Republika Hrvatska
Općinski sud u Rijeci
Prekršajni odjel
Poslovni broj: Pp-428/2026-7
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Rijeci, po sutkinji Lejli Rašidkadić, uz sudjelovanje Ivane Džafić kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika HC, zbog prekršaja iz članka 22. stavka 1. u svezi članka 10. točaka 1. i 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (NN 70/17, 126/19, 84/21, 114/22, 36/24, dalje: ZZNO) temeljem optužnog prijedloga Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave primorsko goranske, Policijske postaje Vrbovsko, klasa: 211-07/26-5/2538, urbroj: 511-09-33-26- 1 od 01. veljače 2026, u žurnom postupku, dana 02. travnja 2026., godine objavivši u odsutnosti stranaka i sudionika
p r e s u d i o j e
I Okrivljeni HC, sin H i KC rođ. KC, rođ. **.**.1995. u [adresa], državljanin RH, OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa], (sa boravištem u [adresa]), vozač, SSS, zaposlen u "Plodine" d.o.o., sa mjesečnim primanjima od 2.000,00 eura, srednjih obiteljskih prilika, neoženjen, bez djece, prekršajno neosuđivan, kazneno neosuđivan, protiv kojeg se ne vode drugi prekršajni ni kazneni postupci,
na temelju članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona (Narodne novine broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22, dalje: PZ)
oslobađa se optužbe
da bi
dana 01. veljače 2026. godine oko 17:30 sati u gradu [adresa], u obiteljskoj kući, u prostoriji hodnika, okrivljeni počinio psihičko i fizičko nasilje bez tjelesnih posljedica prema svojoj majci KC u njenoj kući, na način da je Jovanki sinu HC prigovarala šta ima curu romkinju i rekao mu da više ne dolazi kući na što se HC majci obratio vrijeđajući ju riječima: "ti si neradnica, ništa ne vrijediš i sl", te potom revoltiran neprihvaćanjem majke o izboru njegove djevojke došao do iste i uhvatio je prstima desne šake za donju čeljust, stisnuo je i odgurao do ormara, pritisnuvši je na isti i rekao joj da će njegova djevojka dolaziti kod njega i napustio kuću. Majka KC nakon događaja uznemirena zatražila je intervenciju policije. Svojim ponašanjem okrivljeni je kod svoje majke KC prouzročio osjećaj poniženosti, povrede dostojanstva i uznemirenosti, te je guranjem iste u predjelu lica odnosno čeljusti primijenio fizičku silu uslijed čega je nastalo crvenilo na bradi veličine 5 mm, koja ozljeda nije okvalificirana kao tjelesna ozljeda.
dakle, da bi počinio fizičko i psihičko nasilje u obitelji na način da je kod žrtve prouzročio uznemirenost i povredu dostojanstva
pa da je time počinio prekršaj iz članka 22. stavka 1. u svezi članka 10. točke 1. i 3. ZZNO-a,
II Na temelju članka 140. stavka 1. i 2. PZ troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavka 2. točaka 2. do 5. i točke 7. PZ padaju na teret proračunskih sredstava suda.
Obrazloženje
1. Optužnim prijedlogom Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave primorsko goranske, Policijske postaje Vrbovsko, klasa: 211-07/26-5/2538, urbroj:
511-09-33-26-1 od 01. veljače 2026. godine, okrivljenik se tereti za prekršaj iz članka 22. stavka 1. u svezi članka 10. točke 1. i 3. ZZNO-a.
1.1. Predlaže se izricanje novčane kazne u visini 300,00 EUR te zabrana približavanja, uznemiravanja ili uhođenja žrtve nasilja KC.
2. Okrivljenik je ispitan na ročištu u žurnom postupku dana 02. veljače 2026. godine, nakon što je uhićen i doveden na ročište te naveo da se za prekršaje koji mu se u ovom postupku stavljaju na teret ne smatra krivim.
2.1. U svojoj obrani okrivljenik navodi kako je točno da je 01. veljače 2026. bio u 17,30 sati na adresi [adresa] u [adresa] gdje je došao na vikend kod majke. Radilo se o tome kako je majka okrivljenika imala problem sa njegovim odabirom djevojke još od ljeta 2025. te je zbog toga okrivljeniku često pisala poruke, vrijeđala ga, vrijeđala djevojku, te branila da djevojka dolazi u posjet iako djevojka nikada nije ni došla u posjetu, niti sam ju je on ikada pozvao znajući kakva je majka jer je uvijek imala problema sa njegovim djevojkama. Između njega i njegove majke počela je svađa i rasprava, majka je rekla "dabogda poginuli i ti i K, i ne vraćaj se u kuću, neće meni cigani dolaziti u kuću". To se sve odvilo na stepenicama ispred kuće dok je okrivljenik pakirao stvari u svoj auto da bi se vratio u [adresa] gdje stanuje. Nakon toga majka okrivljenika je ušla u kuću, okrivljenik za njom te joj je tom prilikom rekao da neće ona njemu određivati sa kime će biti u ljubavnoj vezi te da to ponašanje nije normalno i da je ona za ludnicu. Majka okrivljenika je nakon toga se zaključala u kupaonicu i nazvala policiju, a okrivljenik je sačekao dolazak policije zato što ništa nije napravio. Po izlasku majke iz kupaonice primijetio je da majka ima ogrebenu bradu, ali ju nije ništa pitao, a majka nije bila uplakana, ali je izgledala jako živčano. Okrivljenik navodi kako je čuo razgovor majke sa policijom gdje ona nije spominjala fizički napad na sebe niti gušenje već je policiji rekla da je uznemirena i da ima problem u kući. Policija je okrivljeniku rekla da treba poći sa njima u stanicu na obavijesni razgovor, a on nije znao o čemu se radi i zašto je uhićen do jutra kada mu je rečeno da s radi o fizičkom nasilju. Objašnjeno mu je da je procedura takva da mora biti zadržan, a da će sutradan biti saslušan na sudu sa čime se okrivljenik složio jer se ne smatra krivim i da nije to napravio. Okrivljenik je još jedanput istakao kako majku nije fizički napao a u odnosu na uvredljive riječi i kletve rekao joj je samo da je za ludnicu, ali da joj nije čak niti rekao da je neradnica i da ništa ne vrijedi. Okrivljenik je u završnoj riječi izjavio kako nikada ni prije niti sada nije bio nasilan prema majci tj. bilo je svađe između njih i ružnih riječi (rekao joj je da je za ludnicu), ali da nikada nije bilo fizičkog obračuna između njih te jedino želi mirno nastaviti svoj život bez svađa i uplitanja u njegov privatni život.
2.2. U dokaznom postupku je saslušana žrtva-svjedok na ročištu dana 10. ožujka 2026. godine gdje je iskazivala da ju je okrivljenik fizički napao na način da ju je prislonio uz ormar i stisnuo rukama čeljust palcem i kažiprstom te tom prilikom ogrebao, a navedeni ormar se nalazio u hodniku tj. verandi. Do sukoba je došlo tako što je okrivljenik rekao da je njegova djevojka već bila u obiteljskoj kući te da će opet doći, a svjedokinja je navela kako ima pravo dozvoliti ili ne dozvoliti da joj netko dođe u kuću. Na to je svjedokinja izjavila da dok je ona živa, djevojka neće doći u kuću i onda je okrivljenik rekao kako to nije samo njezina kuća već i kuća njegovog ujaka. Nakon toga okrivljenik ju je uhvatio za bradu iz čista mira i prislonio na ormar. Zatim je svjedokinja otišla u kupaonicu i zaključala se , a izvana je čula kako joj okrivljenik govori da bi ta vrata od kupaonice srušio da ih nije kupio. Zatim je nazvala policiju iz kupaonice, a prije toga joj je okrivljenik rekao kako slobodno može zvati policiju jer će ju strpati u ludnicu. Usput ju je vrijeđao. To nije prvi put da je bio nasilan prema svjedokinji, sudu je pokušala objasniti kada i kako je prije bio nasilan, međutim zbog nepovezanosti govora sud nije mogao utvrditi tijek događaja. Na poseban upit suda kako bi se osjećala sigurnom u odnosu na okrivljenika i koja kazna bi njoj bila sigurnost da se ovakvi slučajevi više neće događati, svjedokinja je izjavila kako svome sinu sve oprašta samo da više nikada fizički ne nasrne na nju te smatra da mu kazna zatvora i novčana kazna nije potrebna, a isto tako ne želi da mu sud izrekne mjeru zabrane približavanja jer je on njezino dijete i želi da zna da može doći doma kada god želi, ali bez partnerice. Navodi kako se ne boji svojega sina već ljudi kojima pripada njegova partnerica. Navodi kako ju nije prije gušio i imali su dobar odnos.
2.3. Zatim su u dokaznom postupku pročitani slijedeći dokazi: izvješće o uhićenju (list 6-7 spisa), izvješće o pruženoj intervenciji povodom dojave o nasilju u obitelji (list 8-10 spisa), zapisnik o ispitivanju osumnjičenika (list 11-12 spisa), zapisnik o ispitivanju svjedokinje (list 13-15 spisa), naredba o određivanju mjere opreza (list 17 spisa), obrazac medicinske dokumentacije (list 19 spisa), obrazac o provedenom postupku pojedinačne procjene potrebe žrtve za zaštitom (list 20 spisa), obrazac rizičnih faktora za ponavljanje nasilničkog ponašanja (list 21-22 spisa), obavijest žrtvi nasilja u obitelji (list 23 spisa), službena zabilješka (list 27 spisa), izvadak iz prekršajne evidencije za okrivljenika (list 28 spisa).
2.4. Iz izvješća o pruženoj intervenciji povodom dojave o nasilju u obitelji (list 8-10 spisa) proizlazi da je policiju pozvala žrtva-oštećenice i rekla da "da je uzrujana i da nema mira u kući od sina i osobe koja je došla u njenu kuću", a da su policijski službenici zatekli okrivljenika ispred kuće te vidjeli ogrebotinu na licu žrtve-oštećenice koja je tada izjavila da ju je uhvatio rukom za vrat.
2.5. Iz zapisnika o ispitivanju svjedoka (list 12-13 spisa) proizlazi kako je okrivljenik žrtvu tražio novac, da mu je žrtva rekla da ne dovodi cigane da je okrivljenik žrtvu tada rukom uhvatio za donju čeljust i stisnuo uz ormar te rekao da će njegova djevojka nastaviti dolaziti i da je već i bila. Nakon toga je žrtva pozvala policiju.
2.6. Iz obrasca medicinske dokumentacije (list 19 spisa) proizlazi kako je žrtva na bradi imala ogrebotinu od cca 5 mm.
2.7. Iz prekršajne evidencije za okrivljenika proizlazi kako nije prekršajno kažnjavan.
3. U smislu članka 182. točke 3. PZ-a nije dokazano da je okrivljenik počinio djelo za koje se optužuje.
3.1. Iz članka 10. točke 1. ZNNO-a slijedi kako je fizičko nasilje primjena fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda, a iz točke 3. da je je psihičko nasilje ono koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost.
3.2. Iz članka 22. stavka 1. ZZNO slijedi da će se onaj tko počini nasilje iz članka 10. ovoga Zakona kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od najmanje 300,00 eura ili kaznom zatvora do 90 dana.
4. Sud smatra nesporim da je između okrivljenika i njegove majke došlo do verbalnog sukoba praćenog međusobnim vrijeđanjem. Međutim, ocjenom svih provedenih dokaza, kako pojedinačno tako i u njihovoj međusobnoj povezanosti, a osobito analizom iskaza majke okrivljenika, sud nije utvrdio da je došlo do fizičkog nasilja. Iz izvedenih dokaza proizlazi da su odnosi između majke i okrivljenika dulje vrijeme narušeni, prvenstveno zbog njezinog neprihvaćanja njegovog ljubavnog izbora. Nadalje, iz sadržaja njezinih iskaza razvidno je da je težište njezina izlaganja bilo usmjereno na izražavanje negativnog stava prema partnerici okrivljenika, pri čemu su takvi stavovi dijelom utemeljeni na predrasudama rasističke i ksenofobne naravi. Sud ocjenjuje da iskaz svjedokinje nije bio uvjerljiv u dijelu u kojem opisuje navodni fizički napad, osobito imajući u vidu da se tijekom iskazivanja učestalo vraćala na temu neprihvaćanja partnerice okrivljenika, dok opis samog događaja nije bio jasan ni konzistentan. Također, svjedokinja ni u jednom trenutku nije iskazala da se osjećala ustrašeno, poniženo ili povrijeđenog dostojanstva, već je pokazivala uznemirenost koja se, prema ocjeni suda, primarno odnosila na neslaganje s izborom partnerice njezina sina, a ne na sam sporni događaj. U odnosu na fizičko nasilje, žrtva nije sudu mogla točno, povezano i uvjerljivo opisati postupanje okrivljenika te sud nije sa sigurnošću mogao utvrditi da je uopće došlo do fizičkog nasilja.
4.1. Sud smatra da je intencija ovdje relevantne odredbe članka 10. podstavka 1. ZZNO zaštita žrtve obiteljskog nasilja u kojem odnosu počinitelj nasilja uporabom sile utječe na drugu stranu svjestan okrutnosti usmjerene prema žrtvi s ciljem stjecanja moći nanošenjem fizičke boli. Primjena fizičke sile ne mora niti nužno u funkciji ozljeđivanja, već joj je cilj poniženje i zastrašivanje žrtve. Međutim mora predstavljati napad na tjelesni integritet žrtve radi uspostavljanja kontrole nad njom.
4.2. Po ocjeni suda, nema nasilja u obitelji u smislu primjene fizičke sile počinitelja prema žrtvi kada se ne radi o situaciji da bi jedan od članova obitelji, odnosno osoba na koje se ZZNO primjenjuje, iskazivao svoju moć i jakost u odnosu na drugog člana obitelj.
4.3. Na temelju provedenih dokaza sud smatra utvrđenim da je u konkretnom slučaju došlo do sukoba okrivljenika i žrtve, ali da u postupanju okrivljenika izostaje element okrutnosti s ciljem stjecanja moći, element iskazivanja moći i jakosti, element poniženja i zastrašivanja žrtve, a radi uspostavljanja kontrole nad njom, već se situacijski gledano radi o sukobu ravnopravnih osoba.
5. Zbog toga je okrivljenika valjalo osloboditi od optužbe da bi počinio optuženi prekršaj.
6. Odluka o troškovima prekršajnog postupka temelji se na članka 140. stavka 1. i 2. PZ.
7. Slijedom navedenog valjalo je odlučiti kao u izreci presude.
U Rijeci 02. travnja 2026.
Zapisničarka
Sutkinja
Ivana Džafić
Lejla Rašidkadić
UPUTA O PRAVU NA ŽALBU
Protiv presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 8 (osam) dana od dana dostave prijepisa presude u dovoljnom broju primjeraka za prvostupanjski i drugostupanjski sud.
DNA:
1. ovlašteni tužitelj
2. okrivljenik
3. žrtvi KC – po pravomoćnosti
4. Hrvatski zavod za socijalni rad – po pravomoćnosti
