Baza je ažurirana 22.08.2025. 

zaključno sa NN 85/25

EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju

              -1-

Broj: Ppž-12045/2022.

 

 

 

                                     

 

 

Republika Hrvatska

       Broj: Ppž-12045/2022.

Visoki prekršajni  sud Republike Hrvatske

 

Zagreb

 

 

 

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

 

P R E S U D A

 

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Anđe Ćorluka, kao predsjednice vijeća, te Ivanke Mašić i Mirjane Medić kao članica vijeća, uz sudjelovanje sudskog savjetnika Mladena  Budiše kao zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv okr. V. B. i dr. zbog prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (''Narodne novine'', broj: 5/90, 30/90, 47/90, 29/94) odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave sisačko-moslavačke, Policijske postaje Kutina, podnijetoj protiv presude Općinskog  suda u Kutini broj: 12. Pp J-255/2020-17 od 27. listopada 2022. , na sjednici vijeća održanoj dana 11. siječnja 2024.

 

 

p r e s u d i o   j e:

 

 

I.              U povodu žalbe tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave sisačko-moslavačke Policijske postaje Kutina, a po službenoj dužnosti, preinačuje se pobijana presuda na način da se izriče:

Na temelju članka 182. t. 1. Prekršajnog zakona (''Narodne novine'', broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22) okr. V. B. i okr. D. V. M. (osobni podaci kao u prvostupanjskoj presudi)

 

OSLOBAĐAJU SE OD OPTUŽBE

 

da bi:

  1. dana 20. kolovoza 2020. , četvrtak , oko 18,00 sati, u dvorištu stambene zgrade, u P., J. B. xx, narušavali javni red i mir, na način da su se verbalno i fizički sukobili tako što je prvookrivljenik V. B. vikao na drugookrivljenika D. V. M. riječima: „ Svi se vi isti. Odi tamo od kuda si došla.“, za koje je riječi drugogokrivljenik D. V. M. počeo vikati na prvookrivljenika V. B. riječima: „Ti si isti kao R. koja je zvala policiju. Šta ti hoćeš.“, a nakon navedenog prvookrivljenik V. B. zamahnuo je rukom u kojoj je držao kamenčić prema drugookrivljeniku D. V. M. udario prvookrivljenika V. B. šakom u predjelu lica i odgurnuo ga rukama od sebe pri čemu je prvookrivljenik V. B. pao na pod, dok je drugokrivljenik D. V. M. otišao do svog vozila i udaljio se istim s mjesta događaja, time da okrivljenici nisu zadobili vidljive tjelesne ozljede, a liječničku pomoć su odbili,

-          dakle, da su narušavali javni red i mir,

pa da bi time počinili prekršaj iz članka 13.  Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

 

II.              Uslijed odluke iz točke I. ove presude žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave sisačko-moslavačke , Policijske postaje Kutina postala je bespredmetna.

 

III.              Na temelju odredbe članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavka 2. točke 2. do 4. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava suda.

 

 

Obrazloženje

 

 

  1. Prvostupanjskom presudom okr. V. B. i okr. D.V. M. su temeljem čl. 182. t. 3. Prekršajnog zakona oslobođeni optužbe za počinjenje prekršaja iz čl. 13.  Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, s obrazloženjem kako nema dokaza da su okrivljenici počinili prekršaj koji im se stavlja na teret, činjenično i pravno opisanog u izreci pobijane  presude.

 

  1. Protiv presude ovlašteni tužitelj, Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava sisačko-moslavačka, PP Kutina, pravodobno je podnijela žalbu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i odluke o prekršajnopravnoj sankciji.

 

  1. Žalba je bespredmetna.

 

  1. U povodu žalbe tužitelja, a po službenoj dužnosti ovaj Sud je ispitao prvostupanjsku presudu u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona, te utvrdio da je u prvostupanjskom postupku počinjena povreda prekršajnog materijalnog prava iz članka 196. točke 1. Prekršajnog zakona odnosno djelo činjenično opisano u izreci prvostupanjske presude nije prekršaj.

             

  1. Naime, okrivljenici su nepravomoćno oslobođeni optužbe temeljem čl. 182. t. 3. Prekršajnog zakona, s obrazloženjem kako nema dokaza da su počinili prekršaj koji im se stavlja na teret.

 

  1. No međutim, za počinjenje prekršaja iz čl. 13.  Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira potrebno je da se događaj odvija na javnom mjestu, što je i konstitutivni element bića ovih prekršaja.

 

  1. Optužnim prijedlogom okrivljenicima se stavlja na teret da su remetili javni red i mir …….. na način da su u dvorištu stambene zgrade vikali…. te se fizički obračunavali. Međutim, ovako opisano mjesto počinjenja prekršaja kao zakonsko obilježje  predmetnog prekršaja (dvorište stambene zgrade),  predstavlja tzv. fiktivno javno mjesto koje po svojoj namjeni nije javno mjesto, ali pod određenim uvjetima može postati. Uvjeti i okolnosti koje stu postojali u vrijeme izvršenja radnje, a koji bi činili takvo mjesto javnim , odnosno dostupnost takvog ponašanja, čujnosti ili vidiku, iz neograničenog javnog mjesta, dakle, nastupanja posljedice u javnosti, predstavlja odlučnu činjenicu koja čini biće prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, koja odredba sankcionira počinitelja koji vikom, svađom, tučom ili na drugi način remeti javni red i mir. Prema stavu ovog  suda izraženog u Zaključku sjednice Odjela javnog reda i mira i javne sigurnosti od 22. listopada 2022., posljedica dostupnosti takvog ponašanja na neograničenom otvorenom mjestu, mora biti navedena u činjeničnom opisu izreke jer predstavlja zakonsko biće predmetnog prekršaja.

 

  1. S obzirom je za ispunjenje bića prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, kao jedan od konstitutivnih elemenata javno mjesto, isto mora biti navedena u činjeničnom opisu iz razloga što je zakonski opis odnosno pravno kvalificiranje prekršaja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja. Iz navedenih razloga,sve odlučne činjenice moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja.

 

8.1.           Kako je to vidljivo iz izreke pobijane presude,u činjeničnom opisu nije naznačeno da bi se vika i tuča čula na javnom mjestu, niti da se reflektiralo na javnom mjestu, stoga iz navedenog proizlazi da u činjeničnom opisu ovog prekršaja, kako je on naznačen u optužnom prijedlogu, nedostaju konstitutivni elementi prekršaja za koje su okr. primjenom krive materijalne odredbe oslobođeni optužbe.

 

  1. Slijedom navedenog kako iz izreke prvostupanjske presude ne proizlaze zakonska obilježja prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, valjalo je u povodu žalbe tužitelja, a po službenoj dužnosti iste osloboditi od optužbe na temelju odredbe članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona.

 

  1. U svezi navedene odluke troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavka 2. točke 2. do 4. Prekršajnog zakona primjenom odredbe članka 140. stavka 2. citiranog zakona padaju na teret proračunskih sredstava suda.

 

  1. Iz navedenih razloga valjalo je presuditi kao u izreci.

                                                       

 

 

U Zagrebu 11. siječnja 2024.

 

 

Zapisničar:

 

Predsjednica vijeća:

 

 

 

Mladen Budiša, v.r.

 

Anđa Ćorluka, v.r.

 

 

 

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Kutini u 4 ( četiri) otpravka za spis, okrivljenog i tužitelja.

 

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu