Republika Hrvatska

Općinski sud u Zadru

Stalna služba u Biogradu na Moru

Kralja Tomislava 2 A, Biograd na Moru

Poslovni broj: R1-434/2025-6

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Zadru, Stalna služba u Biogradu na Moru, po sucu Ivici Marinoviću, u izvanparničnom postupku predlagatelja ad. 1. ŠČ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], ad. 2. ĐČ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], ad. 3. ŽČ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], ad. 4. UČ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i ad. 5. OČ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], svi zastupani po punomoćnici Dijani Zoričić, odvjetnici u Zagrebu , protiv protustranke ad. 1. VČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], ad. 2. EČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i ad. 3. RČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupani po punomoćniku Miranu Zorici, odvjetniku u Zadru, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice, izvanraspravno dana 1. travnja 2026.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se prijedlog predlagatelja ad. 1. ŠČ, ad. 2. ĐČ, ad.

3. ŽČ, ad. 4. UČ i ad. 5. OČ za razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] uspostavom etažnog vlasništva.

II. Nalaže se predlagateljima ad. 1. – 5. naknaditi protustrankama ad. 1. – 3. trošak postupka u iznosu od 564,75 EUR, u roku od 15 dana.

III. Odbija se prijedlog protustranaka ad. 1. – 3. da im predlagatelji ad. 1. – 5. naknade trošak postupka preko iznosa od 564,75 EUR iz točke II. izreke rješenja, a do zatraženog iznosa troška postupka od 2.259,00 EUR, tj. za iznos od 1.694,25 EUR.

Obrazloženje

1.1. Dana 3. studenog 2025. kod ovog suda zaprimljen je prijedlog radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] uspostavom etažnog vlasništva podnesen po predlagateljima ad. 1. ŠČ, ad. 2. ĐČ, ad. 3. ŽČ, ad. 4. UČ i ad. 5. OČ, a u kojem su kao protustranke označeni ad. 1. BČ, ad. 2. DČ i ad. 3. RČ. Predlagatelji ad. 1. – 5. tvrde da su isti suvlasnici svaki u 1/5 dijela i to temeljem nasljeđivanja iza pok. IČ po rješenju o nasljeđivanju od 29. rujna 2015. poslovni broj O-1104/2015.

1.2. Kao prilog svog prijedloga predlagatelji ad. 1. – 5. su u spis dostavili i:

- izvadak iz zemljišne knjige za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] sa stanjem na dan 3. studenog 2025. u kojem je upisana čest. zem. [katastarska čestica], kuća površine 178 m2 i dvorište površine 235 m2, ukupne površine 413 m2 i u kojem zemljišnoknjižnom ulošku su u B Vlastovnici kao suvlasnici upisani Cerovečki Lea mlt. i EČ svaki za 1/6 dijela te EČ BČ za 4/6 dijela,

- Ugovor o kupoprodaji nekretnina sklopljen 21. srpnja 2008. između HČ, Š kao prodavatelja i IČ, IČ kao kupca u kojem je kao predmet kupoprodaje opisan stan dvosobni površine 50 m2 na prvom katu kuće koja se nalazi u [adresa], bez navođenja katastarske općine i katastarske čestice, a na kojem ugovoru je potpis MČ potvrđen od javnog bilježnika Dušana Kvartuča iz Biograda na Moru pod brojem OV-

7168/08 dana 21. srpnja 2008.,

- rješenje o nasljeđivanju doneseno od javnog bilježnika Marija Jurline iz [adresa] kao povjerenika suda 29. rujna 2015. pod poslovnim brojem O- 1104/15, UPP-OS-149/15 iza pok. IČ, sina IČ, rođenog **.**.1956., a umrlog **.**.2015., kojeg na njegovoj ostavinskoj imovini navedenoj kao izvanknjižne nekretnine i to između ostalog pod točkom I. alineja 4 i opisanoj kao dvosoban stan površine 50 m2 na prvom katu obiteljske kuće izgrađene na k. č. [katastarska čestica], kuća i dvorište površine 413 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] zajedno sa pripadajućim dijelovima zgrade i zemljište (stečeno na temelju Ugovora o kupoprodaji nekretnina sklopljenim sa HČ **.**.2008.), nasljeđuje supruga ŽČ u cijelosti.

1.3. Predlagatelji ad. 1. – 5. su u podnesku zaprimljenom 8. prosinca 2025., a nakon zaprimanja podneska protustranaka od 12. studenog 2025. , isticali da je razvidno postojanje spora o pravu čije rješenje ovisi o utvrđivanju spornih činjenica pa se predlaže sudu sukladno čl. 27. st. 1. Zakona o izvanparničnom postupku prekinuti ovaj postupak i uputiti predlagatelje na parnični postupak.

2.1. U svome odgovoru na prijedlog za razvrgnuće zaprimljenom 12. studenog 2025. protustranke ad. 1. – 3. u bitnome navode da se u cijelosti protive prijedlogu predlagatelja, iz razloga jer da bi mogli predlagati razvrgnuće suvlasničke zajednice predlagatelji moraju biti suvlasnici nekretnine, a iz samog prijedloga i priloženog zemljišnoknjižnog izvatka nesporno proizlazi da predlagatelji nisu suvlasnici nekretnine. Protustranke nadalje predlagateljima osporavaju njihovo navodno izvaknjižno vlasništvo temelj kojeg je fiktivni pravni posao, a opreza radi navode da iz priloženog kupoprodajnog ugovora ne proizlazi da bi predmet kupoprodaje bila nekretnina koja je predmet ovog prijedloga. Kako su među strankama sporne činjenice koje sud ne može utvrđivati u izvanparničnom postupku, to protustranke predlažu već sada odbiti ovaj prijedlog zbog pomanjkanja aktivne legitimacije, pritom se pozivajući na ustaljenu praksu, kao npr. na rješenje Županijskog suda u Karlovcu, Stalna služba u Gospiću broj Gž-151/2025-2 od 8. travnja 2025. i dr., a ujedno predlažu sudu da naloži predlagateljima da im se naknade troškovi postupka sukladno čl. 32. Zakona o izvanparničnom postupku.

2.2. Protustranke ad. 1. – 3. su u podnesku zaprimljenom u spis 17. prosinca 2025. isticale da se protive upućivanju stranaka u parnicu sukladno prijedlogu predlagatelja obzirom za navedeno ne postoje pretpostavke jer predlagatelji nisu suvlasnici nekretnine koja je predmet ovog postupka, pa ne postoje ni pretpostavke da ih se uputi u parnicu, već da se prijedlog odbaci kao nedopušten.

3. Odredbom čl. 47. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 100/04, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17 – dalje ZV) propisano je da suvlasnik ima pravo na razvrgnuće suvlasništva ako je moguće i dopušteno; to mu pravo ne zastarijeva.

4. Odredbom čl. 55. st. 1. ZV proizlazi da svaki suvlasnik koji je sudjelovao u razvrgnuću stječe na temelju sporazuma o razvrgnuću ili pravomoćne odluke sudu o razvrgnuću, a na zakonom određeni način, pravo vlasništva ili/i neko drugo pravo, izvodeći ga iz onoga svoga suvlasničkog dijela s kojim je sudjelovao u tome razvrgnuću, a koji mu istodobno prestaje.

5. Prema odredbi čl. 2. Zakona o izvanparničnom postupku (Narodne novine broj 59/2023, dalje ZIP) propisano je da se na pitanja koja nisu uređena tim Zakonom na odgovarajući način primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuje parnični postupak, ako tim Zakonom ili drugim zakonom koji sadrži odredbe o izvanparničnom postupku i nije drugačije određeno.

6.1. Imajući s jedne strane u vidu gore citiranu odredbu iz čl. 47. st. 1. ZV koja izrijekom propisuje da samo suvlasnik neke stvari ima pravo na razvrgnuće suvlasništva, posljedično čemu, a tako to propisuje odredba čl. 55. st. 1. ZV, tek suvlasnik koji je sudjelovao u razvrgnuću stječe na temelju pravomoćne odluke suda o razvrgnuću, a na zakonom određeni način, pravo vlasništva izvodeći ga iz onoga svoga suvlasničkog dijela s kojim je sudjelovao u tome razvrgnuću, a koji mu istodobno prestaje, te imajući s druge strane u vidu činjenicu koja proizlazi iz izvatka iz zemljišne knjige za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koji je priložen uz prijedlog za razvrgnuće, a iz kojeg izvatka proizlazi da ovdje predlagatelji ad. 1. – 5. nisu upisani kao suvlasnici na nekretnini koja bi trebala biti predmet razvrgnuća, što sve ovaj sud kraj takvog stanja stvari navodi na zaključak da u konkretnom slučaju nisu ispunjeni uvjeti za razvrgnuće glede te nekretnine jer na strani predlagatelja ad. 1. – 5. nedostaje aktivna legitimacija (kakav stav je glede sličnih situacija izražen u većem broju odluka viših sudova, kao npr. u rješenju Županijskog suda u Varaždinu poslovni broj Gž-5746/14-2 od 15. srpnja 2015.), radi čega je predmetni prijedlog odbijen na način kako je to navedeno u točki I. izreke ovog rješenja.

6.2. U daljnju potkrjepu svog gornjeg stava prema kojem u postupku razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina kao stranke mogu sudjelovati samo osobe koje su kao suvlasnici upisani u zemljišnu knjigu, ovaj sud , osim na primjere iz sudske prakse na koje je ukazano u odgovoru protustranaka ad. 1. – 3., želi ukazati na sentencu iz odluke Županijskog suda u Dubrovniku poslovni broj Gž -854/08 od 3. travnja 2009. koja glasi:

"Izvanparnični postupak razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina upisanih u zemljišnoj knjizi može se provesti samo ako su sudionici tog postupka upisani kao suvlasnici u zemljišnoj knjizi, jer u protivnom odluka suda ne može proizvesti zakoniti pravni učinak."

6.3. Razvidno je iz prije navedenog da je sud prihvatio i argumentaciju protustranaka ad. 1. – 3. u smislu da sud svojom odlukom nije prekinuo ovaj izvanparnični postupak te uputio predlagatelje na pokretanje parničnog postupka, jer je sud držao da za prije navedeno ne postoje pretpostavke obzirom predlagatelji nisu s jedne strane zemljišnoknjižni suvlasnici predmetne nekretnine, a dvojbeno je da li se iste u ovome trenutku uopće može smatrati izvanknjižnim suvlasnicima obzirom u onome pravnom poslu datiranom sa 21. srpnja 2008. nekretnina koja je bila predmet te kupoprodaje nije označena navođenjem katastarske općine i katastarske čestice (vidjeti točku 1.2. alineja 2. obrazloženja ove odluke), a posebice se to odnosi na predlagatelje ad. 1.-2. i 4.-5. koji, suprotno povijesnom dijelu njihovog prijedloga za razvrgnuće, nisu nasljednici svaki za 1/5 dijela na "dvosobnom stanu" navedenom pod točkom I. alineja 4. rješenja o nasljeđivanju donesenog iza smrti IČ sina IČ (vidjeti točku 1.2. alineja 3. obrazloženja ove odluke).

7. Odluka o trošku postupka temelji se na odredbi čl. 32. st. 1. i 2. ZIP u svezi odredbe čl. 154. st. 1. ZPP te se temelji i na odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/2023, dalje Tarifa) , pritom imajući u vidu da su predlagatelji ad. 1. – 5. u svome prijedlogu za razvrgnuće vrijednost predmeta spora označili u iznosu od 100.000,00 EUR . Napominje se najprije da Tbr. 16. toč. 1. alineja 1. Tarife propisuje da za sastavljanje podnesaka kojima se pokreće postupak za razvrgnuće zajednice nekretnina odvjetniku pripada 50% nagrade iz Tbr. 7. toč. 1., dok iz toč. 3. Tbr. 16. Tarife proizlazi da za sastavljanje odgovora na podneske iz točke 1. ovog tarifnog broja odvjetniku pripada 50% nagrade iz točke 1. toga tarifnog broja. Dakle, obzirom na označenu vrijednost predmeta spora od 100.000,00 EUR, to bi značilo da nagrada po poduzetoj odvjetničkoj radnji sukladno Tbr. 7. toč. 1. Tarife iznosi 753 boda, a koju sukladno Tbr. 40. toč. 1. Tarife valja uvećati za 20% jer se radi o situaciji kada odvjetnik u istom postupku zastupa više osoba i tada mu pripada pravo na povišenje tarifnih stavaka za drugu i svaku slijedeću osobu za 10%, nakon čega se dođe do 903,6 bodova. Međutim, obzirom Tbr. 16. toč. 3. Tarife propisuje da za sastavljanje odgovora na podnesak kojim se predlaže razvrgnuće zajednice nekretnina odvjetniku pripada 50% nagrade iz toč. 1. Tar. br. 16. Tarife (koja propisuje da odvjetniku za podnesak za razvrgnuće zajednice nekretnina pripada 50% nagrade iz Tbr. 7. toč. 1. Tarife), to bi posljedično značilo da punomoćniku ovdje protustranaka ad. 1. – 3. za sastav odgovora na prijedlog za razvrgnuće zajednice nekretnina ne pripada 903,6 bodova kako je to isti popisao u odgovoru, već mu po toj stavci pripada 225,9 bodova, pa obzirom vrijednost jednog boda iznosi 2,00 EUR (Tbr. 54. Tarife) dođe se do iznosa od 451,80 EUR, koji potom valja uvećati za porez na dodanu vrijednost od 25% te se na koncu dođe do iznosa od 564,75 EUR kojeg sud priznaje protustrankama ad. 1. – 3. kao trošak vođenja ovog postupka kojeg će im morati podmiriti predlagatelji ad. 1. – 5., radi čega je u ovome dijelu odlučeno kao pod točkama II. i III. izreke ovog rješenja.

Biograd na Moru, 1. travnja 2026.

S u d a c

Ivica Marinović

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od petnaest (15) dana. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o istoj odlučuje sud drugog stupnja.

DNA:

1. Predlagateljima ad. 1. – 5. po punomoćnici Dijani Zoričić, odvjetnici u Zagrebu,

2. Protustrankama ad. 1. – 3. po punomoćniku Miranu Zorici, odvjetniku u Zadru.