Poslovni broj: R1 Ob-2125/2025-15

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu toga suda Mariu Samardžiću, u pravnoj stvari predlagateljice IŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Koraljki Tomašić, odvjetnici u Zagrebu, protiv I. protustranke KŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i II. protustranke Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Zagreb, Mihanovićeva 3, OIB:84397956623, zastupan po punomoćnici ŽŠ, radi utvrđenja izvanbračne zajednice, dana 03. travnja 2026. godine,

r i j e š i o  j e

Utvrđuje se da je između predlagateljice IŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj] i pokojnog SŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj] postojala izvanbračna zajednica, koja je trajala od veljače 1996. do njegove smrti dana 12. travnja 2019.

Obrazloženje

1. Predlagateljica je podnijela je ovom sudu prijedlog, ispravljen podneskom od 22. listopada 2025., u kojem navodi da je s pok. SŠ, korisnikom starosne mirovine, živjela kao izvanbračna supruga u zajedničkom kućanstvu od veljače 1996. neprekidno sve do njegove smrti 12. travnja 2019. te je postojanje njihove izvanbračne zajednice kao nesporno utvrđeno kako ugovorom između izvanbračnih drugova, tako i u ostavinskom postupku iza pok. SŠ. Između predlagateljice i pok. SŠ postojala izvanbračna zajednica, te je predlagateljica kao izvanbračni drug pok. SŠ u smislu čl.25. Zakona o mirovinskom osiguranju osigurana kao član obitelji pok. SŠ kod Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Predlagateljica je pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju iza pok. SŠ utvrđena njegovom jedinom zakonskom nasljednicom. Sukladno čl. 25.st. 4. Zakona o mirovinskom osiguranju, status izvanbračne zajednice utvrđuje se u posebnom izvanparničnom sudskom postupku pokrenutom radi utvrđivanja postojanja izvanbračne zajednice zbog stjecanja prava na obiteljsku mirovinu, radi čega predlagateljica predlaže sudu da po provedenom postupku utvrdi postojanje izvanbračne zajednice.

2. I. protustranka se nije očitovala na prijedlog.

3. II. protustranka se protivi prijedlogu za utvrđenjem izvanbračne zajednice.

4. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u dokumentaciju koja prileži spisu te je proveo dokaz saslušanjem predlagateljice te svjedoka CŠ i IŠĆ, dok se I. protustranka nije odazvala na ročište radi saslušanja, pa je sud od toga odustao. Također, sud je odustao od saslušanja svjedoka NŠ, jer činjenično stanje smatra potpuno utvrđenim te iz tog razloga kao nepotrebnim nije prihvatio dokazni prijedlog saslušanjem svjedoka OŠ, GŠ, PŠ, ZŠ, MŠ i VŠ.

5. Uvidom u smrtni list pok. ĆŠ sud je utvrdio da je isti umro dana **.**.2023.

6. Uvidom u izvadak iz matice rođenih za predlagateljicu utvrđeno je da nije bila u braku.

7. Uvidom u izvadak iz matice rođenih za pok. SŠ utvrđeno je da je bio u jednom braku s ŠŠ, koji brak je razveden presudom Općinskog suda u Dubrovniku posl.br. P2-607/91 od 21. siječnja 1993. te je preminuo **.**.2019.

8. Uvidom u podatke o prebivalištu JRO za predlagateljicu i pok. ĆŠ razvidno je da predlagateljica ima prebivalište od 12. studenoga 1981. na adresi [adresa], dok je pok. SŠ imao prebivalište do 03. travnja 2006. na adresi [adresa], a od 10. travnja 2006. pa do smrti na adresi [adresa].

9. Uvidom u pravomoćno rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Dubrovniku posl. br. O-141/2024 od 09. travnja 2024. iza pok. SŠ utvrđeno je da je jedinom zakonskom nasljednicom proglašena predlagateljica kao izvanbračna supruga, a u postupku je sudjelovao i njegov brat TŠ.

10. Uvidom u Ugovor o uređenju imovinskopravnih odnosa izvanbračnih drugova sklopljenoga između predlagateljice i pok. SŠ dana 09. ožujka 2018., na kojem su ovjereni potpisi kod javnog bilježnika, utvrđeno je da su u čl. 1. suglasno utvrdili da su u izvanbračnoj zajednici od veljače 1996.

11. Uvidom u JRO utvrđeno je da je TŠ, brat pok. SŠ preminuo **.**.2025.

12. Uvidom u presliku članka iz časopisa Gloria iz veljače 2001. utvrđeno je da je na fotografiji SŠ koji u članku o japanskoj kuhinji spominje svoju suprugu IŠ.

13. Uvidom u osmrtnicu pok. KŠĆ i priložene fotografije utvrđeno je da su navedeni ožalošćeni kći IŠ i zet UŠ te su na fotografijama uz lijes predlagateljica i SŠ.

14. Uvidom u osmrtnicu pok. SŠ utvrđeno je da su navedeni ožalošćeni supruga IŠ i brat I.

15. Uvidom u račune za pogrebne usluge K utvrđeno je da su izdani na predlagateljicu te da se odnose na troškove sahrane pok. SŠ.

16. Iz iskaza svjedoka CŠ proizlazi da predlagateljicu poznaje od 2000. godine, bila je njen pacijent i išla je u grupu sa njenom sestrom, vježbale su gimnastiku. Pokojnog LŠ također poznaje jer je bio njen pacijent. Njih dvoje su bili skupa što joj je poznato jer su se i privatno družili. Ona je dolazila kod njih na Pantovčak i u Dubrovnik jer su kupili kuću koju su renovirali za najam. Pokojni SŠ je bio prijavljen u Dubrovniku radi posla što joj je rekla predlagateljica. Pokojni SŠ je bio bolestan, otišao je u mirovinu 2012. Našla mu je fizioterapeuta koji je radio s njim na iskašljavanju. Do 2012. je SŠ radio na aerodromu u Zagrebu, a nakon toga su kupili kuću u [adresa] koju su renovirali. Predlagateljica se puno brinula o pokojnom SŠ kada je bio bolestan i zvala je svjedokinju i pitala i ona bi dolazila kod njega. Predlagateljica je bila na sahrani i stajala je pored lijesa u maloj sali na krematoriju. Koliko joj je poznato SŠ je imao majku i brata. Majka se puno petljala u njihovu vezu, ali ih nije upoznala. Živjeli su malo na Pantovčaku malo u Dubrovniku ali skupa i puno su putovali dok je SŠ bio zdrav. Bila je pozivana na proslave, uglavnom na rođendane i to su bila veća društva, a družili su se u troje ili četvero u Dubrovniku i u Zagrebu također. Proslave su bile obično u restoranima i to pod Sljemenom. Radilo se o rođendanima predlagateljice. Misli da UŠ nikada nije slavio rođendane, jer je ona bila Sunčanina prijateljica. UŠ joj je kuhao doma na Pantovčaku i on je jako dobro kuhao.

17. Iz iskaza svjedoka IŠĆ proizlazi da zna da su živjeli zajedno i smatrala je da je on muž. Bila je više u kontaktu sa predlagateljicom. Zna da se IŠ liječila odnosno pokušavala je medicinski potpomognutu oplodnju. Dolazila je kod njih i iz svega je mogla zaključiti da oni žive zajedno i stalno je bilo kuhanje. Zna da zadnjih 25 godina je pazila na prehranu i inzistirala da on pazi na prehranu što on nije. Za njegovu mamu IŠ je govorila svekrva, za nju su bili par. Kada bi se nalazili, pokojni SŠ je dolazio po IŠ. Svjedokinja je kupila stan u [adresa]. gdje je bio njen ured, a Ž tata je stanovao iza ugla te su se tako i sreli jer je ona dolazila tati, pa misli da je to otprilike 1998-2000. počelo, a onda su se i viđale jer su bile blizu. IŠ poznaje još iz srednje škole, a tada su obnovile kontakte. Njezin tata je stanovao u [adresa]. Posjećivala je IŠ kod njih na Pantovčaku, ali po pričanju IŠ oni su i prije stanovali u [adresa] zajedno gdje su također zajedno kuhali. Misli da je kuća uređena po Sunčaninim uputama i ukusu, svjedokinja u tome nije sudjelovala ali je to čula od IŠ Ona je uvijek govorila o tome da oni nešto zajednički rade, odnosno više bi rekla da je on više radio po njenim uputama i u Zagrebu i u Dubrovniku. Bili su skupa sve do trenutka smrti odnosno 3 godine prije smrti. Ne sjeća se da li je bila na sahrani. Zadnje 3 godine što se tiče putovanja ne zna za zadnje tri godine, zna za Južnu Afriku, zna da su bili više puta u Južnoj Africi, ali ne zna da li je to bilo zadnje tri godine, ne sjeća se, ali bili su u Dubrovniku, to joj je pričala predlagateljica. Što se tiče sahrane zna da je bila na sahrani Sunčaninom tati, a zna da je njena mama umrla vrlo blizu pokojnom SŠ odnosno S, pa se ne sjeća kome je bila na sahrani. Ne zna ništa oko plaćanja režija i financija, zna za Dubrovnik te je IŠ uvijek pričala o tome kao zajedničkom. Imala je komunikaciju IŠ, a s pok. SŠ samo u društvu. Njezin suprug je radio na aerodromu, zračna luka Zagreb, a pokojni SŠ je radio u Air France, a radno mjesto mu je bilo na aerodromu u Zagrebu, poznavali su se ali nisu bili bliski.

18. Iz iskaza predlagateljice proizlazi da je pokojnog SŠ odnosno S upoznala 1993., a od 1996. su živjeli skupa u stanu u [adresa], a od 1999. na Pantovčaku. Ona je u to vrijeme išla na medicinski potpomognutu oplodnju i to pet puta ali bezuspješno pa je odustala od toga što je ostavilo zdravstvene posljedice na nju. Zatim se posvetila makrobiotici i kuhanju. Pokojni SŠ je spremao specijalitete, a ona se brinula o zdravoj ishrani. U to vrijeme su imali dobre prihode, ona je imala zastupništvo za Južnu Afriku za sve zemlje bivše Jugoslavije. Kada je otišao u mirovinu financijski su krahirali a i njoj je posao krenuo loše sa uvozom iz Južne Afrike. Sva su sredstva ulagali u veći stan u [adresa] koji su davali u najam. Čak je i smislila način kako ne mora peglati posteljinu za turiste. Na Pantovčaku je zasadila vrt sa začinskim biljem i posvetili su se kuhanju. Pokojni UŠ čim bi ujutro ustao pitao bi što ćemo kuhati. U tri tjedna je izgubila i majku i Vladu što joj je bio tunel u kojem je ostala dosta dugo. Pokojni SŠ je umro u Zagrebu u Vinogradskoj. Ona se brinula o bolesnom SŠ te kontaktirala liječnike posebno doktoricu CŠ koja im je puno pomogla, išla je po lijekove. Dok su bili u Dubrovniku i tamo je imao liječnika, ali se liječio tu u Zagrebu. Nema nikakve bliže rodbine. S je imao brata koji ne živi u [adresa] i također je umro. Imala je prijavljeno prebivalište u [adresa] jer je tamo živio njen otac koji je bio zaštićeni najmoprimac, a ona je bila njegov zakonski skrbnik, te je to bio jedini način da održi njegov status. Pokojni je imao prijavljeno prebivalište u [adresa] i to zbog posla, jer nije mogao prijaviti iznajmljivanje u domaćinstvu bez prijave prebivališta. Ona je organizirala sahranu i snosila trošak kao i sve troškove liječenja. Na obavijesti o smrti ili parti je bila navedena kao supruga. Stan na Pantovčaku je bio od njene mame.

19. Naime, Obiteljski zakon ("Narodne novine" broj 103/15, 98/19; 47/20, 49/23, 156/23, dalje:ObZ) u čl. 11. propisuje da se odredbe toga zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka. Izvanbračna zajednica koja ispunjava navedene pretpostavke stvara osobne i imovinske učinke kao i bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovog zakona o osobnim i imovinskim odnosima bračnih drugova, odnosno odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.

20. Nadalje, Zakonom o mirovinskom osiguranju ("Narodne Novine" broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22) propisano je, i to u čl. 22., da su u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine osigurani članovi njegove obitelji. U st. 3 istog članka propisano je da se pod članom obitelji iz čl. 1 toč. 1. toga Zakona smatra i izvanbračni drug koji je sa osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom domaćinstvu najmanje 3 godine. Status izvanbračne zajednice utvrđuje se u izvanparničnom sudskom postupku. Slično je uređeno i novim Zakonom o mirovinskom osiguranju (Narodne novine br. 96/25).

21. Sud je prihvatio iskaze predlagateljice i svjedoka CŠ i IŠĆ koji su iskazivali suglasno u bitnim činjenicama, životno logično i uvjerljivo, a isti nisu u suprotnosti sa dokumentacijom koja prileži spisu. Svjedok CŠ je obiteljska liječnica predlagateljice i pok. SŠ te obiteljska prijateljica koja ih je posjećivala doma, dok je IŠĆ prijateljica predlagateljice te ih je posjećivala doma, dakle imali su neposrednih saznanja, a osobno nisu zainteresirani za ishod postupka.

22. Iz naprijed provedenih personalnih dokaza sud je utvrdio da su predlagateljca i pok. SŠ živjeli zajedno od najmanje 2000., a iz Ugovora o uređenju imovinskopravnih odnosa izvanbračnih drugova od veljače 1996.. Nadalje, da su živjeli u zajedničkom kućanstvu, bili u ekonomskoj i emotivnoj zajednici te se ponašali kao bračni par i provodili vrijeme skupa. Također, u ostavinskom postupku iza pok. ĐŠ predlagateljica je sudjelovala u postupku kao izvanbračna supruga te je proglašena njegovom zakonskom nasljednicom. U časopisu Gloria iz 2001. pok. SŠ naziva predlagateljicu svojom suprugom, a također je u osmrtnicama bila navedena kao supruga. Činjenica da nisu imali prijavljeno prebivalište na istoj adresi nije od značaja za rješenje ovog spora obzirom je iz iskaza svjedoka i predlagateljice utvrđeno da su živjeli u zajedničkom kućanstvu na Pantovčaku do njegove smrti, dakle na istoj adresi preko tri godine.

23. Iz svega navedenoga sud je utvrdio da je između predlagatelj ice i pok. SŠ postojala izvanbračna zajednica odnosno da se radilo o ekonomskoj, emotivnoj i intimnoj zajednici koja odgovara zajednici bračnih drugova i koja je trajala preko tri godine neprekidno do smrti pok. SŠ **.**.2019.

24. Slijedom navedenog, a kako je sud iz provedenog dokaznog postupka utvrdio da su predlagateljica i pok. SŠ bili u izvanbračnoj zajednici koja je neprekinuto trajala do njegove smrti, to je temeljem utvrđenog činjeničnog stanja i naprijed citiranih zakonskih odredbi sud odlučio kao u izreci ovog rješenja.

25. Slijedom navedenoga odlučeno je kao u izreci rješenja.

U Zagrebu 03. travnja 2026.

Sudac:

Mario Samardžić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka istog. Žalba se podnosi pisano putem ovog suda Županijskom sudu.

DNA:

1. Predlagateljica po punomoćnici

2. I. protustranka

3. II. protustranka