REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Poslovni broj: R1-eu-13/2023-31
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Mirni Britvić Čorkalo, u izvanparničnom predmetu predlagateljice RL, OIB: [osobni identifikacijski broj], R 3, 75239 Eisingen, Savezna Republika Njemačka, zastupa ju Marina Tolj, odvjetnica u Zagrebu, protiv protustranke ZL, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupa ga privremeni skrbnik OL, odvjetnik u [adresa], radi priznanja strane sudske odluke, nakon provedenog postupka, dana 1. travnja 2026.
r i j e š i o j e
Priznaje se rješenje Općinskog suda Bruchsal, Sud nadležan za skrbništvo, Urudžbeni broj: 8 XVII 264/18, izreka koje glasi:
"Gospođa RL, [adresa] imenovana je
skrbnikom
gospodina ZL,
rođenog dana **.**.1974.
Područje djelatnosti obuhvaća:
- punomoć za poštu, što znači da je skrbnik ovlašten unutar svog područja djelatnosti donositi odluke o telekomunikaciji osobe pod nadzorom, kao i uzeti, zadržati i otvoriti poštu koja se odnosi na njegovo područje djelatnosti.
- briga o imovini uključujući i pitanja stana
- briga o zdravlju
- određivanje boravka
Skrbnik zastupa dotičnu osobu u okviru svojeg područja djelatnosti na sudu i izvan njega.
Rješenje o imenovanju smatra se dokazom za imenovanje. Iz tog razlog treba biti pažljivo pohranjeno i predočiti se u svim slučajevima, u kojima je ono potrebno (npr. u komunikaciji s administracijom).
Nakon završetka dužnosti rješenje o imenovanju skrbnika treba biti vraćeno nadzornom sudu."
Obrazloženje
1. Predlagatelj je dana 2. veljače 2023. podnio ovom sudu prijedlog za priznanje strane sudske odluke Savezne Republike Njemačke – rješenja Općinskog suda u Bruchsalu, Sud nadležan za skrbništvo od 18. siječnja 2023., a podneskom od 6. studenoga 2025. kao predlagateljica u ovaj predmet je s tupila gđa RL budući da je odlukom njemačkom suda imenovana skrbnicom gdinu ZL. Odlukom čije se priznanje traži odlučeno je o imenovanju skrbnika nad protustrankom
– štićenikom (koji je punoljetna osoba). Predlagatelj predlaže sudu priznati navedenu stranu sudsku odluku radi zastupanja interesa skrbnika na području Republike Hrvatske. Privremeni zastupnik protustranke se podneskom od 26. rujna 2025. očitovao da je suglasan s prijedlogom.
2. Prijedlog za priznanje strane sudske odluke je osnovan. Zakon o međunarodnom privatnom pravu u čl. 2. ("Narodne novine" broj: 101/2017. i 67/2023. – ZMPP) propisuje da se navedeni zakon primjenjuje na odnose kojima se uređuju pojedina pitanja iz čl. 1. Zakona o međunarodnom privatnom pravu, između ostalog priznanje i ovrha stranih sudskih odluka, ako nisu uređeni pravno obvezujućim aktima Europske unije, međunarodnim ugovorima koji su na snazi u Republici Hrvatskoj i drugim zakonima koji su na snazi u Republici Hrvatskoj. Strana sudska odluka izjednačuje se s odlukom suda Republike Hrvatske i ima pravni učinak u Republici Hrvatskoj samo ako je prizna sud Republike Hrvatske (čl. 66. st. 1. ZMPP). Stranom sudskom odlukom smatra se i nagodba sklopljena pred sudom – sudska nagodba (čl. 66. st. 2. ZMPP). Stranom sudskom odlukom smatra se i odluka drugog tijela koja je u državi u kojoj je donesena izjednačena sa sudskom odlukom, odnosno sudskom nagodbom, ako se njezin predmet odnosi iz čl. 1. Zakona o međunarodnom privatnom pravu (čl. 66. st. 3. ZMPP). Zakon o međunarodnom privatnom pravu primjenjuje se na odnose kojima se uređuju pojedina pitanja iz čl. 1. Zakona, ako nisu uređeni pravno obvezujućim aktima Europske unije, međunarodnim ugovorima koji su na snazi u Republici Hrvatskoj i drugim zakonima koji su na snazi u Republici Hrvatskoj (čl. 2. ZMPP).
3. U ovoj pravnoj stvari primjenjuju se odredbe Zakona o međunarodnom privatnom pravu (čl. 66. – 73.). Iako su i Republika Hrvatska i Savezna Republika Njemačka države članice Europske unije, pitanje skrbništva nad odraslim osobama (protustranka je punoljetna osoba – datum rođenja: **.**.1974.) nije uređeno pravno obvezujućim aktima Europske unije za razliku pitanja roditeljske skrbi i skrbništva nad djecom koje je uređeno Uredbom vijeća EZ broj: 2001/2003 od 27.11.2003. o nadležnosti, priznavanju i izvršenju sudskih odluka u bračnim sporovima i u stvarima povezanim s roditeljskom odgovornošću (Uredba vijeća EZ broj: 2001/2003 – tzv. Uredba "Bruxelles II bis"), a koja se primjenjuje na odluke sudova država članica EU koje su donesene u postupcima pokrenutima u razdoblju od 1.3.2005. do 31.7.2022. Uredba Vijeća EU broj: 2019/1111 od 25.6.2019. o nadležnosti, priznavanju i izvršenju odluka u bračnim sporovima i u stvarima povezanima s roditeljskom odgovornošću te o međunarodnoj otmici djece (Uredba vijeća EU broj: 2019/1111 – tzv. Uredba "Bruxelles II ter"), a koja se primjenjuje na odluke sudova država članica EU koje su donesene u postupcima pokrenutima 1.8.2022. ili nakon tog datuma.
4. Sudska odluka čije se priznanje traži donesena je 29. travnja 2025. U ovoj pravnoj stvari ne može se primijeniti niti neki od višestranih (multilaterlalnih) međunarodnih ugovora – konvencija navedenih u čl. 65. ZMPP – a. Naime, Republika Hrvatska, za razliku od Savezne Republike Njemačke, nije potpisnica Konvencije o međunarodnoj zaštiti odraslih osoba od 13. siječnja 2000. Nadalje, Republika Hrvatska i Savezna Republika Njemačka nisu potpisnice nekog od dvostranih (bilateralnih) ugovora kojim bi uredile međusobno pružanje međunarodne pravne pomoći, a koji bi uredio pitanje međusobnog priznanja (i ovrhe) sudskih odluka koje donose sudovi te dvije država.
5. Pozitivne pretpostavke za priznanje strane sudske odluke:
- podnositelj zahtjeva za priznanje strane sudske odluke – predlagatelj, uz odluku čije priznanje traži, mora podnijeti i dokaz o pravomoćnosti te odluke po pravu države u kojoj je donesena (čl. 67. st. 1. ZMPP).
Negativne pretpostavke za priznanje strane sudske odluke – razlozi za odbijanje priznanja strane sudske odluke:
- ako se u povodu prigovora stranke protiv koje se priznanje traži utvrdi da je u postupku u kojem je odluka donesena bilo povrijeđeno pravo te stranke na sudjelovanje (čl. 68. ZMPP),
- ako u pravnoj stvari o kojoj je odlučeno stranom sudskom odlukom postoji isključiva nadležnost suda ili drugog tijela Republike Hrvatske (čl. 69. st. 1. ZMPP),
- ako je sud koji je donio odluku čije se priznanje traži svoju nadležnost utemeljio isključivo na prisutnosti tuženika ili njegove imovine u državi suda, a ta prisutnost nije u neposrednoj vezi s predmetom postupka (čl. 69. st. 2. ZMPP),
- ako je sud koji je donio odluku čije se priznanje traži svoju nadležnost utemeljio protivno odredbama Uredbe EU broj: 1215/2012 o nadležnosti, priznavanju i izvršenju sudskih odluka u građanskim i trgovačkim stvarima koje uređuju pitanje nadležnosti u stvarima koje se odnose na osiguranje, potrošačke ugovore i/ili pojedinačne ugovore u radu (čl. 69. st. 3. ZMPP),
- ako u istoj stvari i među istim strankama postoji pravomoćna presuda suda Republike Hrvatske ili odluka stranoga suda koja je ranije postala pravomoćna, a priznata je ili je podobna za priznanje u Republici Hrvatskoj (čl. 70. st. 1. ZMPP),
- ako bi priznanje strane sudske odluke očito bilo protivno javnom poretku Republike Hrvatske (čl. 71. ZMPP).
6. Uvidom u prijedlog za priznanje strane sudske odluke od 6. studenoga 2025. izvornik strane sudske odluke od 29. travnja 2025., ovjereni prijevod navedene odluke te nakon provedenog postupka, sud je utvrdio: da predlagatelj ima pravni interes tražiti priznanje strane sudske odluke – predlagatelj je skrbnik protustranke, koji je hrvatski državljanin. Uvidom u javno dostupne knjige sud je utvrdio da je štićenik vlasnik nekretnine na području Republike Hrvatske. Predlagatelj ima pravni interes tražiti priznanje strane sudske odluke, jer je predlagatelj sudskom odlukom, čije se priznanje traži, imenovan za skrbnika protustranci te je priznanje strane sudske odluke u interesu protustranke.
7. Strani sud bio je nadležan postupati u toj pravnoj stvari, u tom postupku ne postoji isključiva nadležnost suda ili kojeg drugog tijela u Republici Hrvatskoj. Predlagatelj ima pravni interes za vođenje ovog postupka, predmetna strana sudska odluka nije protivna javnom poretku Republike Hrvatske, te ne postoji isključiva nadležnost drugog suda ili tijela Republike Hrvatske, utvrđeno je da su ispunjeni svi uvjeti iz čl. 66., čl. 67. i čl. 72. st. 1. Zakona o međunarodnom privatnom pravu („Narodne Novine“ broj: 101/17) stoga je odlučeno kao u izreci ove odluke.
Zagreb, 1. travnja 2026.
Sutkinja:
Mirna Britvić Čorkalo
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ovog rješenja stranke može podnijeti žalbu u roku od 15 dana dostave prijepisa ovog rješenja. Žalba se podnosi u pisanom obliku ovom sudu u tri istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje drugostupanjski sud.
DNA:
1. pun. predlagatelja uz rješenje – pristojba za rješenje u iznosu od 19,91 eura
2. pun. protustranke
