Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj Gž-679/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Zagrebu, sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Jadranki Matić, u pravnoj stvari tužitelja kao predlagatelja osiguranja Odvjetničkog društva Hraste & Partneri d.o.o., [adresa], OIB: 85281016597, kojega zastupa punomoćnik Pero Lozica, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženice kao protivnice osiguranja BA iz [adresa], boravište u [adresa], na adresi [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Marko Milošević, odvjetnik iz Zagreba, radi privremene mjere, odlučujući o žalbi protivnice osiguranja protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Psp-136/2025- Ovr-4049/2025 od 04. prosinca 2025., dana 1. travnja 2026.,
r i j e š i o j e
I. Uvažava se žalba tuženice BA iz [adresa], preinačava se rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Psp-136/2025-Ovr- 4049/2025 od 04. prosinca 2025. i rješava:
1. Odbija se kao neosnovan prijedlog tužitelja Odvjetničkog društva Hraste & Partneri d.o.o., [adresa], kao predlagatelja osiguranja, za donošenje privremene mjere slijedećeg sadržaja:
„I. Određuje se privremena mjera kojom se nalaže protivnici osiguranja BA iz [adresa] da odmah uspostavi ranije posjedovno stanje kakvo je bilo prije smetanja posjeda, te da vrati predlagatelju osiguranja HRASTE & PARTNERI ODVJETNIČKO DRUŠTVO d.o.o., [adresa] (su)posjed dijela nekretnine upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], označene kao k. č. br. [katastarska čestica], u naravi poslovni prostor u prizemlju, stambene prostorije na I. i II. katu, dvorišna zgrada i dvojna garaža, ukupne površine 432 m2, tako što će predlagatelju osiguranja predati nove ključeve brava koje je samovlasno dala zamijeniti na ulaznim vratima dvorišta i na glavnim ulaznim vratima nekretnine, čime će mu omogućiti nesmetan ulaz u predmetnu nekretninu i korištenje zakupljenog prostora, te se protivnici osiguranja zabranjuje svako daljnje onemogućavanje posjeda ili poduzimanje radnji kojima bi se predlagatelju osiguranja ponovno onemogućio pristup nekretnini ili obavljanje djelatnosti u istom prostoru.
II U slučaju da ne postupi po ovoj privremenoj mjeri zaprječuje se protivnici osiguranja novčana kazna u iznosu od 3.980,00 eura (tritisućedevetstoosamdeset eura), uz mogućnost uzastopnog izricanja tih kazni dok se protivnica osiguranja ne pokori nalogu suda.
III Ova privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja parničnog postupka poslovni broj Psp-136/2025 ili do drugačije odluke suda ako se okolnosti zbog kojih je privremena mjera određena kasnije promijene tako da mjera više nije potrebna.“
2. Odbija se zahtjev tuženice BA iz [adresa], boravište u [adresa], na adresi [adresa], kao protivnice osiguranja, za naknadu troška postupka osiguranja kao neosnovan.
III. Odbija se zahtjev tužitelja Odvjetničkog društva Hraste & Partneri d.o.o., [adresa], kao predlagatelja osiguranja za naknadu troška žalbe kao neosnovan.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim rješenjem riješeno je:
„I Određuje se privremena mjera kojom se nalaže protivnici osiguranja BA iz [adresa] da odmah uspostavi ranije posjedovno stanje kakvo je bilo prije smetanja posjeda, te da vrati predlagatelju osiguranja HRASTE & PARTNERI ODVJETNIČKO DRUŠTVO d.o.o., [adresa] (su)posjed dijela nekretnine upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], označene kao k. č. br. [katastarska čestica], u naravi poslovni prostor u prizemlju, stambene prostorije na I. i II. katu, dvorišna zgrada i dvojna garaža, ukupne površine 432 m2, tako što će predlagatelju osiguranja predati nove ključeve brava koje je samovlasno dala zamijeniti na ulaznim vratima dvorišta i na glavnim ulaznim vratima nekretnine, čime će mu omogućiti nesmetan ulaz u predmetnu nekretninu i korištenje zakupljenog prostora, te se protivnici osiguranja zabranjuje svako daljnje onemogućavanje posjeda ili poduzimanje radnji kojima bi se predlagatelju osiguranja ponovno onemogućio pristup nekretnini ili obavljanje djelatnosti u istom prostoru.
II U slučaju da ne postupi po ovoj privremenoj mjeri zaprječuje se protivnici osiguranja novčana kazna u iznosu od 3.980,00 eura (tritisućedevetstoosamdeset eura), uz mogućnost uzastopnog izricanja tih kazni dok se protivnica osiguranja ne pokori nalogu suda.
III Ova privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja parničnog postupka poslovni broj Psp-136/2025 ili do drugačije odluke suda ako se okolnosti zbog kojih je privremena mjera određena kasnije promijene tako da mjera više nije potrebna.“
2. Protiv te odluke žali se tuženica kao protivnica osiguranja pozivom na sve žalbene razloge iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Nar. nov. 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., dalje: ZPP). Predlaže da žalbeni sud uvaži žalbu i da preinači pobijano rješenje na način da odbaci prijedlog za donošenje privremen mjere te da joj sukladno tome prizna trošak nastao povodom odlučivanja o prijedlogu za izdavanje zatražene mjere osiguranja ili da ukine pobijano rješenje i da predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovni postupak.
3. Odgovorom na žalbu tužitelj kao protivnik osiguranja osporava osnovanost žalbe, predlaže da žalbeni sud potvrdi pobijano rješenje i zahtjeva naknadu troška nastalog podnošenjem odgovora na žalbu.
4. Žalba je osnovana.
5. Donošenje sporne privremene zatraženo je u okviru postupka koji je tužitelj protiv tuženice pokrenuo radi vođenja parničnog postupka radi smetanja (su)posjeda nekretnine, a sud je isti prihvatio uz, u bitnom, obrazloženje, da je tužitelja kao predlagatelj osiguranja učinio vjerojatnim postojanje svih pretpostavki za donošenje zatražene mjere osiguranja u smislu čl. 346. st. 1. i čl. 347. st. 2. Ovršnog zakona (Nar. nov. br.: 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., 114/22., 6/24., dalje: OZ).
6. Ispitujući pobijano rješenje ovaj je sud ocijenio da pobijana odluka nema nedostataka zbog kojih ju se ne bi moglo ispitati u smislu čl. 354. st. 2. točka 11. ZPP-a, a u postupku pred sudom prvog stupnja nisu počinjene ni ostale povrede postupka iz te zakonske odredbe na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti u skladu s čl. 365. st. 2. toga Zakona.
7. Osnovano, međutim, žaliteljica ukazuje na žalbeni razlog iz čl. 353. st. 1. točka 3. ZPP-a.
8. Privremena mjera koja se određuje u okviru postupka u kojem se traži pružanje posjedovne zaštite ne smije biti identična tužbenom zahtjevu, odnosno njome se ne smije „konzumirati" spor, prije nego što je proveden dokazni postupak o tome tko je doista bio u posjedu i je li smetanje bilo samovlasno.
9. U konkretnom je slučaju sud odlučio suprotno navedenom te je donošenjem privremene mjere, sadržaja navedenog pod točkom I. izreke, u cijelosti „konzumirao“ predmet/ meritum spora. Ovo jer je prihvatio privremenu mjeru u kojoj se anticipira zaključak da je protivnica osiguranja kao tuženica smetala posjed predlagatelja osiguranja kao tužitelja, jer nalaže tuženici kao protivnici osiguranja da uspostavi stanje kakvo je bilo prije samog čina smetanja te jer joj je izrečena zabrana smetanja posjeda tužitelja kao predlagatelja osiguranja. Takvim rješenjem predlagatelj je dobio sve što je tražio tužbenim zahtjevom, a takvo odlučivanje o meritumu spora, kroz izricanje privremene mjere nije dozvoljeno niti je isto u sklada sa svrhom zbog koje se, općenito, izriču privremene mjere.
10. Svrha privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine proizlazi iz čl. 346. OZ-a. Sukladno toj odredbi svrha je je spriječiti nasilje ili nenadoknadivu štetu ili spriječiti opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, a ne trajno urediti odnose između stranaka. Privremena mjera po svojoj naravi mora biti privremena i reverzibilna (ako predlagatelj izgubi spor mjere više nema i stanje ostaje kao da mjere nije bilo), a u konkretnom slučaju sud to apsolutno zanemaruje te donosi mjeru koja je suštinski supstitut za pravomoćnu presudu, a ne mjeru osiguranja kao sredstvo za sprječavanje nasilja ili nenadoknadive štetu ili mjeru kojoj je cilj spriječiti opasnost sprječavanja ili znatnog otežavanja ostvarenje tražbine.
11. Donošenjem mjere kakva je predmetna sud je pružio anticipiranu (unaprijed danu) pravnu zaštitu bez provedenog kontradiktornog postupka u kojem bi se utvrdile odlučne činjenice o zadnjem mirnom posjedu. Ovakvim postupanjem sud je prejudicirao ishod spora i lišio protivnicu osiguranja prava na pravično suđenje i dokazivanje svojih navoda u redovnom postupku (čl. 6. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, Nar. nov., Međunarodni ugovori 18/97., 6/99., 8/99., 14/02., 1/06. i čl. 29. st. 2. Ustava Republike Hrvatske, Nar. nov. broj 56/90., 135/97., 8/98. - službeni pročišćeni tekst, 113/00., 124/00. - službeni pročišćeni tekst, 28/01., 41/01. - službeni pročišćeni tekst, 76/10., 55/01. - službeni pročišćeni tekst, 5/14., 85/10. - službeni pročišćeni tekst).
12. Kako je već zbog navedenog žalba tuženice osnovana to je ovaj sud odlučio kao u izreci ovog drugostupanjskog rješenja na temelju čl. 380. točka 3. ZPP-a u vezi s čl. 21. st. 1. OZ-a, bez potrebe daljnjeg odgovaranja na navode žalbe (čl. 375. st. 1. ZPP-a).
13. Tuženici kao protivnici osiguranja trošak vođen povodom prijedloga za osiguranje nije priznat jer nije određeno zatražen (čl. 166. st. 2. ZPP-a u vezi čl. 164. st. 1. i 2. ZPP-a), a tužitelju kao predlagatelju osiguranja trošak odgovora na žalbu nije priznat jer nije bio potreban (čl. 155. st. 1. i čl. 166. ZPP-a u vezi s čl. 21. st. 1. OZ-a).
U Zagrebu 1. travnja 2026.
Sudac:
Jadranka Matić
