REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-1318/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća i suca izvjestitelja, Željka Pajalića člana vijeća, mr.sc. Igora Periše člana vijeća i Jadranke Anić -Matić članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja NS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Domagoj Olujić, odvjetnik iz Splita, Narodni trg 2, protiv tuženice Republika Hrvatska, OIB: 52634238587, koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Zlataru, Trg slobode 14 a, Zlatar, radi naknade štete, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-2213/2024-3 od 10. rujna 2025., kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Zlataru, Stalne službe u Zaboku poslovni broj P-645/2022-18 od 29. travnja 2024., na sjednici održanoj 1. travnja 2026.,
r i j e š i o j e:
I. Odbija se prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije u odnosu na postavljena pravna pitanja.
II. Odbacuje se prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije u dijelu koji se odnosi na povredu temeljnog ljudskog prava zajamčenog Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
Obrazloženje
1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-2213/2024-3 od 10. rujna 2025., kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Zaboku poslovni broj P - 645/2022-18 od 29. travnja 2024.
1.1. U prijedlogu postavlja pitanja koja glase:
"1. Postoji li, radi propusta Republike Hrvatske da na efikasan način riješi pitanje sustava zaštićenog najma uvedenog Zakonom o najmu stanova (NN 91/96, 48/98, 66/98, 22/06, 68/18 i 105/20), nejednak položaj između vlasnika nekretnina u kojima žive zaštićeni najmoprimci i ostalih vlasnika nekretnina, odnosno jesu li takvim nejednakim postupanjem Republike Hrvatske vlasnicima stanova u kojima žive zaštićeni najmoprimci povrijeđena prava i slobode zajamčena Ustavom Republike Hrvatske?
2. Zašto, i po kojoj osnovi, u postupcima pokrenutim protiv Republike Hrvatske u kojima vlasnici stanova traže naknadu štete radi ograničenja njihovih vlasničkih prava postoji distinkcija među vlasnicima ovisno o načinu stjecanja vlasništva nekretnine, dok se u postupcima provođenja Zakona o načinu izvršenja presuda Europskog suda za ljudska prava u skupini predmeta Statileo protiv Hrvatske (broj zahtjeva: 12027/10 i dr.) i Odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I- 3242/2018 i dr. svi vlasnici tretiraju jednako?".
Kao razloge važnosti navodi odluku Europskog suda za ljudska prava u predmetu CASE OF LARKOS v. CYPRUS, br.: 29515/95.
Tužitelj kao razlog za dopuštenje revizije iznosi i povredu prava vlasništva kao temeljnog ljudskog prava zajamčenog Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
2. Odgovor na prijedlog nije podnesen.
3. Postupajući prema odredbama čl. 385.a, čl. 387. i čl. 389.a i b. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/18, 89/14, 70/19, 80/22, 155/23 i 146/25 - dalje: ZPP), revizijski sud je ocijenio slijedeće. Odluka suda drugoga stupnja utemeljena je na shvaćanju da tužitelj nema pravo na naknadu štete jer je pravnim poslom stekao predmetni stan u polovici dijela u vrijeme kada je na istom već godinama bio uspostavljen najamni odnos sa zaštićenim najmoprimcem što da mu je bilo poznato i na to je pristao. Takvo je shvaćanje u skladu s pravnim shvaćanjem ovoga suda izraženog u odlukama broj Rev-829/2022 od 17. listopada 2023 i Rev-1033/2024 od 23. srpnja 2024., pa nema uvjeta za dopuštenje revizije u odnosu na postavljena pitanja. S obzirom da je pobijana odluka u skladu sa stabilnom sudskom praksom ovoga suda i da je detaljno i precizno obrazložena tužitelj nije učinio vjerojatnim niti da mu je povrijeđeno temeljeno pravo na zaštitu vlasništva. Stoga je na temelju odredbe čl. 389.a st. 4. i 389.b st. 1. i 2. ZPP -a riješeno kao u izreci ovoga rješenja.
Zagreb, 1. travnja 2026.
Predsjednica vijeća:
Renata Šantek
