REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-1232/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila predsjednika vijeća, Marine Paulić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Darka Milkovića člana vijeća, mr. sc. Senije Ledić članice vijeća i Željka Pajalića člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice AK, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], tužitelja IK, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], tužiteljice HK, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], tužiteljice ĐK, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], tužitelja SK, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i tužitelja ČK, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], svih zastupanih po punomoćniku Matku Mamiloviću, odvjetniku u Našicama, protiv tuženice ZK, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po punomoćnici Ani Birnbaum, odvjetnici u Osijeku i tuženice MK, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po punomoćniku Miroslavu Strelcu, odvjetniku u Našicama, radi utvrđenja nevaljanosti usmene oporuke, odlučujući o prijedlogu tuženice za dopuštenje revizije protiv presude i rješenja Županijskog suda u Varaždinu poslovni broj Gž-928/2024-2 od 5. studenog 2025. kojim je djelomično potvrđena i djelomično preinačena presuda i rješenje Općinskog suda u Đakovu, Stalne službe u Našicama, poslovni broj P-120/2022-33 od 17. svibnja 2024., u sjednici održanoj 1. travnja 2026.,
r i j e š i o j e:
Prijedlog za dopuštenje revizije se odbija.
Obrazloženje
1. Tuženica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude i rješenja Županijskog suda u Varaždinu poslovni broj Gž-928/2024-2 od 5. studenog 2025. kojim su djelomično potvrđene i djelomično preinačene presuda i rješenje Općinskog suda u Đakovu, Stalne službe u Našicama, poslovni broj P-120/2022-33 od 17. svibnja 2024. i to u točki I. izreke, dok je rješenjem istog suda preinačena odluka o troškovima parničnog postupka.
2. U prijedlogu za dopuštenje revizije tuženica postavlja četiri pitanja koja smatra važnim za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni i za razvoj prava kroz sudsku praksu.
2.1. U opravdanju razloga važnosti postavljenih pitanja predlagateljica se poziva na presudu Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev 769/2003-2 od 7. listopada 2023. i Rev 187/2015-3 od 28. siječnja 2015. uz tvrdnju da je shvaćanje iz pobijane odluke suprotno shvaćanju zauzetom u odlukama Vrhovnog suda Republike Hrvatske te u presudi Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž -3063/2010-2 od 29. lipnja 2010. Predlaže dopustiti podnošenja prijedloga za dopuštenje revizije.
3. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.
4. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a i čl. 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22,155/23 i 146/25 - dalje: ZPP) ovaj sud je ocijenio da postavljena pitanja nemaju značaj pitanja važnih za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu. Postavljena pitanja su prvenstveno pitanja činjenične naravi i odgovor na tako postavljena pitanja ovisi o okolnostima svakog pojedinog slučaja, načinu vođenja postupka, izvedenim dokazima i njihovoj ocjeni, a niti je o tim pitanjima u odlukama na koje se poziva tuženica je izraženo suprotno shvaćanje koje bi opravdavalo intervenciju revizijskog suda.
4.1. Naime, pogrešno je shvaćanje tuženice da odluke na koje se kao razlog važnosti postavljenih pitanja poziva u opravdanju postavljenih pitanja usporedive s pobijanom drugostupanjskom presudom u smislu da bi se radilo o pravnim pitanjima u kojima ona odstupa od prakse revizijskog suda ili bi se radilo o neujednačenoj praksi viših sudova. Naime, u svakom od predmeta na koje se poziva tuženica odluka o tužbenom zahtjevu obrazložena je specifičnim činjeničnim okolnostima s kojima se ne može usporediti činjenična situacija u predmetnom slučaju. Stoga te odluke ne daju značaj važnosti postavljenim pitanjima niti je pozivanjem na navedene odluke tuženica opravdala značaj važnosti postavljenih pitanja.
4.2. U rješenju Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev-187/2015-3 od 28. siječnja 2018. izraženo je shvaćanje da usmena oporuka nije nevaljana samo zbog toga što su izjave u usmenoj oporuci svjedoci oporuke sastavili u proteku roka od 30 dana od dana prestanka izvanrednih okolnosti, a koje shvaćanje je jasno izraženo i u odluci revizijskog suda poslovni broj Rev-769/03 prema kojoj okolnosti da svjedoci usmene oporuke nisu odmah napisali izjavu posljednje volje oporučitelja, nije od utjecaja na valjanost usmene oporuke.
4.3. U presudi Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev-2003/2010-2 od 30. listopada 2012. nije izraženo shvaćanje glede postavljenih pitanja jer je pobijana drugostupanjska presuda potvrđena zbog pravilne primjene materijalnog prava iz čl. 37. st. 1. Zakona o nasljeđivanju ("Narodne novine" broj 48/03, 163/03), odnosno ispunjenja svih pretpostavki za valjanost usmene oporuke, a što u ovom konkretnom predmetu nije slučaj.
4.4. U presudi Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev-769/2003-2 od 7. listopada 2023. u činjeničnoj situaciji utvrđenoj u tom postupku oporučitelj je bolovao od karcinoma želuca i pluća, dulje vrijeme ležao u krevetu, umro je u dobi od 65 godina pa na pravilnost utvrđenja nižestupanjskih sudova izjava oporučitelja dana 3 dana prije smrti kako bi tek želio sačiniti oporuku kojom bi svu svoju imovinu ostavio tužiteljici, ne sadrži elemente izuzetnih okolnosti u smislu odredbe čl. 78. st. 1. ZN.
4.5. U presudi Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-3063/2010-2 od 29. lipnja 2010. sud je utvrdio da u datim okolnostima i činjeničnim utvrđenjima iz tog predmeta nije bilo moguće sastaviti eventualnu sudsku ili javnobilježničku oporuku, tzv. javnu oporuku, pa da je jedina mogućnost bila sačinjenja oporuke u usmenoj formi jer nakon izjave posljednje volje u kratkom vremenu zbog popuštanja respiratornog sustava više nije bilo niti mogućnosti komunicirati sa ostaviteljicom a nakon toga je ostaviteljica i umrla, pa sud u tim okolnostima utvrđuje da su bile ispunjene pretpostavke na postojanje izvanrednih okolnosti koje opravdavaju valjanost usmene oporuke.
4.6. U konkretnom predmetu sud je utvrdio da nisu postojale izvanredne okolnosti za sastavljanje usmene oporuke u smislu odredbe čl. 37. Zakona o nasljeđivanju ("Narodne novine" broj 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15, 14/19 – dalje: ZN), i kao i da svjedoci pred kojima je oporučiteljica usmeno izrazila svoju posljednju volju nisu bili zajedno prisutni te nisu o izjavi oporučiteljice bez odgode napisali sadržaj njezinog očitovanja i što prije to predali sudu ili javnom bilježniku na čuvanje, ili usmeno ponovili pred sudom ili javnim bilježnikom iznoseći kada, gdje i u kojim prilikama je oporučiteljica očitovala svoju posljednju volju. Osim toga, utvrđeno je da oporučiteljica za vrijeme očitovanja posljednje volje nije bila sposobna za rasuđivanje pa nižestupanjski sudovi zaključuju da nisu ispunjene pretpostavke za valjanost sporne usmene oporuke, pa prihvaća tužbeni zahtjev na utvrđenje pravne nevaljanosti usmene oporuke pok. JK.
4.7. Slijedom navedenog odluke na koje se razlog važnosti postavljenih pitanja predlagateljica poziva ne opravdavaju značaj postavljenih pitanja te iste nisu opravdale značaj važnosti postavljenih pitanja.
5. S obzirom na izloženo valjalo je na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. i 2. ZPP odbiti prijedlog za dopuštenje revizije u odnosu na postavljena pitanja pa je r iješeno kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 1. travnja 2026.
Predsjednik vijeća:
Ivan Vučemil
