REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-5325/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, dr. sc. Ante Perkušića člana vijeća i suca izvjestitelja, Goranke Barać - Ručević članice vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i mr. sc. Neri Radas članice vijeća,, u pravnoj stvari tužitelja EL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Anti Šeparoviću, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika Hrvatske šume d.o.o., Zagreb, Ulica kneza Branimira 1, OIB: 69693144506, radi utvrđenja otkaza nedopuštenim i vraćanja na rad, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu broj Gž R – 692/2024-2 od 1. srpnja 2025., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Sisku broj Pr - 4/2023-16 od 19. veljače 2024., u sjednici održanoj 1. travnja 2026.,
r i j e š i o j e:
I. Prijedlog za dopuštenje revizije odbija se u dijelu koji se odnosi na postavljena pravna pitanja.
II. Prijedlog za dopuštenje revizije odbacuje se u dijelu koji se odnosi na povredu temeljnog ljudskog prava zajamčenog Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
Obrazloženje
1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu broj Gž R – 692/2024-2 od 1. srpnja 2025., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Sisku broj Pr - 4/2023-16 od 19. veljače 2024.
2. Na prijedlog za dopuštenje revizije nije odgovoreno.
3. Postupajući sukladno odredbama članka 385.a i članka 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“; broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 - dalje: ZPP), ovaj je sud ocijenio da na temelju onoga što prijedlog sadrži i što je uz njega dostavljeno, nije riječ o važnim pravnim pitanjima u smislu članka 385.a stavak 1. ZPP- a.
4. Predmet spora je zahtjev tužitelja za utvrđenjem nedopuštenim otkaza ugovora o radu uvjetovanog skrivljenim ponašanjem tužitelja i vraćanje na rad. Pobijanom presudom potvrđena je prvostupanjska presuda kojom je odbijen tužbeni zahtjev na činjeničnim utvrđenjima i razlozima: - „…da je tuženik tužitelju otkazao ugovor o radu iz razloga što je na stovarištu Velika Linija GJ Kalje utvrđen manjak drvnog materijala od 305,19 m3 ukupne vrijednosti 80.355,36 kuna…“, - „…da je na stovarištu za koje je bio zadužen tužitelj utvrđen manjak drvne mase u vidu razlike između količine drvne koja je evidentirana u informatičkom sustavu i koja se trebala nalaziti na stovarištu i stvarne količine koja se na stovarištu nalazila i to u obujmu od 305,19 m3, ukupne vrijednosti 80.355,36 kuna…“, - „…da je tužitelj putem sustava pina jedini imao ovlaštenje unositi količine drvne mase u sustav, te da tuženiku nije prijavio postojanje bilo kakvih okolnosti koje bi opravdavale takav manjak drvne mase…“, - „…da je tuženik dokazao da je tužitelj počinio povrede radne obveze koje se tužitelju odlukom o otkazu stavljaju na teret…“, te - „…da u postupku utvrđene povrede radnih obveza predstavljaju opravdani razlog za otkaz ugovora o radu…“.
4.1. Tužitelj je u prijedlogu naznačio pitanja:
1. “Predstavlja li opravdani razlog za otkaz radniku uzrokovan njegovim skrivljenim ponašanjem činjenica što je kod poslodavca utvrđen manjak robe (drvnih sortimenata), bez da je poslodavac prethodno na siguran i nedvojben način utvrdio da je upravo tužitelj kao radnik odgovoran za prouzročeni manjak i bez da su radniku osigurana stvarna i djelotvorna sredstva za kontrolu stanja robe koja se nalazi u šumi na otvorenom području?”
2. “Predstavlja li zakonit dokaz i može li prvostupanjski sud činjenična utvrđenja temeljiti na izvješću ad hoc povjerenstva koje je osnovao poslodavac, ako su članovi povjerenstva - osobe koje su trebale odlučiti o odgovornosti radnika, iste one osobe koje su po unutarnjoj hijerarhiji i internim propisima također odgovorne za sve propuste koji se radniku stavljaju na teret?”
4.2. U smislu prethodno navedenih činjeničnih utvrđenja i razloga na kojima se temelji pobijana odluka, materijalnopravna pitanja kako ih je u prijedlogu naznačio tužitelj ne proizlaze iz činjeničnih utvrđenja i razloga na kojima se temelji pobijana presuda i u bitnom se odnose na ispitivanje činjeničnih okolnosti konkretnog slučaja, odnosno na ocjenu dokaza provedenih u postupku kod utvrđivanja relevantnih činjenica od strane nižestupanjskog suda, a kakva pitanja se ne mogu cijeniti kao važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu. Postupovnopravno pitanje iz prijedloga iscrpljuje se u isticanju povreda odredaba parničnog postupka. Međutim navedeno nije samo po sebi razlog za dopuštenje revizije, jer čak i u slučaju postojanja takve povrede u konkretnom slučaju, njezine posljedice ne premašuju dosege ovog konkretnog slučaja, čime nemaju važnost za ujednačenje sudske prakse, što je osnovni smisao postupka koji se vodi povodom revizije koju je revizijski sud ovlašten dopustiti u smislu odredbe čl. 385.a ZPP-a, kao niti važnost za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.
5. Kako, dakle, nije riječ o pravnim pitanjima važnim za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava u sudskoj praksi, na temelju odredbe članka 389.b stavak 1. ZPP, riješeno je kao u izreci pod t. I. ovog rješenja.
6. Postupajući po odredbi čl. 385.a ZPP-a, revizijski sud je ocijenio da u prijedlogu za dopuštenje revizije, kao i prilozima koje je tužitelj dostavio uz prijedlog u smislu odredbe čl. 387. st. 3. ZPP-a, tužitelj nije učinio vjerojatnim da bi mu bilo povrijeđeno temeljno ljudsko pravo u smislu odredbe čl. 385.a st. 2. ovog Zakona. Naime, ovaj sud ocjenjuje da je u postupku pred nižim sudovima tužitelju bilo omogućeno da se izjasni o prijedlozima i navodima tuženika, iznosi činjenice i predlaže dokaze, te na taj način ravnopravno sudjeluje u postupku. U svojim odlukama niži sudovi su odgovorili na sve odlučujuće navode tužitelja. Njihove odluke su detaljno obrazložene, te se ne mogu smatrati arbitrarnima ili očito nerazumnima. Stoga ništa ne upućuje na zaključak da tužitelj nije imao pravično suđenje, čime nije učinio vjerojatnim da bi mu u prvostupanjskom i drugostupanjskom postupku zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava bilo povrijeđeno kakvo temeljno ljudsko pravo u smislu postojanja pretpostavki iz odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP- a.
7. Slijedom navedenog valjalo je, na temelju odredbe čl. 389.a st. 4. ZPP-a, odlučiti kao u izreci pod t. II. ovog rješenja.
Zagreb, 1. travnja 2026.
Predsjednik vijeća:
Đuro Sessa
