Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj Gž-1061/2026-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Josipu Grubišiću kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagateljice EJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] 85356 Freising, protiv predloženika 1. ĆJ, OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. ŽJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje iz [adresa], radi razvrgnuća suvlasničke zajednice, odlučujući o žalbi protustranaka protiv rješenja Općinskog suda u Rijeci Stalna služba Opatiji poslovni broj R1-11/2020-29 od 21. listopada 2025., dana 1. travnja 2026.,
r i j e š i o j e
Odbija se žalba protustranaka kao neosnovana, te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Rijeci Stalna služba Opatiji poslovni broj R1-11/2020-29 od 21. listopada 2025.
Obrazloženje
1. Pobijanom odlukom razvrgava se suvlasnička zajednica nekretnina i to k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], upisanih u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u suvlasništvu stranaka i to EJ u 4/6 dijela, ĆJ u 1/6 dijela i UJ u 1/6 dijela, civilnom diobom - prodajom na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način i podjelom kupovnine među suvlasnicima sukladno njihovim suvlasničkim omjerima te se pod II određuje da svaka stranka snosi svoj trošak postupka.
2. Protiv rješenja žale se protustranke iz svih žalbenih razloga navedenih u čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne Novine“ br. 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022 - dalje: ZPP) u vezi čl. 2. Zakona o izvanparničnom postupku ("Narodne novine" br. 59/23., dalje ZVPP) s prijedlogom da se pobijana odluka ukine i predmet vrati na ponovni postupak.
3. Žalba nije osnovana.
4. Pobijana odluka u svemu sadržava razloge o odlučnim činjenicama i u istoj nema proturječnosti na koje se upire, pa prvostupanjski sud nije počinio apsolutno bitnu povredu iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, ili koju od povreda pravila o postupku na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti prema čl. 365. st. 2. ZPP.
5. Žalitelji navode kako ne osporavaju suvlasništvo, ali se protive razvrgnuću jer da za isto nisu ispunjeni uvjeti. .Nije jasno zbog čega je provedeno novo vještačenje u odnosu na 2012. godinu, a raniji je prijedlog povučen uslijed nezadovoljstva radom suda, te su i u novom nalazu dane okvirne tržišne cijene nekretnina. Moguće je umanjiti razliku obzirom na suvlasničke udjele, no sud je odlučio isključivo štititi interes predlagatelja, dok bi protustranke na ovaj način željele zadržati nasljedstvo u obitelji imajući u vidu dogovore koji su postignuti u tijeku ostavinskog postupka.
6. Pravilno sud u takvoj situaciji utvrđuje kako predlagateljica predlaže fizičku diobu, ukoliko je moguća, a podredno civilnu diobu, te je već bila pokrenula postupak razvrgnuća istih nekretnina pod posl.br. R1-56/11, koji prijedlog je povukla te je u tom predmetu vještak Vanja Sinčić, dao mišljenje da fizička dioba nije moguća. Također je Elaboratom br. Rn-12/2017 usklađeno stanje zemljišnoknjižnog i katastarskog operata tako da je prijašnja grč. 137 cijepana na k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].
7. Mjerničkim i građevinskim vještačenjem utvrđeno je tijekom postupka kako k. č. br. [katastarska čestica] u naravi predstavlja kuću koja se sastoji od prizemlja i suterena, a u dvorištu se nalazi pomoćni objekt, štala. K. č. [katastarska čestica] se prema identifikaciji mjerničkog vještaka nalazi između ceste i pomoćne zgrade, ima približno oblik trokuta i u naravi predstavlja neuređenu površinu na kojoj raste stablo smokve. Na k. č. [katastarska čestica] nalazi se pomoćna zgrada koja nije evidentirana u katastru i zemljišnoj knjizi, a na k. č. [katastarska čestica] nalazi se objekt sagrađen na susjednoj nekretnini. U predmetu R1- 56/2011 su obuhvaćene i predmetne nekretnine i to k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], te tadašnja grč. 137 (cijepana na k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina] – koja činjenica nije sporna između stranaka) a tamošnjim građevinskim vještačenjem utvrđeno je kako predmetni cijeli objekt kuće čini jednu stambenu cjelinu u funkcionalnom smislu, a uz isti se nalaze pomoćne građevine, cisterna i septička jama, tako da predmetna stambena građevina nesporno čini jednu stambenu cjelinu te se bez građevinskih zahvata ne može podijeliti na dva jednakovrijedna i funkcionalna dijela.
8. U ovom predmetu je vještak mjernik na očevidu izvršio identifikaciju pa je pravilno sud utvrdio kako geometrijska dioba nije moguća, tj. predmetne nekretnine nije moguće geometrijski dijeliti te imajući u vidu dosadašnje prijedloge stranaka pravilno sud primjenjuje čl. 50. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, (Narodne Novine 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14, dalje : ZV) prema kojemu - kad razvrgnuće provodi sud, da je isti vezan u prvom redu strogim zakonskim odredbama, a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća, ako takav postoji, a moguć je i dopušten, a i pravom na razvrgnuće isplatom koje bi imao pojedini suvlasnik na temelju pravnog posla ili zakona. Prema stavku 2. istog članka, ako sud nije glede načina razvrgnuća vezan u smislu stavka 1. toga članka, sud će djeljive pokretne stvari dijeliti fizički, a nekretnine geometrijski. Prema stavku 4., ako dioba iz stavka 2. nije moguća, a da se znatno ne umanji vrijednost, sud će odlučiti da se stvar proda na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a dobiveni iznos podijeli razmjerno suvlasničkim dijelovima (civilno razvrgnuće).
9. U pogledu pak činjenice da u ovom predmetu nije formalno izvedeno mjerničko vještačenje, već samo građevinsko vještačenje procjene vrijednosti nekretnine, valja reći kako je sud na očevidu uz prisustvo mjernika utvrdio činjenicu jedinstvene građevinske cjeline imajući u vidu i nalaz iz ranije spisa između istih stranka i po istom predmetu, a protustranke za taj nalaz u svojoj žalbi i navode kako nije bilo mjesta provođenju novih vještačenja, iz čega proizlazi kako ga prihvaćaju, pa time ni na koji način nije počinjena kakva bitna povreda pravila o postupku koja bi se ticala prava protustranaka na sudjelovanje u postupku, raspravljanje i neposredno izvođenje dokaza.
10. Dakle, kako između stranaka ne postoji sporazum o načinu razvrgnuća, a utvrđeno je i da geometrijska dioba nije moguća, to je sud vezan prijedlogom predlagateljice koja, u nemogućnosti geometrijske diobe, predlaže civilnu diobu, a prema čl. 50. stavak 4. ZV-a, sud pravilno odlučuje da se nekretnina proda na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a dobiveni iznos podijeli razmjerno suvlasničkim dijelovima (civilno razvrgnuće) jer geometrijska dioba stvar dijeli na čestice koje se određuju mjerenjem (povlačenjem geometrijskih crta) te bi svaka od tako geometrijskih određenih čestica u razvrgnuću pripala suvlasnicima koji se dijele no radi se o kući, dvorištu i izgrađenom zemljištu pa kod geometrijske diobe nije moguća horizontalna podjela zgrade, jer se mora podijeliti i zemljište koje je zajedno sa zgradom i svim drugim s njom trajno spojeno i čini jednu cjelinu, a stvarna prava glede zemljišta postoje i na svemu što je s njim trajno povezano. Pri geometrijskoj diobi moguća je samo vertikalna podjela. Stoga geometrijska dioba predmetnih nekretnina nije moguća pa je pravilno odlučeno da se suvlasništvo na nekretnini razvrgne civilnom diobom, odnosno prodajom na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način i podjelom kupovnine među suvlasnicima sukladno njihovim suvlasničkim omjerima, a konačna vrijednost nekretnine utvrđuje se u postupku prodaje iste.
11. Stoga je temeljem čl. 380. toč. 2. ZPP u vezi s čl. 2. ZVPP valjalo podnesene žalbe odbiti i njome pobijanu odluku potvrditi i odlučiti kao u izreci ovog rješenja.
U Zagrebu 1. travnja 2026.
Sudac
Josip Grubišić
