REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Trg J. F. Kennedyja 11

P-555/2026

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

N A T E M E L J U P R I Z N A N J A

Trgovački sud u Zagrebu, po sutkinji Dini Jellin, u pravnoj stvari tužitelja ĐP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Vlatko Bukovac, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Penezić i Partneri d.o.o., Zagreb, protiv tuženika ROVITEX d.o.o., Zagreb, Ulica Julija Knifera 5, OIB: 30943212155, kojeg zastupa punomoćnik Boris Guljaš, odvjetnik u Osijeku, radi utvrđenja ništetnim odluka skupštine, dana 7. travnja 2026.

p r e s u d i o  j e

Utvrđuje se ništetnom odluka donesena na skupštini društva ROVITEX d.o.o., Ulica Julija Knifera 5, Zagreb, OIB: 30943212155, dana 15. travnja 2025. godine, i to: „Prema usvojenim financijskim izvještajima gubitak poslovne godine iznosi 31.439,60 EUR. Zadržana dobit iz prethodnih godina iskoristiti će se za pokriće gubitka poslovne godine.“

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je tužitelj je član društva ROVITEX d.o.o., Ulica Julija Knifera 5, Zagreb, OIB: 30943212155, MBS: [matični broj subjekta] (u daljnjem tekstu: Društvo) te u Društvu drži dva poslovna udjela i to: jedan poslovni udjel nominalnog iznosa 40.000,00 kn / 5.308,91 EUR upisan u Knjizi poslovnih udjela pod rednim brojem 2. te jedan poslovni udjel nominalnog iznosa 47.500,00 kn / 6.304,33 EUR, upisan u Knjizi poslovnih udjela pod rednim brojem 4., koji zajedno čine 20 % ukupnog temeljnog kapitala Društva. Dana 15. travnja 2025. i 24. lipnja 2025. su navodno održane skupštine koje nisu uredno sazvane, odnosno pozivi nisu obavljeni sukladno odredbama Društvenog ugovora i Zakona o trgovačkim društvima. Odredba čl. 355. ZTD-a koja se primjenjuje sukladno odredbi čl. 448 ZTD-a i na društva s ograničenom odgovornošću, izrijekom propisuje da su odluke skupštine ništetne ako su donesene na skupštini koja nije sazvana na način propisan s odredbom 277. st. 2., 3. i 6. ZTD-a, U konkretnom slučaju pozivi za skupštine koje su navodno održane dana 15. travnja i 24. lipnja 2025. nisu dostavljeni tužitelju i ostalim članovima Društva niti su navodne skupštine održane u mjestu sjedišta Društva. Odredba čl. 277. st. 3. jasno propisuje, cit: „Odluka o sazivanju glavne skupštine mora sadržavati tvrtku i sjedište društva, vrijeme i mjesto održavanja glavne skupštine“, dok odredba čl. 277. st. 6. ZTD-a propisuje slijedeće: „ Poziv na glavnu skupštinu mora se objaviti na internetskoj stranici na kojoj se nalazi sudski registar i u glasilu društva. Ako su dioničari društvu poimenično poznati, glavnu se skupštinu može sazvati preporučenim pismom pri čemu se dan odašiljanja pisma smatra danom objave poziva . Dovoljno je poslati preporučeno pismo dioničarima koji su upisani u registru dionica.“ Članovima Društva nikada nisu upućeni pozivi za skupštinu, a da je skupština navodno održana 15. travnja 2025. tužitelj je saznao nakon javne objave računa dobiti i gubitka za 2024. na Internet stranicama Financijske agencije (dalje: FINA), dok je za skupštinu održanu dana 24. lipnja 2025. tužitelj saznao iz podneska koji je tuženik dostavio u postupku koji se vodi pred Trgovačkim sudom u Zagrebu, posl. broj R1-50/2025. Naime, tužitelj je protiv tuženika ranije pokrenuo postupak pred Trgovačkim sudom, poslovni broj R1-50/2025, radi neosnovanog uskraćivanja uvida u poslovne knjige i dokumentaciju (čl. 447. i 288. ZTD-a). Nakon javne objave godišnjih financijskih izvještaja na stranicama FINE, tužitelj je saznao da je 15. travnja 2025. održana skupština na kojoj je donesena odluka naslova „Odluka o postupanju s gubitkom 2024. godine“ od 15.04.2025. U potpisu odluke nalazi se jedna osoba iako Društvo ima tri člana, što je upućivalo da se radi o fabriciranoj odluci. Tužitelj je podneskom od 11. lipnja 2025. obavijestio sud kako Društvo nikada nije sazvalo niti održalo redovnu skupštinu radi odlučivanja o poslovnim rezultatima 2024. i da je na stranicama FINE objavljen dokument koji nije donijela skupština Društva već da se očito radi o fabriciranom dokumentu sačinjenom za potrebe javne objave. U tom istom postupku, broj R1-50/2025, tuženik je uz podnesak od 30. srpnja 2025. dostavio zapisnik o skupštini koja je navodno održana 24. lipnja 2025. kao i poziv za predmetnu skupštinu. U pozivu od 11. lipnja 2025., koji datum koincidira s istim danom kada je tužitelj u postupku R1-50/2025 obavijestio sud o fabriciranoj skupštini od 15. travnja 2025., proizlazi da je skupština sazvana u gradu Osijeku, gradu koji je udaljen 300 km od mjesta sjedišta Društva. Niti jednom odredbom Društvenog ugovora kao ni odredbom ZTD-a nije dopušteno upravi Društva, da prema vlastitom nahođenju, donosi odluke koje su ovlaštenje skupštine Društva, niti da odlučuje o mjestu sazivanja skupštine izvan mjesta sjedišta Društva. Prema pravnoj doktrini: „Ako je određivanje mjesta održavanja skupštine prepušteno upravi, ona mora voditi brigu o tome da je ono lako dostupno članovima društva, posebice da im se određivanjem mjesta održavanja skupštine ne prouzroče nerazumni troškovi te da im se ne oteža dolazak na skupštinu………Sazivanje skupštine na mjestu i u vrijeme koje se smatra nedopuštenim može biti razlogom za pobijanje odluka koje su na njoj donesene, osim ako na skupštini sudjeluju svi članovi društva. Takvim se sazivanjem, naime, utječe na pravo članova društva da sudjeluju u skupštini. Mogućnost pobijanja donesenih odluka posebice dolazi u obzir kad je riječ o šikanoznom određivanju mjesta i vremena održavanja skupštine. “1 Skupštinu je moguće održati izvan sjedišta društva, ali samo pod uvjetom ako se svi članovi društva s time prethodno slože. Ako bi skupština bila sazvana izvan sjedišta društva, takva odluka mora biti posebno obrazložena već u samom pozivu kojim se skupština saziva. Jedino se na taj način može osigurati da sazivatelj skupštine svojevoljno ne određuje mjesto sazivanja skupštine, što bi za posljedicu moglo imati osujećivanje pojedinog ili pojedinih članova društva u sudjelovanju na skupštini. Održavanje skupštine u mjestu koje je 300 km od sjedišta Društva nikako ne može biti opravdano, protivi se interesima Društva i njegovih članova, a ne postoji niti jedan opravdani razlog zašto bi se skupština održava izvan sjedišta Društva. Već navedeni razlog, bez obzira na ostale razloge na koje tužitelj upućuje u ovoj tužbi, čini odluke donesene na takvoj skupštini ništetnim. 5. Kako je već navedeno, tužitelj je za odluke donesene na navodnoj skupštini održanoj 15. travnja 2025. saznao putem javno dostupne stranice FINE, a za poziv, zapisnik o održanoj skupštini 24. lipnja 2025. i odluke donesene na toj skupštini u postupku koji se vodi pred Trgovačkim sudom u Zagrebu, posl. broj R1-50/2025. Iz poziva nadnevka 11. lipnja 2025. proizlazi da se skupština saziva s dnevnim redom koji se odnosi na usvajanje godišnjih financijskih izvještaja za 2024., tih istih financijskih izvještaja koje je tuženik već prethodno usvojio na „redovnoj skupštini“ navodno održanoj 15. travnja 2025., a koja odluka skupštine je dostavljena FINI i javno objavljena. Takvo postupanje jasno potvrđuje da je tuženik samostalno i nezakonito donio odluke koje su u nadležnosti skupštine Društva, dostavio ih na javnu objavu, iako je svjestan da se ne radi o odlukama skupštine i da takve odluke nisu donesene u zakonitom postupku. Iz „odluke skupštine“ od 15. travnja 2025. proizlazi da je istog dana donesena slijedeća odluka: „Prema usvojenim financijskim izvještajima gubitak poslovne godine iznosi 31.439,60 EUR. Zadržana dobit iz prethodnih godina iskoristiti će se za pokriće gubitka poslovne godine.“ Iz zapisnika skupštine od 24. lipnja 2025. proizlazi da su istog dana donesene sljedeće odluke: 1) Usvajaju se godišnja financijska izvješća za 2024. godinu, kako ih je utvrdila Uprava i to: a) Bilanca, b) Račun dobiti i gubitka, c) Bilješke uz temeljne financijske izvještaje, d) Prijava poreza na dobit za 2024. godinu, e) Obrazac GFI-POD za potrebe javne objave. 2) Odluka o postupanju s gubitkom 2024. godine. Prema usvojenim financijskim izvještajima gubitak poslovne godine iznosi 31.439,60 EUR. Zadržana dobit iz prethodnih razdoblja iskoristit će se za pokriće gubitka poslovne godine. 3) Odluka o davanju razrješnice članovima Uprave. Utvrđuje se da su članovi Uprave društva ROVITEX d.o.o., sa sjedištem društva u Zagrebu, Ulica Julija Knifera 5, s OIB: 30943212155, u 2024. godini vodili poslove Društva u skladu sa zakonom i Društvenim ugovorom pa im se daje razrješnica (u daljnjem tekstu zajedno: Odluke). Iz navedenih odluka razvidno je kako su na obje skupštine de facto i de iure donesene iste odluke, što jasno ukazuje kako tuženik očito manipulira s navodnim sazivanjem i održavanjem skupština. Prema odredbi čl. 360. st. 1. ZTD-a, odluka glavne skupštine može se pobijati tužbom ako je donesena protivno zakonu ili statutu. U konkretnom slučaju, odluke od 15. travnja 2025. i 24. lipnja 2025. donesene su na skupštini koja je sazvana protivno čl. 442. st. 1. ZTD-a i odredbama Društvenog ugovora, budući da pozivi za skupštinu nisu upućeni članovima društva, a navodna skupština sazvana za dan 24. lipnja 2025. održana izvan sjedišta Društva, u mjestu (Osijek) udaljenom 300 km od sjedišta Društva, bez ikakvog opravdanja, čime je tužitelju onemogućeno sudjelovanje na skupštini. Takvo sazivanje ima za posljedicu povredu temeljnih prava članova društva – prava na obaviještenost i sudjelovanje u odlučivanju. Čl. 362. st. 1. ZTD-a izričito propisuje da odluke glavne skupštine može pobijati dioničar (odnosno član društva kod d.o.o.) koji nije sudjelovao u radu skupštine jer mu pogrešno nije bilo dopušteno sudjelovanje, ako skupština nije bila uredno sazvana ili dopuna predmeta odlučivanja nije bila valjano objavljena. Tužitelj nije mogao sudjelovati jer su skupštine uopće nisu sazvane, održane su izvan sjedišta društva, bez razumnog razloga i bez pravovremene dostupnosti materijala za odlučivanje. Sukladno čl. 449. ZTD-a, na pobijanje odluka skupštine društva s ograničenom odgovornošću na odgovarajući se način primjenjuju odredbe čl. 360.–366.a ZTD-a. Primjenom tih odredbi jasno proizlazi da su osporavane odluke od 15. travnja 2025. i 24. lipnja 2025. ništetne jer: 1. Skupštine nisu bile sazvane u skladu sa zakonom (čl. 442. st. 1. ZTD) ni Društvenim ugovorom, 2. Tužitelju je onemogućeno sudjelovanje na skupštini i uvid u materijale, 3. Odluke su donesene na nezakonitoj i neuredno sazvanoj skupštini, čime je povrijeđeno pravo tužitelja na sudjelovanje u radu skupštine kao temeljno pravo člana društva (čl. 442. st. 1. ZTD i Društveni ugovor). Da stvar bude još ozbiljnija, nezakonitosti nisu ograničene samo na neuredno sazivanje i onemogućavanje sudjelovanja tužitelja – već i na sam zapisnik od 24. lipnja 2025., koji jasno ukazuje da je skupština vođena protivno zakonu. Naime, u zapisniku stoji da zapisnik vodi odvjetnik Boris Guljaš, a da skupštinom predsjeda ĐPO, državljanin Mađarske, koji ne govori hrvatski jezik. Međutim, u zapisniku nije navedeno da je na skupštini bio prisutan stalni sudski tumač za mađarski jezik, niti da se vođenje i rad skupštine odvijao na jeziku razumljivom svim članovima. Ako je g. ĐPO skupštinu vodio na mađarskom jeziku, kako je moguće da je zapisnik sastavljen isključivo na hrvatskom jeziku? Ako je pak zapisnik pisan na hrvatskom jeziku, jasno je da g. ĐPO bez sudskog tumača nije mogao sudjelovati niti predsjedati skupštinom na način propisan zakonom, jer hrvatski jezik ne razumije. Nesporno je da je g. ĐPO trebao sudskog tumača za mađarski jezik u ranijem postupku – prilikom potpisivanja odluke o povećanju temeljnog kapitala i izmjeni Društvenog ugovora 24. svibnja 2021. godine (OU-84/21-1 javnog bilježnika Sanda Pandža iz Zagreba), što dokazuje da ne poznaje hrvatski jezik. te pročišćeni tekst društvenog ugovora od 24.05.2021. ovjereno po javnom bilježniku Sandi Pandža iz Zagreba, Kačićeva 9, pod brojem OU-84/21-1, dostavlja se kao prilog 2 Nadalje, u zapisniku je navedeno da su na skupštini prisutni: • ĐPO, s udjelom od 46% temeljnog kapitala, i • „predstavnik“ Rovitex Homedeco Kft., Mađarska, s udjelom od 34% temeljnog kapitala, pri čemu se opet kao predstavnik pojavljuje isti g. ĐPO. Međutim, u zapisniku nije navedeno na temelju čega je utvrđeno da je g. ĐPO ovlašten zastupati Rovitex Homedeco Kft., niti je priložen ikakav dokaz o njegovoj ovlasti. Time je potpuno nejasno je li to mađarsko društvo bilo valjano zastupljeno na skupštini, odnosno je li postojao kvorum potreban za donošenje odluka. Nejasnoće u vođenju skupštine, jezična barijera predsjednika skupštine, nedostatak dokaza o vlasti za zastupanje mađarskog društva te neučinkoviti kvorum, opravdano pobuđuje sumnju u vjerodostojnost zapisnika, pa se stoga postavlja pitanje je li skupština uopće održana u zakonski propisanom obliku. Sukladno čl. 355. st. 1. t. 2. ZTD-a koji se primjenjuje temeljem čl. 448. ZTD-a, odluka glavne skupštine ništetna je ako nije unesena u zapisnik na način propisan zakonom. Nadalje, ako kvorum nije stvarno postojao, onda odluke nisu mogle biti ni donesene, što također upućuje kako su sporne odluke ništetne. Konačno, i Odluka o davanju razrješnice članovima uprave donesena je protivno zakonu i Društvenom ugovoru. Naime, u Društvenom ugovoru izrijekom stoji da „na skupštini Društva ne može o odluci glasovati osoba kojoj se tom odlukom pribavlja neka korist ili se oslobađa neke obveze, te da ona ne može glasovati ni kao zastupnik člana Društva“, što odgovara odredbi čl. 445. st. 5. ZTD-a. Nadalje, čl. 293. st. 1. ZTD-a, kojeg treba odgovarajuće primijeniti i na društva s ograničenom odgovornošću, propisuje da nitko ne može ostvarivati pravo glasa za sebe niti za drugoga kada se odlučuje o tome da li da mu se dade razrješnica, da li ga se oslobađa određene obveze ili da li se odlučuje o zahtjevu kojeg društvo ima prema njemu. U ovom slučaju, član društva i direktor tuženika, ĐPO, istodobno je glasovao i kao član Društva i kao zastupnik mađarskog društva Rovitex Homedeco Kft., pri čemu je glasovao o odluci kojom se upravo njemu kao jedinom članu uprave Društva daje razrješnica za poslovnu 2024. godinu. Time je odlučivao o vlastitom oslobađanju od odgovornosti za vođenje poslova društva, što je suprotno i zakonu i Društvenom ugovoru. Dakle, glasovi ČPO trebali su biti isključeni iz glasovanja o ovoj točki dnevnog reda. Kako je isti unatoč tome glasovao, njegovi su glasovi ništetni, a samim time i odluka o davanju razrješnice donesena tim glasovima. Navedeno potvrđuje i sudska praksa. Visoki trgovački sud Republike Hrvatske u presudi od 06.02.2024. posl broj Pž-4328/2023 zauzeo je izričit stav: „Ovaj sud nalazi da je član uprave koji je i član društva, dakle osoba koja u sebi ujedinjuje oba svojstva trebala biti isključena iz glasovanja o davanju razrješnice samome sebi, kao što je to ovdje slučaj. Ovako postupanje člana uprave i društva u konkretnom slučaju valja cijeniti kroz odredbe članka 293. stavka 1. ZTD-a kojim je propisano da nitko ne može ostvariti pravo glasa za sebe ni za nekog drugog kada se odlučuje o tome da li da mu se dade razrješnica, o njegovom oslobađanju od neke obveze ili ostvarenju zahtjeva kojega društvo ima prema njemu. Za dionice iz kojih dioničar na taj način ne može ostvariti pravo glasa, to za njega ne mogu učiniti ni druge osobe. Premda se ove odredbe odnose za dioničko društvo stav je ovog suda da ju je valjalo primijeniti u konkretnoj pravnoj situaciji, a na što se pozvao i tužitelj u navodima tužbe. Dakle, glas koji je dao član društva kojeg je pravo glasa trebalo biti isključeno iz glasovanja je ništetan i ne može se ubrojiti u glasove kojima se utvrđuje rezultat glasovanja...“ Slijedom navedenog, Odluka o davanju razrješnice donesena uz sudjelovanje i glasove ČPO koji je bio u sukobu interesa (kao član Društva koji je ujedno i jedini direktor Društva) te je morao biti isključen iz glasovanja je ništetna. Stoga predlaže da sud utvrdi ništetnim odluku skupštine tuženika od 15. travnja 2025. (t. I. petita) i odluku skupštine tuženika od 24. lipnja 2025. (t. II. petita).

2. Tuženik je u ročištu 24. ožujka 2026. (list 88. spisa) priznao tužbu i tužbeni zahtjev u odnosu na odluku skupštine tuženika 15. travnja 2025.

3. Kako se ne radi o zahtjevu kojim stranke ne mogu raspolagati u smislu odredbe čl. 3. st. 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/2008., 123/2008., 57/2011., 25/2013., 28/2013., 89/2014. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023. i 146/2025. - dalje u tekstu: ZPP), sud je u skladu s odredbom čl. 331. st. 1. ZPP-a, bez raspravljanja, donio presudu kojom prihvaća tužbeni zahtjev (presuda na temelju priznanja) zbog čega je odlučeno kao u točki I. izreke.

4. Stoga, a kako je tuženik priznao t. I. petita tužbenog zahtjeva kojom tužitelj traži utvrđenje ništetnim odluke skupštine društva od 15. travnja 2025., dok se ne radi o zahtjevu sa kojem stranke ne mogu slobodno raspolagati, to je odlučeno kao u izreci.

U Zagrebu 7. travnja 2026.

Sutkinja:

Dina Jellin

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske u roku od 15 dana od primitka rješenja, a predaje se ovom sudu u 2 primjerka za Sud i po 1 primjerak za svaku protivnu stranku.

Presuda na temelju priznanja može se pobijati samo zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-A ili zbog toga što je izjava o priznanju dana u bitnoj zabludi ili pod utjecajem prisile ili prijevare.

Dostaviti:

- tužitelju, po pun., uz pristojbu za presudu 26,55 EUR

- tuženiku, po pun.