REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev-195/2026-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr.sc. Ante Perkušića predsjednika vijeća, Đura Sesse člana vijeća i suca izvjestitelja, Goranke Barać-Ručević članice vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i Ivana Vučemila člana vijeća, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja Croatia osiguranje d.d. Zagreb, V. Jagića 33, OIB 26187994862, kojeg zastupa punomoćnik Adrijana Jovanović, odvjetnica u Zajedničkom odvjetničkom uredu Tulija Zele-Janjanin i Adrijana Jovanović u Rijeci, protiv prvoprotivnice osiguranja UG iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i drugoprotivnika osiguranja KG iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koje zastupa punomoćnica Dunja Pavić, odvjetnica u Zagrebu, radi osiguranja novčane tražbine prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretnini, odlučujući o reviziji predlagatelja, protiv rješenja Županijskog suda u Bjelovaru poslovni broj Gž Ovr-288/2023-2 od 30. siječnja 2024., kojim je ukinuto rješenje o osiguranju Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Trogiru poslovni broj Ovr-1337/2023-2 od 8. kolovoza 2023. i odbijen prijedlog za osiguranje predlagatelja osiguranja od 20. lipnja 2023., u sjednici održanoj 1. travnja 2026.,

r i j e š i o  j e:

I. Prihvaća se revizija predlagatelja osiguranja te se slijedom toga ukida rješenje Županijskog suda u Bjelovaru poslovni broj Gž Ovr-288/2023-2 od 30. siječnja 2024. i predmet se vraća tom sudu na ponovni postupak.

II. O troškovima revizijskog postupka odlučit će se konačnom odlukom.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja odlučeno je:

„I. Na temelju ovršne isprave- zadužnice poslovni broj OV-7098/07, izdane dana 11. srpnja 2007. godine, ovjerene kod javne bilježnice Nevenke Kekez, sa sjedištem u Splitu te Izjave o ustupu prava po ispravi, zadužnici, poslovni broj OV-6667/16, izdane dana 04. studenoga 2016. godine, ovjerene kod javne bilježnice Lade Škaričić-Sinčić, poslovni broj OV-6667/16 od 4. studenoga 2016. godine, radi osiguranja tražbine na ime glavnice u iznosu od 6.247,88 EUR/47.074,65 kuna1 sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 11. svibnja 2023. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, kao i radi osiguranja novčane tražbine na ime troškova ovog postupka osiguranja sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja rješenje do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena;

određuje se osiguranje uknjižbom založnog prava u korist predlagatelja osiguranja na teret nekretnina u vlasništvu (suvlasništvu) protivnika osiguranja i to:

- na nekretnini upisanoj kao etažno vlasništvo s neodređenim omjerima u zemljišne knjige Općinskog suda u Splitu, Zemljišnoknjižnog odjela Split, k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška], kč. br. ZEM [katastarska čestica] u naravi zgrada, [adresa], ukupne površine 507 m2, upisano pod E-69; stan na VIII/IX katu, označen br. ..., površine 70,29 m2, koji se sastoji od tri sobe, kuhinje, blagovaonice, kupaonice, WC-a, hodnika, stubišta i lođe, u suvlasničkom omjeru protivnice osiguranja 1.) UG od 2/3 dijela i protivnika osiguranja 2.) KG, u suvlasničkom omjeru od 1/3 dijela.

II. Pri uknjižbi založnoga prava u korist predlagatelja osiguranja u zemljišnoj knjizi označit će se ovršnost tražbine radi čijeg osiguranja je uknjižba određena.

III. Uknjižba založnog prava i zabilježba ovršnosti tražbine imaju učinak da se ovrha na toj nekretnini može provesti i prema trećoj osobi koja je tu nekretninu kasnije stekla.

IV. Uknjižbu založnog prava provest će zemljišnoknjižni odjel Split, Općinskog suda u Splitu.

V. Nalaže se protivnicima osiguranja pod 1.) UG, OIB: [osobni identifikacijski broj] i pod 2.) KG, OIB: [osobni identifikacijski broj], da predlagatelju osiguranja CROATIA OSIGURANJE d.d. V. Jagića 33, Zagreb, OIB: 26187994862, s osnova nastalih troškova ovoga postupka osiguranja naknadi iznos od 303,22 EUR-a/ 2.284, 61 kuna.“.

2. Rješenjem suda drugog stupnja riješeno je:

„I. Prihvaćaju se kao osnovane žalbe 1. i 2. protivnika osiguranja i ukida se rješenje o osiguranju Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Trogiru poslovni broj Ovr-1337/2023-2 od 8. kolovoza 2023. i odbija prijedlog za osiguranje predlagatelja osiguranja Croatia osiguranje d.d. Zagreb od 20. lipnja 2023.

II. Nalaže se predlagatelju osiguranja da 1. protivniku osiguranja naknadi trošak žalbe u iznosu od 153,97 eura i 2. protivniku osiguranja trošak žalbe u iznosu od 153,97 eura, sve u roku od 8 dana.

III. Odbija se zahtjev predlagatelja osiguranja za naknadu troškova odgovora na žalbu protivnika osiguranja kao neosnovan.“.

3. Protiv rješenja suda drugog stupnja reviziju podnosi predlagatelj osiguranja slijedom rješenja ovog suda broj Revd-270/2025 od 29. travnja 2025. kojim je dopušteno podnijeti reviziju zbog pitanja:

„1. Je li sud ovlašten po žalbi protivnika osiguranja ukinuti rješenje o osiguranju pozivom na čl. 50. st. 1. točka 1. Ovršnog zakona koji propisuje „da ovršenik može izjaviti žalbu ako isprava na temelju koje je ono doneseno nije ovršna isprava” s obrazloženjem da priložena isprava nije valjana ovršna isprava, jer je u preslici, sve obzirom na obvezu dostavljanja podneska putem e-komunikacije, koja obveza je propisana čl. 106.a Zakona o parničnom postupku, u kojem se ne mogu dostaviti izvornici dokumentacije?

2. Je li sud pravilnom primjenom prava, a imajući u vidu odredbe čl. 39. Ovršnog zakona, a u vezi s čl. 106. st. 2. i čl. 109. st. 1. Zakona o parničnom postupku predmet trebao vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje, radi pozivanja ovrhovoditelja na dopunu prijedloga za ovrhu, s obzirom na obvezu dostavljanja podneska putem e-komunikacije, koja je propisana čl. 106. a Zakona o parničnom postupku, u kojem se ne mogu dostaviti izvornici dokumentacije?“.

4. Na reviziju nije odgovoreno.

5. Revizija je osnovana.

6. Iz stanja spisa slijedi da je sud prvog stupnja po prijedlogu predlagatelja osiguranja, a na temelju ovršne isprave - izjave o zapljeni računa (zadužnice) poslovni broj OV- 7098/2007 ovjerene kod javne bilježnice Nevenke Kekez iz Splita, te izjave o ustupu prava po ispravi poslovni broj OV-6667/2016 izdane 4. studenog 2016., ovjerene kod javne bilježnice Lade Škaričić-Sinčić, a radi osiguranja tražbine predlagatelja osiguranja na ime glavnice duga od 6.247,88 Eur-a sa zateznim kamatama koje teku od 11. svibnja 2023., primjenom odredaba čl. 296., čl. 297. i čl. 298. OZ-a odredio osiguranje uknjižbom založnog prava u korist predlagatelja osiguranja na teret nekretnina u vlasništvu (suvlasništvu) protivnika osiguranja, opisanih u izreci rješenja suda prvog stupnja.

7. Sud drugog stupnja donoseći odluku zauzima pravno shvaćanje kako slijedi:

„Naime, u skladu s odredbom članka 214. stavak 1. OZ-a dužnik može privatnom ispravom potvrđenom kod javnog bilježnika dati suglasnost da se radi naplate tražbine određenoga vjerovnika zaplijene svi računi koje ima kod banaka, te da se novac s tih računa, u skladu s njegovom izjavom sadržanom u toj ispravi, isplaćuje vjerovniku. Prema stavku 7. članka 214. OZ-a takva isprava ima svojstvo ovršne isprave, na temelju koje se može tražiti ovrha protiv dužnika ili jamaca plataca na drugim predmetima ovrhe. Ovrha na drugim predmetima ovrhe (a ne na novčanim potraživanjima ovršenika po računima kod banke) može se tražiti samo na temelju izvornika zadužnice, kako je to propisano člankom 214. stavkom 3. OZ-a.

8. Dakle, predlagatelj osiguranja u ovom postupku traži osiguranje prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretnini 1. i 2. protivnika osiguranja prema odredbi članka 296. OZ-a, kojom je propisano da na osnovi ovršne isprave kojom je utvrđena novčana tražbina predlagatelj osiguranja ima pravo tražiti osiguranje te tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretnini protivnika osiguranja.

9. Kako predlagatelj osiguranja u ovom postupku uz prijedlog nije dostavio ovršnu ispravu u izvorniku ili ovjerenom prijepisu, a kako se prijedlog za ovrhu podnosi sudu koji o tražbini nije odlučivao u prvom stupnju, to prema pravnom shvaćanju VSRH u odlukama Rev-2219/2016-2 od 3. rujna 2019., Rev-2193/2015-2 od 19. prosinca 2018. i dr., kada izjava o zapljeni računa – zadužnica predstavlja ovršnu ispravu u smislu odredbe članka 214. stavak 7. OZ-a, ona se mora uz prijedlog dostaviti u izvorniku ili ovjerovljenoj preslici.

10. Kako predlagatelj podnosi prijedlog za osiguranje zasnivanjem založnog prava na temelju preslike, a ne na temelju izvornika ili ovjerovljene preslike zadužnice (izjave o zapljeni računa) poslovni broj OV-7098/07 od 11. srpnja 2017. ovjerene kod javnog bilježnika Kekez Nevenke iz Splita, to temeljem prethodno navedenih odredbi OZ-a valja zaključiti da ovrha nije predložena na temelju valjane ovršne isprave.

11. Uslijed navedenog, temeljem odredbe članka 50. stavak 1. točka 1. OZ -a, te stavka 5. članka 50. OZ-a, žalba protivnika osiguranja je osnovana i pobijano rješenje o osiguranju je ukinuto odbijanjem prijedloga za osiguranje.“.

8. Takvo pravno shvaćanje suda drugog stupnja nije pravilno.

9. Odredbom čl. 21. Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 6/24 - dalje: OZ) propisano je da se ovršnom postupku i postupku osiguranja na odgovarajući se način primjenjuju odredbe Zakona o parničnom postupku, ako ovim ili drugim zakonom nije drukčije određeno.

10. Ovršni zakon ne sadrži posebne odredbe o elektroničkoj dostavi, pa se stoga glede tog uređenja u ovršnom postupku ima primijeniti posebna odredba čl. 106.a Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-proč.tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22,155/23 - dalje: ZPP) kom je propisano:

„Podnesak se može podnijeti u elektroničkom obliku putem informacijskog sustava.

Podnesak u elektroničkom obliku mora biti potpisan kvalificiranim elektroničkim potpisom u skladu s posebnim propisima. Podnesak u elektroničkom obliku potpisan kvalificiranim elektroničkim potpisom smatrat će se vlastoručno potpisanim.

Dan kada je informacijski sustav podnositelju potvrdio primitak podneska smatra se danom predaje podneska sudu kojemu je upućen.

Ako podnesak podnesen u elektroničkom obliku nije prikladan za obradu na sudu, sud će o tome elektroničkim putem obavijestiti podnositelja i naložiti mu da podnesak ispravi u skladu s uputom.

Iznimno od stavka 1. ovoga članka, državna tijela, državno odvjetništvo, odvjetnici, javni bilježnici, sudski vještaci, sudski procjenitelji, sudski tumači, stečajni upravitelji, povjerenici, punomoćnici iz članka 434.a ovoga Zakona, povjerenici u postupku stečaja potrošača, likvidatori, posebni skrbnici zaposleni u Centru za posebno skrbništvo, pravne osobe te fizičke osobe (obrtnici, liječnici i dr.) koje obavljaju registriranu djelatnost u sporovima koji se tiču te djelatnosti uvijek su dužni podneske podnositi u elektroničkom obliku.

Ako osoba iz stavka 5. ovoga članka podnesak ne podnese u elektroničkom obliku, sud će podnositelju naložiti da u roku od osam dana podnesak dostavi u elektroničkom obliku. Ako podnositelj ne dostavi podnesak u elektroničkom obliku u određenom roku, smatrat će se da je podnesak povučen.

Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa uspostavlja informacijski sustav.

Pretpostavke za podnošenje podnesaka i dostavu u elektroničkom obliku, oblike zapisa podnesaka u elektroničkom obliku te organizaciju i djelovanje informacijskog sustava uređuju se pravilnikom koji donosi ministar nadležan za poslove pravosuđa.“.

11. Nadalje prema odredbi čl. 10. st. 4. Pravilnika o elektroničkoj komunikaciji („Narodne novine“, broj 139/21, 27/23) propisano je da kada se uz podnesak prilažu javne isprave, koje već postoje u elektroničkom obliku , one se dostavljaju u izvorniku kao dokument elektronički potpisna od strane izdavatelja, isprave.

12. U suprotnom, kada, kao u ovom postupku, ovršna isprava, bjanko zadužnica, ne postoji u elektroničkom obliku, te je nije stoga moguće dostaviti u izvorniku kao elektronički potpisanu ispravu od strane njenog izdavatelja, predlagatelj osiguranja trebao je u smislu čl. 36. st. 1. OZ-a uz prijedlog za ovrhu dostaviti navedenu ovršnu ispravu u izvorniku ili ovjerovljenom prijepisu, a takav izvornik ili ovjerovljeni prijepis, suprotno mišljenju predlagatelja osiguranja, ne može zamijeniti skenirana bjanko zadužnica dostavljena sudu putem e-komunikacije.

13. Međutim, osnovano revident navodi da ga je prvostupanjski sud trebao pozvati da dostavi ovršnu ispravu u izvorniku.

14. Naime, prema pravnom shvaćanju izraženom u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev-2680/16-2 od 9. svibnja 2018., prvostupanjski sud je, ukoliko je smatrao da isprava dostavljena uz prijedlog za ovrhu ima kakav nedostatak, trebao pozvati ovrhovoditelja da dostavi ispravak prijedloga, odnosno, dostavi relevantnu dokumentaciju, sve u smislu odredbe čl. 39. st. 1. i st. 3. OZ-a, a pozivom na odredbu čl. 109. ZPP-a.

15. Također valja dodati da prema pravnom shvaćanju ovog suda u odluci poslovni broj Rev-2377/14-2 od 12. prosinca 2017. izraženo shvaćanje prema kojemu se na temelju ovjerene preslike zadužnice, kada se zadužnica koristi kao ovršna isprava može prema smislu odredbe čl. 33. st. 1. OZ-a pokrenuti ovrha pred nadležnim sudom, iako je propisano da se zadužnica izdaje samo u jednom primjerku.

16. Dakle odgovarajući na postavljena pitanja i pri tome izražavajući pravno shvaćanje ono, glasi:

Sud nije ovlašten po žalbi protivnika osiguranja ukinuti rješenje o osiguranju pozivom na čl. 50. st. 1. točka 1. Ovršnog zakona koji propisuje „da ovršenik može izjaviti žalbu ako isprava na temelju koje je ono doneseno nije ovršna isprava“ s obrazloženjem da priložena isprava nije valjana ovršna isprava, jer je u preslici, sve obzirom na obvezu dostavljanja podneska putem e-komunikacije, koja obveza je propisana čl. 106.a Zakona o parničnom postupku, po kojem se ne mogu dostaviti izvornici dokumentacije, te je sud dužan u smislu odredbi čl. 39. Ovršnog zakona, a u vezi s čl. 106. st. 2. i čl. 109. st. 1. ZPP-a predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje, radi pozivanja ovrhovoditelja na dopunu prijedloga za ovrhu, s obzirom na obvezu dostavljanja podneska putem e-komunikacije, koja je propisana čl. 106.a Zakona o parničnom postupku.

17. Slijedom navedenog, kako sud drugog stupnja zbog pogrešnog pravnog pristupa nije o ovome vodio računa, pobijano rješenje trebalo je ukinuti i vratiti na ponovni postupak, na temelju odredbe čl. 391. st. 7. u vezi čl. 400. st. 2. ZPP, u vezi s čl. 21. st. 1. OZ-a.

18. Odluka o troškovima postupka donesena je primjenom odredbe čl.166. ZPP -a.

Zagreb, 1. travnja 2026.

Predsjednik vijeća:

dr.sc. Ante Perkušić