Pristupanje sadržaju
REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U RIJECI
Rijeka, Erazma Barčića 5
Poslovni broj: 2 Us l-2027/2023-7
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Rijeci, po sucu dr. sc. Alenu Rajku, uz sudjelovanje zapisničarke
Petre Horvat Delimehić, u upravnom sporu tužiteljice G. V. K., iz P., protiv tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, Zagreb, A. Mihanovića 3, radi isplate dijela obiteljske mirovine, 11. siječnja 2024.,
p r e s u d i o j e
Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, KLASA: UP/II-140-03/23-01/03269010068, URBROJ: 341-99-05/3-23-3185 od 28. kolovoza 2023. godine.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje,
Područnog ureda u Puli - Pola, KLASA: 140-03/23-01/03269010068, URBROJ: 34113-05/3-23-6578 od 26. ožujka 2023., odbijen je zahtjev tužiteljice, podnesen 1. veljače 2023., za isplatu dijela obiteljske mirovine.
2. Tuženik je rješenjem, KLASA: UP/II-140-03/23-01/03269010068, URBROJ: 341-99-05/3-23-3185 od 28. kolovoza 2023. odbio žalbu tužiteljice izjavljenu protiv prvostupanjskog rješenja.
3. Svoje negativne odluke javnopravna tijela obrazlažu, u bitnome, pozivom na činjenicu da tužiteljica nije korisnica obiteljske mirovine, pa ne ispunjava sve pretpostavke propisane za isplatu dijela obiteljske mirovine.
4. Tužiteljica osporava zakonitost tuženikove odluke i tvrdi, u bitnome, da ima pravo na dio obiteljske mirovine iza pok. supruga M. K. koji je koristio njihov sin M. K.. Pita se zašto bi netko nepoznati koristio mirovinu njezinog supruga. Iz tužbenih navoda Sud zaključuje da tužiteljica predlaže poništiti osporavano rješenje tuženika.
5. Tuženik u odgovoru na tužbu ostaje, u osnovi, kod navoda osporavanog rješenja i dodaje da će posebnim rješenjima biti odlučeno o novom zahtjevu za priznanje prava na obiteljsku mirovinu i zahtjevu za isplatu dijela obiteljske mirovine, koji zahtjevi su zaprimljeni 19. travnja 2023. godine. Tuženik predlaže da Sud odbije tužbeni zahtjev.
6. Tužiteljica osporava samo primjenu prava, nisu sporne činjenice odlučne za rješavanje ovog spora, a stranke u tužbi odnosno u odgovoru na tužbu nisu izričito zahtijevale održavanje rasprave. Sud je, stoga, vodeći se načelom učinkovitosti (čl. 8. Zakona o upravnim sporovima, „Narodne novine“, broj 20/10, 143/12, 152/14, 94/16, 29/17 i 110/21, u nastavku teksta: ZUS), presudu donio bez provedbe rasprave (čl. 36.
t. 4. ZUS-a). Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je ocijenio da tužbeni zahtjev nije osnovan.
7. Prema članku 98. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“, broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21 i 119/22, u nastavku teksta: ZOMO), ako osiguranik, odnosno korisnik mirovine stekne pravo na dvije ili više mirovina prema tome Zakonu ili nekom drugom zakonu Republike Hrvatske u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnosti, može koristiti samo jednu mirovinu, prema vlastitom izboru.
8. Mjerodavne su i odredbe članka 74.a Zakona o mirovinskom osiguranju
(„Narodne novine“, broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15,
120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21 i 119/22, u nastavku teksta: ZOMO). Te su odredbe u tekst ZOMO-a uvrštene Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“, broj 119/22, u nastavku teksta: ZID ZOMO). Članak 74.a stavci 1. i 2. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“, broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21 i 119/22, u nastavku teksta: ZOMO), glase:
„(1) Udovica, odnosno udovac koji je korisnik starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine i ispunjava uvjete za stjecanje prava na obiteljsku mirovinu prema ovome Zakonu ili drugom posebnom propisu može, iznimno od članka 98. ovoga Zakona, koristiti i dio obiteljske mirovine.
(2) Korisniku iz stavka 1. ovoga članka dio obiteljske mirovine uz starosnu, prijevremenu starosnu ili invalidsku mirovinu može se isplaćivati pod sljedećim uvjetima:
1. ako je jedini korisnik obiteljske mirovine
2. ako je navršio 65 godina života i
3. ako mu ukupna svota mirovina iz obveznog mirovinskog osiguranja u
Republici Hrvatskoj ne prelazi iznos od 80 aktualnih vrijednosti mirovine.“
9. Prema članku 74.a stavku 2. točki 1. ZOMO-a, svojstvo korisnika obiteljske mirovine jedna je od kumulativnih pretpostavki za korištenje dijela obiteljske mirovine prema članku 74.a ZOMO-a. Riječ je o kogentnoj, jasnoj i nedvosmislenoj odredbi. Ta pretpostavka izričito je navedena i u obrazloženju Konačnog prijedloga ZID ZOMO-a (općedostupnome putem službene mrežne stranice Hrvatskog sabora).
Nesporno je da tužiteljica u vrijeme donošenja prvostupanjskog rješenja nije ispunjavala pretpostavku svojstva korisnika obiteljske mirovine. Ova činjenica dovoljna je za odbijanje tužbenog zahtjeva.
10. Vezano uz tužbene navode, Sud dodatno naglašava sljedeće. U mirovinskom osiguranju nasljediva su samo dospjela novčana primanja koja nisu isplaćena do smrti korisnika (čl. 4. st. 1. ZOMO-a). Doprinosi za obvezno mirovinsko osiguranje uplaćeni na temelju generacijske solidarnosti (tzv. prvi stup) ne čine imovinu osiguranika. Obvezno mirovinsko osiguranje temelji se na načelima uzajamnosti i solidarnosti (čl. 2. ZOMO-a). Uzgredno, u različitim vrstama osiguranja općenito vrijedi da se uplaćene premije osiguranja (ovdje: doprinosi) koriste i za isplatu osigurnina (ovdje: mirovinskih primanja) drugim osiguranicima. Čak i ako je tužiteljičin suprug bio korisnik mirovine, nakon smrti supruga tužiteljice više ne postoji suprugova mirovina (čl. 95. st. 3. ZOMO-a), pa ne mogu postojati ni iznosi te mirovine koje koristi netko drugi, izvan njegove obitelji. Zbog toga, da bi tužiteljici bilo priznato zatraženo pravo nije dovoljno da je njezin suprug preminuo i da je njihov sin u određenom razdoblju bio korisnik obiteljske mirovine, a da sada nema korisnika obiteljske mirovine iza pokojnog supruga. Potrebno je da tužiteljica ispunjava sve pretpostavke propisane člankom 74.a ZOMO-a, što u vrijeme donošenja osporavanih rješenja nije bio slučaj.
11. Prvostupanjsko tijelo pravilno je, dakle, odbilo dotični zahtjev tužiteljice, što je tuženik osnovano potvrdio.
12. Tužiteljica je u međuvremenu podnijela zahtjev za priznavanje obiteljske mirovine. To čini zasebnu upravnu stvar, koja se rješava u zasebnom upravnom postupku. Stekne li tužiteljica svojstvo korisnika obiteljske mirovine, može prvostupanjskom tijelu mirovinskog osiguranja podnijeti novi zahtjev za isplatu dijela obiteljske mirovine (pri čemu ova presuda ne prejudicira ishod odlučivanja o takvom zahtjevu, bude li podnesen). No, to ne utječe na ocjenu zakonitosti rješenja tuženika od 28. kolovoza 2023. i rješenja prvostupanjskog tijela od 26. ožujka 2023., donesenih prema tadašnjem stanju stvari.
13. Uzevši u obzir navedeno, osporavana odluka tuženika ocjenjuje se zakonitom. Trebalo je stoga, na temelju članka 57. stavka 1. ZUS-a, tužbeni zahtjev odbiti kao neosnovan.
14. Iako je donesena presuda kojom je tužbeni zahtjev odbijen, tužiteljica nije pozvana na plaćanje pristojbe za tužbu i presudu, jer je oslobođena plaćanja pristojbe na temelju odredbe članka 11. stavka 1. točke 16., u vezi sa člankom 22. stavkom 1. Zakona o sudskim pristojbama („Narodne novine“, broj 118/18 i 51/23) .
U Rijeci 11. siječnja 2024.
S u d a c
dr. sc. Alen Rajko
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike
Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa ove presude.