Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž Zk-256/2025-2

U I M E R E P U B L I K E  H R V AT S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Splitu, po sutkinji dr. sc. Danieli Pivčević, kao sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnoj stvari predlagateljice HN, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po punomoćnici Mireli Miculinić, odvjetnici iz Čavala, radi pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka, povodom žalbe predlagateljice izjavljene protiv rješenja Općinskog suda u Rijeci, poslovni broj: Z- 30416/2024 od 7. rujna 2025., dana 7. travnja 2026.,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se žalba predlagateljice kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Rijeci, poslovni broj: Z-30416/2024 od 7. rujna 2025.

II. Nalaže se upis brisanja zabilježbe žalbe pod poslovnim brojem: Z- 24957/2025 od 25. rujna 2025. u Zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Provedba se nalaže Zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Rijeci.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem odbijen je kao neosnovan prijedlog predlagateljice za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka te je naložena zabilježba odbijanja prijedloga u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na nekretninama k. č. br. [katastarska čestica].

2. Žali se predlagateljica pobijajući rješenje zbog žalbenog razloga predviđenog odredbom članka 353. stavka 1. točka 3) Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 11/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25, dalje: ZPP), koji se primjenjuje temeljem odredbe članka 99. stavak 2. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“ br. 63/19., 128/22., 155/23., 127/24.), te predlaže drugostupanjskom sudu uvažiti žalbu, pobijano rješenje ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

3. Žalba je neosnovana.

4. Pobijano rješenje je najprije ispitano u odnosu na bitne povrede zemljišnoknjižnog postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti sukladno odredbi članka 365. stavak 2. u vezi članka 381. ZPP-a te je utvrđeno da u prvostupanjskom postupku nije počinjena niti jedna tako normirana bitna povreda.

5. Suprotno žalbenim navodima, pravilno je prvostupanjski sud zaključio da nisu ispunjene zakonske pretpostavke za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka te je na utvrđene odlučne činjenice pravilno primijenio materijalno pravo.

6. Podnesenim prijedlogom predlagateljica je predložila pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka radi brisanja prava vlasništva na predmetnim nekretninama te uknjižbu uprava vlasništva predlagateljice. Prijedlogu je priložila rješenje Općine Rijeka, Uprave za urbanizam i izgradnju od 1. srpnja 1991. snimku izvedenog stanja nezakonito rekonstruiranih zgrada iz srpnja 2015., geodetski snimak izvedenog stanja iz lipnja 2015., rješenje Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša od 23. prosinca 2015., rješenje Općine Čavle od 30. kolovoza 2015. o naknadi za nezakonito zadržavanje izgrađenih zgrada na predmetnim nekretninama, potvrdu Hrvatskih voda, posjedovne listove br. 1451, 145, 186 sve k. o. [katastarska općina] te izjave LN i ČN.

7. Prvostupanjski sud je cijeneći dostavljene isprave, pozivom na odredbu članka 208. stavak 3. ZZK odbio prijedlog zaključivši kako predlagateljica nije priložila niti jednu ispravu iz koje proizlazi da joj pripada pravo vlasništva na predmetnim česticama već da je kuću sagradila izvan granica odobrenih rješenjem Općine Rijeka, Uprave za urbanizam i izgradnju od 1. srpnja 1991., a predlaže ispravak upisa vlasništva u svoju korist na česticama koje nisu bile navedene u tome rješenju, na kojima se danas nalazi dio njene kuće, radiona i okućnica i koje je legalizirala. Nadalje, u obrazloženju pobijanog rješenja sud zaključuje kako se prijedlog temelji na stjecanju prava vlasništva građenjem na tuđem zemljištu i dosjelosti te kao takav, utemeljen na izjavama svjedoka, a bez odgovarajuće isprave, nije dovoljan temelj za vođenje ovoga postupka, već parničnog postupka radi utvrđenja prava vlasništva.

8. Po ocjeni ovoga drugostupanjskog suda, pravni stav prvostupanjskog suda je pravilan.

9. Odredbom članka 208. stavak 1. ZZK je propisano da je pojedinačni ispravni postupak poseban zemljišnoknjižni postupak u kojem se ispravljaju zemljišnoknjižni upisi, a provodi se kad postoji opravdani razlog, dok je stavkom 3. propisano da opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka postoji kad je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i zbog čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, a radi se o pravu koje prema odredbama ovoga Zakona može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa.

10. Odredbom članka 209. stavka 4. ZZK, propisano je da prijedlogu iz stavka 1. ovoga članka treba priložiti isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka odnosno isprave kojima se dokazuje osnovanost prijedloga (npr. isprave o prijenosu ili osnivanju knjižnih prava u korist podnositelja prijedloga koje ne ispunjavaju sve pretpostavke za valjanost tabularne isprave, izvaci iz katastra zemljišta o posjedniku nekretnine, javno ovjerovljene izjave zemljišnoknjižnog vlasnika ili njegovih nasljednika kojima se potvrđuje pravo predlagatelja i sl.).

11. U žalbi predlagateljica navodi da je pogrešan zaključak prvostupanjskog suda da uz prijedlog nije dostavila isprave iz kojih bi proizlazila opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka.

12. Suprotno žalbenim navodima, pravilno je prvostupanjski sud zaključio da nisu ispunjene zakonske pretpostavke za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka jer isprave koje je predlagateljica dostavila u spis ne opravdavaju pokretanje takvog postupka niti je istima učinjeno vjerojatnim postojanje svoga knjižnog prava i potrebu ispravka postojećih zemljišnoknjižnih upisa.

13. Naime, rješenje o izvedenom stanju, kao i priložene snimke izvedenog i geodetskog stanja, predstavljaju isprave kojima se u upravnom postupku ozakonjuje postojeća gradnja, no njima se ne rješavaju imovinskopravni odnosi na zemljištu, niti se utvrđuje pravo vlasništva investitora na katastarskim česticama na kojima je građevina izgrađena. Iz navedenih isprava stoga ne proizlazi, ni u stupnju vjerojatnosti, da predlagateljici pripada pravo vlasništva na predmetnim nekretninama, već isključivo činjenica da je određena gradnja legalizirana u smislu propisa o gradnji.

14. Isto tako, javno ovjerovljene izjave pojedinih zemljišnoknjižnih suvlasnika, vlasnika i nasljednika upisanih katastarskih posjednika, na koje se predlagateljica poziva, ne predstavljaju isprave podobne za ostvarenje cilja zbog kojeg se traži otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka. Te izjave, neovisno o njihovoj ovjeri, nemaju značaj isprave iz koje bi nedvojbeno proizlazila pravna osnova stjecanja prava vlasništva predlagateljice, osobito u situaciji kada se stjecanje prava temelji na građenju na tuđem zemljištu i dosjelosti.

15. Naime, pojedinačni ispravni postupak ne može se koristiti kao zamjena za parnični postupak u kojem se raspravlja i utvrđuje postojanje prava vlasništva temeljem građenja ili dosjelosti, jer takva prava, osobito kada nisu nesporna, zahtijevaju kontradiktorni postupak i donošenje pravomoćne sudske odluke, koja tek tada može predstavljati valjanu ispravu za zemljišnoknjižni upis.

16. Stoga, iako su uz prijedlog priložene određene isprave, one ni pojedinačno ni u međusobnoj povezanosti ne čine vjerojatnim da predlagateljici pripada pravo vlasništva na predmetnim nekretninama u smislu članka 208. stavka 3. ZZK, već upućuju na postojanje spora o pravu koji se može riješiti isključivo u parničnom postupku.

17. Slijedom navedenog, prvostupanjski sud je pravilno primijenio materijalno pravo kada je odbio prijedlog za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka te naložio zabilježbu odbijanja prijedloga, a žalbeni navodi predlagateljice ne dovode u sumnju zakonitost i pravilnost pobijanog rješenja.

18. Kako razlozi navedeni u žalbi nisu od utjecaja na pravilnost i zakonitost pobijanog prvostupanjskog rješenja te ne postoje niti povrede zakona na koje sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti, valjalo je primjenom odredbe članka 149. stavak 3. ZZK-a odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi pobijano rješenje te ujedno naložiti brisanje zabilježbe žalbe.

U Splitu 7. travnja 2026.

SUTKINJA

dr. sc. Daniela Pivčević