REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd-1395/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća i suca izvjestitelja, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća, Željka Pajalića člana vijeća i Jadranke Anić -Matić članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice BN iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Marijan Belčić, odvjetnik u Osijeku , protiv tuženika Addiko Bank d.d. Zagreb, Slavonska avenija 6, OIB 14036333877, kojeg zastupa punomoćnik Krešimir Ćurković, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Ćurković i Šanjug d.o.o., Zagreb, radi utvrđenja ništetnosti i isplate, odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije tuženika protiv presude Županijskog suda u Varaždinu poslovni broj Gž-973/2025-2 od 3. prosinca 2025., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Osijeku poslovni broj P-923/2024-9 od 17. srpnja 2025., u sjednici održanoj 1. travnja 2026.,

r i j e š i o  j e:

I. Prijedlog za dopuštenje revizije tuženika u odnosu na pravna pitanja se odbija.

II. Prijedlog za dopuštenje revizije tuženika u odnosu na povredu temeljnih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda se odbacuje.

Obrazloženje

1. Tuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv drugostupanjske presude naznačivši u njemu pitanja za koja smatra da su važna za odluku u sporu, za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni i za razvoj prava u sudskoj praksi u smislu čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 ,114/22, 155/23 i 146/25 - dalje: ZPP), a smatra da mu reviziju treba dopustiti i na temelju stavka 2. toga članka zato što mu je prema njegovu mišljenju, povrijeđeno temeljno ljudsko pravo na pravično suđenje zajamčeno čl. 29. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 76/10, 85/10 i 5/14 - dalje: Ustav) i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine - Međunarodni ugovori“ broj 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10 i 13/17 - dalje: Konvencija), te povrijeđena prava zajamčena čl. 14. st. 2. i čl. 26. st. 1. Ustava.

2. Tuženik je postavio pitanja koja glase:

„1. Je li pravilna ocjena suda o tome da je odredba ugovora o kreditu kojom se ugovara naknada za obradu kredita, suprotno načelu savjesnosti i poštenja uzrokovala znatnu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu potrošača (test nepoštenosti), u smislu odredbe članka 96. stavaka 1. ZZP/07, koji zaključak sud isključivo temelji na tome da se radi o odredbi o kojoj se nije pojedinačno pregovaralo i da tuženik kao banka nije dokazao stvarne troškove koje je imao prilikom obrade kredita ili bi sud prilikom provođenja testa nepoštenosti, bio dužan uzeti u obzir je li odredba jasna i lako razumljiva te lako uočljiva te sve druge mjerodavne okolnosti prije i u trenutku sklapanja ugovora o kreditu u smislu odredbi članka 81. stavka 1. ZZP u svezi odredbi članka 83. i 85. ZZP-a?

odnosno

Je li dopuštena odredba Ugovora o kreditu kojom se ugovara naknada za obradu kredita sukladno Odluci o naknadama za usluge kao općim uvjetima ugovora, sukladno članku 44. st. 1. Zakona o stambenom potrošačkom kreditiranju (NN 1201/17)?

2. Da li je presuda nezakonita i nepravilna i da li je počinjena bitna povreda odredbi parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a ako sud izostavi razloge o pravnoj osnovi dosude zatezne kamate, a osobito o tijeku zateznih kamata, tj. o dospijeću tražbine?“.

3. Tužiteljica nije odgovorila na prijedlog za dopuštenje revizije.

4. Postupajući prema odredbama čl. 385.a st. 1. i čl. 387. ZPP-a vijeće revizijskog suda je ocijenilo da pravna pitanja koja je tuženik postavio u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.

5. U odnosu na prvo postavljeno pitanje pobijana presuda ne odstupa od ustaljene sudske prakse i pravnih shvaćanja izraženih u odlukama ovog suda broj Rev-85/2024 od 28. veljače 2024., Rev-673/2023 od 13. veljače 2024., Rev-715/2024-3 od 22. svibnja 2024. i dr., a nije riječ niti o pitanjima u odnosu na koje bi bilo potrebno preispitati ustaljenu sudsku praksu.

6. U odnosu na drugo pitanje koje se odnosi na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a treba reći da predlagatelj tu polazi od pogrešne pretpostavke da je sud izostavio razloge o odlučnim činjenicama jer suprotno proizlazi iz obrazloženja nižestupanjskih odluka.

7. Slijedom navedenog, ovaj sud je na temelju odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP-a pa je ovaj sud na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. ZPP-a riješio kao pod točkom I. izreke.

8. U pogledu prijedloga za dopuštenje revizije u smislu čl. 385.a st. 2. ZPP -a koji tuženik podnosi zbog povrede temeljnih ljudskih prava zajamčenih Ustavom (poglavito povrede na pravično suđenje zajamčeno čl. 29. Ustava) i čl. 6 Konvencije, valja reći da tuženik nije učinio vjerojatnim da bi mu nekom osobito teškom povredom odredaba parničnog postupka ili pogrešnom primjenom materijalnog prava bilo povrijeđeno temeljno Ustavom zajamčeno pravo na zakonito i pravično suđenje te pravo na obrazloženu odluku kao i pravo na jednakost svih pred zakonom. Nižestupanjske odluke su obrazložene, sadrže dostatne i relevantne razloge i ne mogu se po ocjeni ovoga suda smatrati arbitrarnima niti očito nerazumnima, pa slijedom navedenog nije učinjeno vjerojatnim da bi zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava bilo povrijeđeno pravo na pravično suđenje. Isto tako ovaj sud ocjenjuje da pobijanom odlukom nisu povrijeđena prava zajamčena čl. 14. st. 2. i čl. 26. st. 1. Ustava.

9. U opisanim okolnostima tuženik nije učinio vjerojatnim da mu je u postupku pred nižestupanjskim sudovima povrijeđeno pravo na pravično suđenje pa je zato valjalo riješiti na temelju odredbe čl. 389.a st. 4. ZPP-a kao u točki II. izreke ovog rješenja.

Zagreb, 1. travnja 2026.

Predsjednica vijeća:

Renata Šantek