Republika Hrvatska
Županijski sud u Varaždinu
Varaždin, Međimurska 26D
Poslovni broj: Kž-234/2024-5
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Varaždinu, u vijeću za mladež sastavljenom od sudaca Rajka Kipkea, predsjednika vijeća te Igora Pavlica i Mirne Mavriček, članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Sanje Hajdarović, u kaznenom predmetu protiv optuženog ĆČ, zbog protupravnog djela zakonskih obilježja kaznenog djela iz čl. 140. st. 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj: 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19. i 84/21. dalje: KZ/11), odlučujući o žalbi Općinskog kaznenog državnog odvjetništva u Zagrebu (dalje: OKDO) podnesenoj protiv presude i rješenja Općinskog kaznenog suda u Zagrebu poslovni broj: K-1903/2023-5 od 30. siječnja 2024., na sjednici 7. travnja 2026.,
r i j e š i o j e
Prihvaća se žalba OKDO-a, ukida se pobijana presuda i predmet upućuje prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odlučivanje.
Obrazloženje
1. Općinski kazneni sud u Zagrebu presudom i rješenjem poslovni broj: K- 1903/2023-5 od 30. siječnja 2024., je na temelju čl. 554. st. 3. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj: 152/08, 76/09, 80/11, 91/12 - odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19 i 80/22, dalje u tekstu: ZKP/08-22 – valja primijetiti da je sud prvog stupnja propustio navesti brojeve Narodnih novina u kojima je objavljen taj zakon zajedno sa svojim izmjenama i dopunama koje su važile u vrijeme donošenja prvostupanjske presude), oslobodio optužbe optuženog ĆČ, zbog protupravnog djela zakonskih obilježja kaznenog djela protiv osobne slobode, nametljivim ponašanjem iz čl. 140. st. 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19. i 84/21., dalje: KZ/11, u svezi čega valja primijetiti da je sud prvog stupnja propustio navesti brojeve Narodnih novina u kojima je objavljen taj zakon zajedno sa svojim izmjenama i dopunama koje su bile na snazi u vrijeme počinjenja kaznenog djela).
1.1. Na temelju čl. 149. st. 1. ZKP/08-22 odlučeno je da troškovi kaznenog postupka padaju na teret proračunskih sredstava.
1.2. Na temelju čl. 554. st. 3. ZKP/08-22 rješenjem je odbijen zahtjev za određivanje psihijatrijskog liječenja na slobodi okrivljenika ĆČ prema odredbama Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama.
2. Protiv te presude i rješenja žalbu je podnijelo OKDO zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja te povrede kaznenog zakona, s prijedlogom da nadležni županijski sud ukine pobijanu presudu i predmet vrati na ponovno suđenje.
3. Odgovor na žalbu ODO podnosi okrivljenik LČ po branitelju Selimu Šabanoviću, odvjetniku, s prijedlogom da se žalba OKDO-a odbije kao neosnovana te potvrdi prvostupanjska presuda i rješenje.
4. U smislu čl. 474. st. 1. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj:
152/08, 76/09, 80/11, 91/12 - odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22 i 36/24, dalje u tekstu: ZKP/08-24) spis je dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Varaždinu na obvezno razgledavanje, nakon čega je isti podneskom broj: KŽ-DO-261/2024-3 od 9. travnja 2024. vraćen ovom drugostupanjskom sudu.
5. Žalba OKDO je osnovana.
6. OKDO je u pravu kada u žalbi tvrdi da prvostupanjski sud pogrešno tumači odredbu iz čl. 51. st. 2. Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama („Narodne novine broj 76/14, u svezi čega valja primijetiti da prvostupanjski sud u pobijanoj presudi ne navodi broj „Narodnih novina“ u kojima je taj zakon objavljen), a što je imalo za posljedicu i pogrešno utvrđenje da u konkretnom slučaju nisu ispunjeni zakonski uvjeti za određivanje psihijatrijskog liječenja okrivljenog ĆČ na slobodi.
6.1. Naime, prvostupanjski sud citiranu odredbu Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama u kojoj je propisano da će sud u kaznenom postupku odrediti psihijatrijsko liječenje neubrojive osobe na slobodi u trajanju od šest mjeseci, ako je na temelju mišljenja vještaka psihijatra utvrdio da postoji vjerojatnost da bi ta osoba zbog težih duševnih smetnji zbog kojih je nastupila njezina neubrojivost mogla ponovno počiniti teže kazneno djelo i da je za otklanjanje te opasnosti dovoljno njezino liječenje na slobodi, tumači na način da opasnost od ponovnog počinjenja težeg kaznenog djela valja prosuđivati po težini kaznenog djela čija zakonska obilježja je počinitelj ostvario u stanju neubrojivosti.
6.2. Takav pravni stav i tumačenje citirane odredbe Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama prvostupanjskog suda je pogrešan.
6.3. Prije svega, polazeći od suštine i smisla citirane odredbe Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnja u povezanosti s odredbama Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj: 152/08, 76/09, 80/11, 91/12 - odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22, 36/24, 72/25 i 13/26, dalje u tekstu: ZKP/08-26) kojima je reguliran postupak prema okrivljenicima s duševnim smetnja (Glava XXVII), valja primijetiti da kod neubrojivih počinitelja kaznenih djela fokus nije na težini kaznenih djela u odnosu na koja je utvrđeno da su ostvarili njihova zakonska obilježja u stanju neubrojivosti, a kako to pogrešno tumači prvostupanjski sud, već na procjeni opasnosti (prognozi) da bi počinitelj zbog težih duševnih smetnji zbog kojih je nastupila njegova neubrojivost u budućnosti mogao počiniti teže kazneno djelo.
6.4. Drugim riječima, ključna razlika između kazne i mjere psihijatrijskog liječenja neubrojive osobe na slobodi (ili njezinog prisilnog smještaju u psihijatrijsku ustanovu) je u tome da se kazne izriču za ono što je učinjeno, dok se navedene mjere određuju radi onoga što bi se u budućnosti moglo dogoditi, konkretno radi otklanjanja opasnosti da neubrojivi počinitelj zbog težih duševnih smetnji zbog kojih je nastupila njegova neubrojivost u budućnosti ne počini teže kazneno djelo.
6.5. Stoga kod ocjene postojanja ranije izloženih pretpostavki za određivanje psihijatrijskog liječenja neubrojive osobe na slobodi nije odlučno pitanje težine kaznenog djela koje je neubrojiva osoba počinila (naime, prvostupanjski sud pogrešno smatra da postojanje opasnosti od ponovnog počinjenja težeg kaznenog djela podrazumijeva da i djelo u odnosu na koje je utvrđeno da je počinitelj ostvario njegova zakonska obilježja u stanju neubrojivosti spada u kategoriju težeg kaznenog djela), već prognoza opasnosti da bi u budućnosti zbog težih duševnih smetnji zbog kojih je nastupila njezina neubrojivost mogla počiniti teže kazneno djelo.
6.6. Shodno svemu prethodno navedenom, kod neubrojivih počinitelja kaznenih djela se načelo razmjernosti ne procjenjuje prema težini terećenog kaznenog djela, već navedene mjere (psihijatrijsko liječenje neubrojive osobe na slobodi i mjera njezinog prisilnog smještaja u psihijatrijskoj ustanovi) moraju biti razmjerne opasnosti koja se njihovim određivanjem želi spriječiti, konkretno, opasnosti da bi počinitelj za kojeg je utvrđeno da je u stanju neubrojivosti ostvario zakonska obilježja nekog kaznenog djela u budućnosti zbog težih duševnih smetnji zbog kojih je nastupila njegova neubrojivost mogao počiniti teže kazneno djelo.
7. Budući da se prvostupanjski sud zbog pogrešnog tumačenja odredbe iz čl. 51. st. 2. Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama u pobijanoj presudi nije očitovao o postojanju/nepostojanju ključne pretpostavke za određivanje mjere psihijatrijskog liječenja okrivljenika na slobodi - opasnosti da bi u budućnosti zbog težih duševnih smetnji zbog kojih je nastupila njegova neubrojivost mogao počiniti teže kazneno djelo, to je prihvaćanjem žalbe državnog odvjetnika, a sukladno ovlaštenju iz čl. 483. ZKP/08, pobijana presuda ukinuta i predmet upućen prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odlučivanje.
8. Na ovom mjestu valja primijetiti da je prvostupanjski sud pogrešno postupio kada je o prijedlogu OKDO o psihijatrijskom liječenju okrivljenika odlučio rješenjem, budući da ZKP/08-22, uključujući i sadašnji ZKP/08-26 propisuje da se presudom odlučuje ne samo o utvrđenju optuženikovog počinjenja protupravnog djela u stanju neubrojivosti, već i o određivanju njegovog psihijatrijskog liječenja na slobodi, odnosno prisilnog smještaja u psihijatrijskoj ustanovi (članak 554. ZKP/08-26).
9. Stoga je riješeno kao u izreci ove odluke.
10. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će otkloniti nedostatke na koje je ukazano ovom odlukom, ponovno provesti do sada izvedene dokaze, a po potrebi i druge dokaze za koje se ukaže potreba te potom donijeti novu, na zakonu utemeljenu odluku, koju će obrazložiti sukladno čl. 459. ZKP/08-26.
U Varaždinu 7. travnja 2026.
Predsjednik vijeća
Rajko Kipke
