjere k. o. [katastarska općina], koja je prethodila otvaranju obnovljene knjige za k. o. [katastarska općina] 28. svibnja 2012., izvođač radova na izmjeri evidentirao činjenicu da se dio te čestice faktično koristio kao put, što je sukladno iskazu svjedoka UO i tužene DO o tome da je društvo Sizim d.o.o. u razdoblju do otvaranja predstečajne nagodbe i prestanka rada farme na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] 2013. godine koristilo put preko kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] radi dovoza hrane i pristupa osoba za potrebe te farme. Međutim sama činjenica da je izvođač radova na izmjeri k. o. [katastarska općina] evidentirao i ucrtao u katastarski operat faktičnu činjenicu korištenja puta u trenutku izmjere nema za posljedicu nastanak stvarne služnosti puta – prava kolnika budući da je u konkretnom slučaju utvrđeno da je sadržaj te služnosti vršen samo u razdoblju od 2007. do 2013.

31. Tužitelj se u tužbi, i tijekom postupka, poziva i na činjenicu da ne postoji drugi prikladni put od javne ceste na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] do kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], iz čega bi se moglo zaključiti da smatra kako su ispunjeni uvjeti i za osnivanje nužnog prolaza preko kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] do kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

31.1. Člankom 223. st. 1. ZV-a propisano je da služnost može svojom odlukom, pod pretpostavkama određenim zakonom, osnovati sud u postupku osnivanja nužnoga prolaza, odnosno nužnoga osnivanja služnosti vodova ili drugih uređaja u postupku diobe i u ostavinskom postupku, a i u drugim slučajevima određenim zakonom.

31.2. Člankom 224. st. 1. ZV-a propisano je da će nužni prolaz preko neke nekretnine, kao poslužne, osnovat svojom odlukom sud na zahtjev vlasnika druge nekretnine, ako do nje nema nikakve ili nema prikladne putne veze s javnim putom i ako je korist od otvaranja nužnoga prolaza za gospodarenje tom nekretninom veća od štete na poslužnoj nekretnini, a uz obvezu vlasnika nekretnine u čiju se korist nužni prolaz osniva da plati punu naknadu vlasniku poslužne nekretnine.

31.3. Iz prethodno citiranih odredbi jasno proizlazi da se služnost puta kao nužni prolaz osniva sudskom odlukom, dakle konstitutivno, uz obvezu vlasnika nekretnine u čiju se korist nužni prolaz osniva da plati punu naknadu vlasniku poslužne nekretnine, a odluka o otvaranju nužnog prolaza se u pravilu donosi u izvanparničnom postupku.

31.4. U konkretnom slučaju tužbeni zahtjev nije usmjeren na osnivanje nužnog prolaza u korist nekretnine tužitelja, već iz tužbenog zahtjeva jasno proizlazi da se odnosi na utvrđenje da pravo služnosti puta – kolnika već postoji, što je vlasnik poslužne nekretnine dužan trpjeti i izdati tužitelju tabularnu ispravu za upis tog prava u zemljišne knjige. Dakle tužbom se ne traži donošenje konstitutivne sudske odluke kojom se osniva služnost puta - kolnika u korist nekretnine tužitelja, već samo deklaratorna odluka kojom se utvrđuje da takva služnost u korist tužitelja već postoji i određuje upis te služnosti u zemljišne knjige.

31.5. S obzirom na prethodno navedeno tvrdnja tužitelja da kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nema druge prikladne veze sa javnim putom, osim preko kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], nisu odlučne za odluku u ovoj pravnoj stvari jer predmet postupka nije osnivanje nužnog prolaza.

32. Slijedom navedenog, budući da je utvrđeno:

- da su kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (odnosno čestice koje su prilikom nove izmjere za potrebe obnove zemljišne knjige k. o. [katastarska općina] ušle u sastav tih čestica) do 2007. bile u vlasništvu, a time i posjedu iste osobe – NO;

- da se zbog toga do 2007. posjed stvarne služnosti puta preko kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao poslužne nekretnine, za korist kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao povlasne nekretnine, nije mogao steći niti izvorno, niti izvedeno, sve u smislu čl. 16. ZV-a;

- da bi zbog toga stvarna služnost puta – pravo kolnika preko kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao poslužne nekretnine, za korist kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao povlasne nekretnine, sve da je i postojala, prestala zbog sjedinjenja temeljem odredbe čl. 238. st. 1. ZV-a, budući da ista nije bila upisana u zemljišne knjige;

- da je društvo Sizim d.o.o., kao vlasnik kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u razdoblju od 2007. do 2013. vršilo sadržaj stvarne služnost puta – prava kolnika preko kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao poslužne nekretnine, za korist kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao povlasne nekretnine, međutim da je tu služnost prestalo posjedovati 2013. kada je zapalo u poslovne poteškoće i kada je farma na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] prestala s radom;

- da društvo Sizim d.o.o. nije dosjelošću steklo stvarnu služnosti puta – pravo kolnika preko kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao poslužne nekretnine, za korist kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao povlasne nekretnine, jer nije izvršavalo sadržaj te služnosti u razdoblju od 20 godina, u smislu čl. 229. st. 1. ZV-a,

to je tužbeni zahtjev tužitelja valjalo u cijelosti odbiti kao neosnovan te je odlučeno kao pod točkom I. izreke presude.

33. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na čl. 154. st. 1. ZPP-a. Tuženici je dosuđen trošak koji je bilo prijeko potrebni radi vođenja parnice i zastupanja po punomoćniku sukladno odredbama Tarife o nagradama i naknadi za rad odvjetnika (NN 138/23, 107/2025), a prema vrijednosti spora.

33.1. Tuženoj koja je u cijelosti uspjela u sporu je s osnova zastupanja po punomoćniku odvjetniku u ovom postupku nastao trošak sastava odgovora na tužbu od 10. listopada 2024. (Tbr. 8.1) u iznosu od 200,00 eura, trošak zastupanja na ročištu 20. siječnja 2025. (Tbr. 9.2) u iznosu od 100,00 eura, trošak zastupanja na ročištima 24. ožujka 2025., 8. prosinca 2025., 23. veljače 2026. te na očevidu 12. svibnja 2025. (Tbr. 9.1) u iznosu od 200,00 eura svako, trošak sastava obrazloženih podnesaka od 6. kolovoza 2025. i 23. siječnja 2026. (Tbr. 8.1) u iznosu od 200,00 eura svaki, te trošak zastupanja na ročištu za objavu i uručenje presude (Tbr. 9.3) u iznosu od 100,00 eura, što ukupno iznosi 1.600,00 eura, odnosno uvećano za porez na dodanu vrijednost po stopi od 25% sveukupno 2.000,00 eura. Stoga je tuženici priznat trošak postupka u ukupnom iznosu od 2.000,00 eura.

33.2. Odluka o kamatama na parnični trošak temelji se na odredbi čl. 30. st. 2. Ovršnog zakona (NN 112/2012., 25/2013., 93/2014., 55/2016., 73/2017., 131/2020., 114/2022.) koji propisuje da kamate na troškove postupka teku od dana donošenja odluke pa do naplate a stopa zatezne kamate utvrđena je temeljem odredbe čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 29/2018., 126/2021., 114/2022., 156/2022., 145/2023., 155/2023.), kao stopa koja se primjenjuje na ostale odnose.

33.3. Tuženici nije priznat zatraženi trošak sudske pristojbe na odgovor na tužbu budući da je Zakonom o sudskim pristojbama (NN 118/18, 21/23) propisano da se sudska pristojba na odgovor na tužbu plaća po pravomoćnom završetku postupka za svaku stranku razmjerno uspjehu u parnici, pa će obveza plaćanja sudske pristojbe na odgovor na tužbu pasti na tužitelja.

33.4. Slijedom navedenog odlučeno je kao pod točkom II. izreke presude.

Koprivnica, 7. travnja 2026.

Sudac

Jerko Bogdanić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi pismeno putem ovoga suda u tri istovjetna primjerka u roku od 15 dana, od dana dostave ili objave i uručenja ovjerenog prijepisa presude.

Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojemu se presuda objavljuje.

Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud će presudu dostaviti prema odredbama Zakona o parničnom postupku o dostavi pismena (čl. 335. st. 8., 9. i 11. ZPP-a).

Dostaviti:

1. Odvjetnik Zoran Subotić, Osijek

2. Odvjetnica Saša Pufler, Osijek