Republika Hrvatska

Županijski sud u Karlovcu

Stalna služba u Gospiću

Gospić

Gž-3/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Karlovcu, Stalna služba u Gospiću, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca Tatjane Radaković Bašić, predsjednice vijeća, Milke Vraneš sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća, te Ante Ujevića, kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice ČP, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupana po punomoćniku Zvonimiru Bućanu, odvjetniku u Splitu, protiv tuženika Croatia osiguranje d.d., OIB 26187994862, Zagreb, Vatroslava Jagića 33, zastupana po generalnoj punomoćnici RP, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tužiteljice izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Splitu poslovni broj Pn-86/2023-26 od 28. studenoga 2025., u odbijenom dijelu pod točkom I. izreke i odluke o troškovima postupka, na sjednici vijeća održanoj 3. travnja 2026.

p r e s u d i o  j e:

I. Odbija se žalba tužiteljice kao neosnovana, potvrđuje se presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj Pn-86/2023-26 od 28. studenoga 2025. u odbijenom dijelu pod točkom I. izreke i odluke o troškovima postupka pod točkom II. izreke.

II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu žalbenog troška, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja presuđeno je:

"I. Nalaže se tuženiku u roku 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužiteljici na ime naknade štete sveukupni iznos od 1.948,55 EUR-a zajedno sa zateznom kamatom koja na iznos od 1.948,55 EUR-a teče počev od dana 8. prosinca 2022. pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, dok se u preostalom dijelu tužbeni zahtjev odbija.

II. Nalaže tuženiku u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe nadoknaditi tužiteljici troškove parničnog postupka u iznosu od 1.619,76 EUR-a zajedno zateznom kamatom koja teče počev od donošenja prvostupanjske presude pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena."

2. Protiv navedene presude u odbijenom dijelu pod točkom I. izreke u kojem dijelu tužiteljici nije dosuđen daljnji iznos od 1.471,45 eura na ime povrede prava osobnosti, te odluke o troškovima postupka pod točkom II. izreke u dijelu kojom tužiteljici nije dosuđen i cjelokupno popisani trošak postupka, u pravovremenom roku žali se tužiteljica zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, te pogrešne odluke o troškovima postupka. Tužiteljica smatra da je prvostupanjski sud trebao dosuditi cjelokupno zatraženi iznos naknade štete, tako je i odluka o trošku trebala biti drugačija, odnosno istoj je trebalo priznati cjelokupno zatraženi parnični trošak. Predlaže da drugostupanjski sud usvoji žalbu i preinači presudu u pobijanom dijelu. Potražuje žalbeni trošak u ukupnom iznosu od 187,50 eura i trošak sudske pristojbe po odluci suda.

3. Na žalbu tužiteljice nije odgovoreno.

4. Žalba nije osnovana.

5. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za naknadu imovinske i neimovinske štete za daljnji iznos od 3.765,08 eura povrh nesporno isplaćenih 2.784,00 eura, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, budući je tužiteljica **.**.2022. stradala u prometnoj nezgodi krivnjom osiguranika tuženika koji je upravljao vozilom VW Golf, reg. oznake [registarska oznaka], osiguranim kod tuženika po polici autoodgovornosti broj: [broj police osiguranja].

6. Donoseći pobijanu presudu prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/2022 i 155/23, dalje: ZPP), na koje povrede sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe članka 365. stavak 2. ZPP-a.

7. Posebno nije počinjena bitna povreda iz odredbe članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a na koju se poziva tužiteljica budući presuda, kako u usvojenom tako i u odbijenom dijelu nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati. Sadrži jasne i određene razloge o svim odlučnim činjenicama pravno relevantnim za zakonito presuđenje.

8. Neosnovan je žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i prigovor pogrešne primjene materijalnog prava.

9. Iz stanja spisa proizlazi:

- da je tuženik tužiteljici na ime naknade neimovinske štete, u mirnom postupku, isplatio iznos od 2.784,00 eura.

- da među strankama nije sporna pasivna legitimacija, štetni događaj i odgovornost tuženika za nastalu štetu, odnosno sporna je visina tužbenog zahtjeva,

- da je na okolnost visine tužbenog zahtjeva tužiteljice u pogledu neimovinske štete i potrebe tužiteljice za tuđom pomoći izveden dokaz medicinskim vještačenjem po vještacima dr. ortopedu NP, dr. neurologu Miru Jurinoviću i dr. psihijatru

Nikoli Sikirici, stalnim sudskim vještacima,

- da iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka dr. Danći Tripalo kao i dopune nalazu i mišljenju proizlazi da je dana 19. kolovoza 2022. tužiteljica ČP imala prometnu nezgodu kao vozačica osobnog automobila. Žalila se na bolnost donjeg dijela leđa što vidi iz nalaza hitnog kirurškog prijema KBC Split, napravljen joj je RTG donjeg dijela kralježnice koji nije pokazao sigurnih znakova koštane traume. Preporučeno je mirovanje, analgetici i po potrebi hladni oblozi , te da se na kontrolu traumatologa 9. veljače 2022. u kojem je navela da i dalje ima bolnost i ograničenu pokretljivost trupa pa je upućena na magnetsku rezonancu i pregled fizijatra. Magnetska rezonanca uredna. Fizikalnu terapiju je obavljala od 23. rujna 2022. do 29. rujna 2022. te od 3. listopada 2022. do 14. listopada 2022., od 23. listopada do 19. studenoga 2022., od 21. studenoga do 2. prosinca 2022. i od 3. travnja 2023. do 21. travnja 2023. Slijedom navedenog doktorica Danći Tripalo procjenjuje da je tužiteljica trpjela bolove jakog intenziteta 1 dan, srednjeg intenziteta 10 (deset) dana, a blagog intenziteta 6 (šest) tjedana, dok je tuđa pomoć i njega bila potrebna 1 (jedan) tjedan po 1 (jedan) sat dnevno,

- da iz nalaza i mišljenja kao i dopune nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka dr. Mira Jurinovića proizlazi da je tužiteljica ČP rođena 1986. u prometnoj nezgodi zadobila ozljedu područja slabinsko križne kralježnice. Uvidom u neurološki pregled od 21. listopada 2022. urađena je i pretraga EMNG koja je ukazala na teže subakutno oštećenje za lijevi živac i ishijadikus u razini SI. Još jednom je tužiteljica bila na kontrolnom neurološkom pregledu 24. studenoga 2022. u kojem nalazu se ponovno bilježi prisutnost bolova, ima antagičan hod – hod promijenjen radi bolova zbog prisutnosti istezanja živca – ishijadikusa. Ranije nije imala ozljeda kao i bolesti slabinsko križnog područja. Doživjela je povredu osobnog prava na tjelesno duševno zdravlje. Ispoljila se povreda prava osobnosti bolova. Imala je trpljenje bolova radi ovog ozljeđivanja. Trajna procjena oštećenja tjelesnog zdravlja je 5% (pet posto) na račun oštećenja živca ishijadikusa zbog predmetne prometne nesreće. U svom nalazu i mišljenju se je doktor usuglasio sa ortopedskom procjenom kao i procjenom potrebne njege i pomoći kod kuće. Tužiteljica je uzimala tablete protiv bolova. U pogledu nesposobnosti procjenjuje da je bila u punom obimu 15 (petnaest) dana, a u polovičnom obimu daljnjih 15 dana. Pretraga EMNG koju je radila je umjereno bolna jer je povezana s bockanjem iglicama. Višekratno je odlazila na fizikalnu terapiju, a svega toga ne bilo da nije ozlijeđena u predmetnoj prometnoj nezgodi. Liječenje je trajalo 6 (šest) mjeseci,

- da iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka dr. Nikole Sikirice proizlazi da iako u medicinskoj dokumentaciji za tužiteljicu nema psihijatrijskih nalaza da je trpjela neugodne emocionalne reakcije na sam događaj kao i njegove zdravstvene posljedice i to na način kako slijedi. U trenutku samog događaja trpjela je primarni strah u trajanju od desetak sekundi, nastavio se sekundarni strah jakog intenziteta slijedeća 24 sata sekundarni strah umjerenog intenziteta 2 (dva) tjedna i sekundarni strah blagog intenziteta 6 (šest) tjedana.

10. Polazeći od naprijed navedenih činjeničnih utvrđenja sud prvog stupnja je pravilno zaključio primjenom odredbi članka 19. stavak 1. i stavak 2., članka 1046. stavak 1., članaka 1095. stavak 1. i članka 1100. stavak 2. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22 i 155/23 – dalje: ZOO) da je tužbeni zahtjev tužiteljice djelomično osnovan. Naime, odlučujući o visini pravične novčane naknade po kriterijima pretrpljenih kod tužiteljice uzeo u obzir intenzitet i trajanje tih bolova kao i straha. Nije sporno da je tužiteljica imala bolove jakog intenziteta jedan dan, srednjeg intenziteta deset dana i slabog intenziteta šest tjedana. Tuđa pomoć i njega bila joj je potrebna jedan tjedan, po jedan sat dnevno.

11. Odlučujući o visini pravična novčane naknade po kriterijima pretrpljenih bolova kod tužiteljice, sud je utvrdio da je tužiteljica doživjela primarni strah u trajanju od desetak sekundi, nakon čega se nastavio sekundarni strah jakog intenziteta od 24 sata, zatim sekundarni strah umjerenog intenziteta u trajanju od dva tjedna, te sekundarni strah blažeg intenziteta od šest tjedana.

12. Zbog naprijed opisane tjelesne ozljede tužiteljica ima trajno umanjenje životnih aktivnosti od 5 %.

13. Suprotno žalbenim navodima tužiteljice sud prvog stupnja je na pravilno utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo odlučujući i o visini neimovinske šteta koju je utvrdio primjenom odredbe članak 1100. stavak 1. i 2. ZOO- a.

14. Imajući u vidu Orijentacijske kriterije sa sjednice Građanskog odjela VSRH od 15. lipnja 2020. sud je utvrdio da tužiteljici temeljem odredbe članka 1100. ZOO-a i primjenom odredbe članka 223. ZPP-a, s osnove povrede prava osobnosti pripada sve ukupno 4.700,00 eura i to po kriteriju pretrpljenih tjelesnih boli 1.500,00 eura i po kriteriju pretrpljenog straha 2.000,00 eura, te za umanjenje životne aktivnosti od 5 % iznos od 1.200,00 eura.

15. U pogledu nenovčane imovinske štete u vidu tuđe pomoći i njege sukladno provedenom vještačenju prvostupanjski sud je utvrdio da je tužiteljici bila potrebno ukupno sedam sati, a koja joj je pomoć pružana besplatno, s te osnove sud joj je dosudio iznos od 32,55 eura primjenom odredbe članka 223. ZPP-a, što odgovara 4.65 eura po jednom satu potrebe za tuđom pomoći i njegom, koji iznos smatra primjerenim cijeni koštanja tuđe pomoći i njege i postojećoj sudskoj praksi.

16. U pogledu nenovčane imovinske štete u vidu tuđe pomoći i njege, sukladno provedenom vještačenju utvrđeno je da je ista tužitelju pod 1) bila potrebna ukupno sedam sati. Kako on ima pravo na istu, kada mu je pružana i besplatno, sud mu je s te osnove dosudio iznos od 32,55 eura, primjenom članka 223. ZPP-a, što odgovora 4,65 eura po jednom satu potrebe za tuđom pomoći i njegom, koji iznos smatra primjerenim cijeni koštanja sata tuđe pomoći i njege i postojećoj sudskoj praksi.

17. U odnosu na daljnje potraživanje novčane imovinske štete uslijed troška liječenja sud nije priznao tužiteljici troškove liječenja jer nije dokazala niti opravdala da takve preglede nije mogla obaviti putem redovnog zdravstvenog osiguranja. Samo je dostavila račune privatnog liječenja dok uvidom u Karton pacijenta se navodi da dolazi s nalazom neurologa. Dakle, nije ni tražila uputnicu za neurologa pa tako nije ni pokušala otići na pregled pokriven putem redovnog zdravstvenog osiguranja.

18. Dakle, sveukupan iznos za imovinsku štetu uslijed troška liječenja te tuđe pomoći i njege kod tužiteljice je u iznosu 32,55 eura.

19. Budući da među strankama nije sporno da je tuženik tužiteljici isplatio ne ime naknade neimovinske i imovinske štete za tuđu pomoć i njegu ukupno 2.784,00 eura, to je sud odbio tužbeni zahtjev tužiteljice u preostalom potraživanju iznad iznosa od 1.948,55 eura, zajedno sa zatraženim kamatama kao neosnovan.

20. Suprotno žalbenim navodima, iz obrazloženja pobijane presude proizlazi kako je prvostupanjski sud vodio računa o svim kvalifikatornim okolnostima te je posebno cijenio neugodnosti koje je tužiteljica imala tijekom liječenja. Tako je prvostupanjski sud prilikom odlučivanja o pravičnoj naknadi za štetu koju je tužiteljica pretrpjela u štetnom događaju, suprotno žalbenim navodima tužiteljice uzeo u obzir jačinu i trajanje povredom izazvanih fizičkih bolova i straha, nastalo smanjenje životne aktivnosti, njenu dob u vrijeme ozljeđivanja (rođen 1986.), kao i cilj kojem služi dosuđena naknada te da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive s njezinom naravi i društvenom svrhom. Tako je u skladu s nalazom i mišljenjem liječnika vještaka pravilno ocijenio da tužiteljici s obzirom na navedene okolnosti za povredu prava osobnosti pripada pravična novčana naknada neimovinske štete u ukupnom iznosu od 4.700,00 eura, uzimajući pri tome u obzir i iznos od 2.784,00 eura isplaćen tužiteljici od strane tuženika u mirnom postupku. Dosuđeni iznos i po mišljenju ovog suda ima karakter realne i pravične naknade za sve tegobe tužiteljice koje je ista pretrpjela u naprijed navedenom štetnom događaju – prometnoj nezgodi koja se dogodila dana 19. kolovoza 2022.

21. Prvostupanjski sud je pravilno utvrdio da tužiteljica uz to ima pravo i na naknadu za imovinsku štetu u skladu s člankom 1095. ZOO-a i to za tuđu pomoć i njegu u iznosu od 32,55 koja je odmjerena prema cijeni od 4,65 eura po jednom satu potrebe za tuđom pomoći i njegom, koji iznos je prvostupanjski sud pravilno smatrao cijeni koštanja sata tuđe pomoći i njege i postojećoj sudskoj praksi kada se je ta pomoć tužiteljici pružana besplatno.

22. Slijedom navedenog, prema mišljenju ovog žalbenog suda, tužiteljica neosnovano prigovara utvrđenoj visini naknade neimovinske štete u ukupnom iznosu od 4.700,00 eura (imajući pri tom u vidu i iznos dosuđen u mirnom postupku), a o čemu je prvostupanjski sud dao jasne i određene razloge koje kao takve prihvaća i ovaj drugostupanjski sud, a tužiteljica se upućuje na iste dane u obrazloženju pobijane presude da se ovdje bez potrebe ne ponavljaju.

23. Utvrđeno činjenično stanje, pravne zaključke i primjenu materijalnog prava od strane suda prvog stupnja u cijelosti prihvaća i ovaj drugostupanjski sud, budući je isto u cijelosti utemeljeno na rezultatima provedenog dokaznog postupka i pravilnoj ocjeni svih u postupku provedenih dokaza sukladno odredbi članka 8. ZPP -a, a koju ocjenu tužiteljica neosnovano osporava, preocjenjujući pravilno ocjenjene dokaze od strane suda prvog stupnja u svom subjektivnom smislu.

24. Osim toga, sud prvog stupnja je za naprijed rečena činjenična utvrđenja i svoja pravna stajališta dao uvjerljive i logične zaključke koje prihvaća i ovaj sud, s time da tužena svojim žalbenim navodima nije dovela u sumnju naprijed opisana činjenična utvrđenja suda prvog stupnja, kao i njegova stajališta.

25. Prema tome, prvostupanjska presuda u odnosu na visinu dosuđene štete, kako u usvojenom tako i u odbijenom dijelu, u cijelosti je zakonita i temelji se na rezultatima provedenog dokaznog postupka, dok je obrazloženje presude jasno i logično i u potpunosti utemeljeno na pravilno utvrđenom činjeničnom stanju i pravilno primijenjenom materijalnom pravu.

26. Pravilna je i odluka o dosuđenom parničnom trošku, pravilno je obrazložena i utemeljena na odredbi članka 154. stavak 2. ZPP-a, te Tarifi o nagradama i naknadi za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/23).

27. Slijedom naprijed navedenog valjalo je pozivom na odredbu članka 368. stavak 1. ZPP-a, žalbu tužiteljice odbiti kao neosnovanu, a prvostupanjsku presudu u pobijanom – odbijenom dijelu potvrditi.

28. Tužiteljici nije dosuđen žalbeni trošak iz razloga jer ista nije uspjela sa svojom žalbom (članak 154. stavak 1. ZPP-a).

U Gospiću, 3. travnja 2026.

Predsjednica vijeća:

Tatjana Radaković Bašić