Poslovni broj: Usž-4931/2025-2

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Frankopanska 16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga Suda Borisa Markovića, predsjednika vijeća, Željke Zrilić Ježek i Blanše Turić, članice vijeća, uz sudsku savjetnicu Martu Sraka, zapisničarku, u upravnom sporu tužitelja BETA NET d.o.o., Čakovec, Ulica Ivana Mažuranića 2, OIB: 34284076433, kojeg zastupa opunomoćenik Bojan Bacinger, odvjetnik u Čakovcu, Ulica Kalmana Mesarića 1, protiv tuženika Ministarstva financija Republike Hrvatske, Samostalnog sektora za drugostupanjski upravni postupak, Zagreb, Koturaška 43/IV, OIB: 18683136487, radi ovrhe, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: UsI-4156/2024-8 od 30. rujna 2025., na sjednici vijeća održanoj 2. travnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba tužitelja i potvrđuje presuda Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: Us I-4156/2024-8 od 30. rujna 2025.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troška žalbenog postupka.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom odbijen je tužbeni zahtjev za poništenje rješenja Ministarstva financija Republike Hrvatske, Samostalnog sektora za drugostupanjski upravni postupak, klasa: UP/II-415-01/23-01/242, urbroj: 513-04-24-3 od 30. kolovoza 2024. i zahtjev za naknadu troška upravnog spora.

2. Osporavanim rješenjem tuženika od 30. kolovoza 2024. odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Ministarstva financija, Porezne uprave, Područnog ureda Čakovec, klasa: UP/I-415-02/23-001/00592, urbroj: 513-007-20/2023-01 od 17. svibnja 2023., kojim je utvrđeno da tužitelj kao ovršenik temeljem ovršnih isprava na dan 17. svibnja 2023. duguje iznos od ukupno 55.933,11 eura te je naloženo Financijskoj agenciji da provede ovrhu nad novčanim sredstvima ovršenika sa svim ovršenikovih računa i na oročenim sredstvima sukladno Zakonu o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, da se navedeni novčani iznos uplaćuje u korist propisanih računa porezna na dodanu vrijednost i poreza i prireza na dohodak po osnovi dohotka od kapitala te je Financijskoj agenciji naloženo da obračuna daljnje kamate na glavnicu duga počevši od 18. svibnja 2023. do podmirenja duga te da izda nalog banci da novčani iznos obračunatih kamata prenese ovrhovoditelju u korist navedenog računa te se troškove ovrhe određuju u iznosu od 26,54 eura te je određeno da žalba ne odgađa izvršenje rješenja.

3. Protiv naznačene presude tužitelj podnosi žalbu iz svih zakonom propisanih razloga. Navodi kako u ovom slučaju sud uopće nije iskoristio mogućnost da meritorno riješi stvar, već se u potpunosti priklonio svim dosadašnjim aktima, rješenjima, odlukama i mišljenjima upravnih tijela u ranijim postupcima. Tužitelj navodi kako je od samog početka poreznog nadzora porezno tijelo pogrešno utvrdilo činjenice bitne za oporezivanje, a na to je pogrešno primijenjeno materijalno pravo. Posljedično tome , cjelokupan izračun poreznog tijela je pogrešan, a još bitnije u žalbi i tužbi nisu uzeti u obzir apsolutno nikakvih iskazi koje je iznio ovdje tužitelj. Tužitelj ističe kako je prilikom donošenja prvobitnog spornog rješenja porezno tijelo pogrešno primijenilo materijalno pravo, slijedom čega je u izreci pobijanog rješenja pogrešno utvrđen porezni dug. U predmetnom poreznom rješenju porezno tijelo je za svaku točku pogrešno utvrd ilo nastanak same porezne obveze. Naime, porezni obveznik u trenutku nastanka poreznog duga nije bio u sustavu PDV-a temeljem članka 90. stavka 2. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (mali porezni obveznik). U spornom rješenju trenutak nastanka i postupak utvrđivanja porezne obveze sačinjen od strane poreznog tijela je u potpunosti pogrešan, jer je sporna porezna obveza nastala 1. srpnja 2021. (datum kada je porezni obveznik ušao u sustav PDV-a), slijedom čega pravni poslovi na kojima se temelji pogrešno utvrđen nastanak porezne obveze podliježu Zakonu o porezu na promet nekretnina, a ne Zakonu o porezu na dodanu vrijednost. Tužitelj ukazuje kako podnesena tužba sadrži vrlo detaljne i argumentirana obrazloženja, koja prvostupanjski sud očigledno uopće nije razmatrao. Smatra kako zaključak prvostupanjskog suda da se u postupku ovrhe ne može pobijati zakonitost ovršne isprave te da JOOPD obrazac predstavlja ovršnu ispravu, nije utemeljen ni na činjeničnim ni na pravnim osnovama. Smatra da se ograničenje iz članka 42. stavak 7. Općeg poreznog zakona ne može tumačiti tako široko da onemogućuje bilo kakvu sudsku zaštitu u slučaju očite nezakonitosti ovršne isprave. Ukazuje kako je prvostupanjski sud propustio primijeniti odredbe Zakona o upravnim sporovima koje dopuštaju ispitivanje zakonitosti upravnog akta kada bi njegovo izvršenje moglo izazvati tešku i nepopravljivu štetu. Također navodi kako je sud pogrešno prim ijenio i odredbe Općeg poreznog zakona, jer JOPPD obrazac nije ovršna isprava u smislu tog Zakona, već može biti pomoćna isprava za utvrđivanje obveze, ali ne samostalna osnova za ovrhu. Navodi kako je sud nezakonito odbio dokazne prijedloge za saslušanje tužitelja i svjedoka HZ te je takvim pristupom prejudicirao ishod spora prije provedbe dokaza, što predstavlja bitnu povredu upravnog postupka. Ukazuje na brojnu sudsku praksu u kojima dolazi do izražaja načelo obrazloženja i iscrpnog i logičnog argumentiranja sudske odluke, obzirom da je prvostupanjski sud zanemario svoju brigu oko savjesne ocjene dokaza u toj mjeri da je izreka presude proturječna svojim razlozima. Slijedom svega navedenog, tužitelj predlaže poništiti prvostupanjsku presudu te predlaže da Visoki upravni sud sam otkloni nedostatke i presudom riješi stvar, a podredno da predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje uz naknadu troška žalbenog postupka.

1. Tuženik, iako uredno pozvan, nije dostavio odgovor na žalbu.

2. Žalba nije osnovana.

3. Iz priloženog spisa predmeta proizlazi da je porezno tijelo donijelo rješenje o ovrsi od 17. svibnja 2023. pljenidbom i prijenosom novčanih sredstava ovršenika koje ima na računu od banke temeljem ovršne isprave, a temeljem kojih je dug po osnovi poreza na dodanu vrijednost i poreza i prireza na dohodak po osnovi dohotka od kapitala utvrđen u ukupnom iznosu od 55.933,11 eura, i to na temelju isprave koja ima svojstvo ovršnosti (izvršnosti), odnosno spisu prileži rješenje Porezne uprave, Područnog ureda Čakovec, klasa: UP/I-471-02/22-01/72, urbroj: 513-07-20/22-09 od 31. kolovoza 2022. te je JOPPD obrazac 23701.

4. Ovršni postupak po službenoj dužnosti pokreće porezno tijelo, kada porezni dužnik porezni dug ne plati u propisanom roku za dobrovoljno ispunjenje. Provođenje ovrhe temelji se na ovršnoj ili vjerodostojnoj ispravi, što potvrđuje postojanje poreznog duga. Ovršna isprava je porezno rješenje o utvrđivanju poreza, kojim se temeljem zakona, što uređuju pojedinu vrstu poreza, utvrđuje visina porezne obveze određene osobe – poreznog obveznika te rok za dobrovoljno ispunjenje, odnosno plaćanje obveze. Ukoliko porezni obveznik ne plati u roku poreznu obvezu, rješenje o utvrđivanju poreza postoje ovršno, a time i temelj za provođenje ovrhe. Sukladno navedenom, nije bilo potrebe provoditi ispitni postupak niti saslušavati tužitelja i predloženog svjedoka o činjenicama bitnim za oporezivanje i donošenje pobijanog rješenja, tim više, što niti u tijeku upravnog postupka, a niti u tijeku prvostupanjskog upravnog spora, tužitelj ne dostavlja niti jedan dokaz iz kojeg bi bilo razvidno da je svoje porezne obveze uredno namirio te da je rješenje o ovrsi bilo neosnovano doneseno.

5. Suprotno navodima tužitelja, prvostupanjski sud pravilno se poziva na odredbu članka 142. stavak 7. Općeg poreznog zakona ("Narodne novine", 115/16., 106/18., 121/19., 32/20. i 42/20.), kojom je propisano da se žalbom na rješenja o ovrsi na temelju ovršne isprave ne može pobijati zakonitost ovršne isprave kojim je utvrđen porezni dug. Naime, uvidom u porezno rješenje od 31. kolovoza 2022. tužitelju je utvrđen manje obračunati porez na dodanu vrijednost za razdoblje od 1. srpnja 2021. do 30. rujna 2021. te manje obračunati porez na dohodak od kapitala za razdoblje od 1. ožujka 2021. do 31. ožujka 2021. Predmetno rješenje postalo je izvršno s danom 21. travnja 2023. Pored navedenog, predmetno porezno rješenje sadrži pravilnu uputu o pravnom lijeku te je tužitelj, ukoliko je smatrao da je ovo rješenje nezakonito, mogao isto osporavati žalbom u skladu s odredbom članka 178. i 180. Općeg poreznog zakona, a što je propustio učiniti.

6. Odredbom članka 140. stavka 1. Općeg poreznog zakona propisano je da se ovrha provodi na temelju ovršne ili vjerodostojne isprave, a stavkom 2. propisano je što su ovršne isprave. U konkretnom slučaju nesporno je da postoji ovršna isprava, to jest prvostupanjsko porezno rješenje od 31. kolovoza 2022. te je isto tako sukladno odredbi članka 140. stavak 2. točka 2. nesporno da JOPPD obrazac također predstavlja ovršnu ispravu.

7. Kako je utvrđeno da ne postoje razlozi zbog kojih tužitelj pobija prvostupanjsku presudu, a niti razlozi na koje Visoki upravni sud pazi po službenoj dužnosti, sukladno odredbi članka 134. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima, trebalo je žalbu kao neosnovanu odbiti na temelju odredbe članka 135. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima.

8. Odluka o troškovima žalbenog postupka temelji se na odredbi članak 147. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima.

U Zagrebu 2. travnja 2026.

Predsjednik vijeća

Boris Marković