Poslovni broj: Ovr-200/2026-5
REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U SPLITU
Gundulićeva 27
21000 Split
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Općinski sud u Splitu, po sucu Mislavu Poliću, a na prijedlog više sudske savjetnice Anite Jelavić, u ovršnoj stvari ovrhovoditelja LD OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupana po punomoćniku Nikoli Hraste, odvjetniku u Hvaru, protiv ovršenika CD, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćnicima odvjetnicima iz OD LJUBIČIĆ-VRDOLJAK & partneri d.o.o., 1. travnja 2026:
r i j e š i o j e
I. Odbija se kao neosnovan prijedlog ovršenika za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava ovršenika koja su zaplijenjena na temelju Zahtjeva za izravnu naplatu ovrhovoditelja temeljem ovršne isprave, pravomoćne presude Općinskog suda u Splitu posl. br. P- 796/2025 od 29. kolovoza 2025.
Obrazloženje
1. Kod ovog je suda 6. veljače 2026. zaprimljen prijedlog ovršenika za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava koju Financijska agencija provodi na računima ovršenika po Zahtjevu za izravnu naplatu ovrhovoditelja temeljem ovršne isprave, pravomoćne presude Općinskog suda u Splitu posl. br. P-796/2025 od 29. kolovoza 2025.
2. Ovršenik u svom prijedlogu u bitnome navodi kako odluka suda na kojoj se temelji ovrha pod brojem P-796/2025 nije ispravno donesena. Navodi kako mu u parničnom postupku P-796/2025 nikada nisu dostavljeni tužba, sudski pozivi, presuda niti klauzula pravomoćnosti te presude. Zbog takve neuredne dostave, presuda od 29. kolovoza 2025. nije nikada pravovaljano dostavljena ovršeniku te nije mogla ni postati materijalno pravomoćna u skladu sa zakonom. Ovršenik je stoga pravodobno podnio Općinskom sudu u Splitu prijedlog za povrat u prijašnje stanje i za ukidanje klauzule pravomoćnosti i ovršnosti te presude (predmet P-796/2025). Posebno se ističe da bi mu nastavak ovrhe i prijenos sredstava u ovom trenutku prouzročio nenadoknadivu štetu ovršeniku. Također, ističe kako je ovrhovoditeljica fizička osoba, te ne postoje mehanizmi osiguranja koji bi jamčili povrat sredstava ovršeniku ukoliko on uspije u svojim pravnim lijekovima
3. Sud je zaključkom od 26. ožujka 2026. pozvao ovrhovoditelja da se očituje na podnesak ovršenika.
4. Podneskom zaprimljenim na sudu 27. ožujka 2026. ovrhovoditelj je u cijelosti osporio navode ovršenika kao neosnovane te predložio sudu odbiti prijedlog ovršenika za odgodu.
5. Člankom 210. stavcima 1. i 2. Ovršnog zakona (NN br. 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20,114/22, 06/24, dalje u tekstu kao OZ) propisano je da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz članka 209. stavka 1. ovoga Zakona, prema odredbi članka 209. stavka 5. ovog Zakona ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno rješenje kojim će pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim. Na prijedlog za odgodu prijenosa iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o odgodi ovrhe, a na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o žalbi protiv rješenja o ovrsi (članci 50. i 53.).
7. U odnosu na prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe, člankom 65. stavkom 1. OZ propisani su razlozi zbog kojih sud, na prijedlog ovršenika, može u potpunosti ili djelomično odgoditi ovrhu (objektivne pretpostavke), uz uvjet da ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno kako bi se spriječilo nasilje (subjektivne pretpostavke). Dakle, sukladno citiranoj zakonskoj odredbi, za odgodu ovrhe potrebno je kumulativno ispunjenje obiju pretpostavki, i subjektivnih i objektivnih.
8. Po mišljenju ovog suda nisu kumulativno ispunjeni subjektivni i objektivni uvjeti za odgodu ovrhe, jer ovršenik nije učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili da je odgoda potrebna da bi se spriječilo nasilje, već samo navodi da bi mu provedbom ovrhe nastala nenadokadiva šteta. Iako ovršenik navodi da bi mu provedbom ovrhe nastala dodatna nenadoknadiva šteta. Svaka provedba ovrhe radi namirenja novčane tražbine ovrhovoditelja predstavlja umanjenje imovine ovršenika, dakle svojevrsnu štetu, ali paušalno navođenje kako bi provedbom ovrhe pretrpio nenadoknadivu štetu, a nedokazujući u čemu bi se ta šteta sastojala (osim dakle u umanjenju njegove imovine, što je za ovršenika nužna posljedica ovršnog postupka), ne znači sama po sebi da bi provedbom ovrhe za ovršenika nastala nenadoknadiva šteta. Nadalje, kada se ispituje ili ocjenjuje vjerojatnost da bi ovršenik provođenjem ovrhe pretrpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ispitivanje treba usmjeriti i na imovinske prilike ovrhovoditelja i mogućnost ovršenika da u postupku protuovrhe namiri svoju tražbinu od ovrhovoditelja.
9. U konkretnom slučaju ovršenik nije dostavio nikakve dokaze ili istaknuo navode osim da je ovrhovoditeljica fizička osoba kojima bi učinio vjerojatnim da u protuovrsi, ili u parničnom postupku neće od ovrhovoditelja moći naplatiti moguću štetu nastalu provođenjem predmetne ovrhe, ili da će to moći jedino uz velike poteškoće te se po mišljenju ovog suda ne može smatrati da je ovršenik učinio vjerojatnim nastanak nenadoknadive ili teško nadoknadive štete.
10. Kako u smislu u čl. 65. OZ moraju kumulativno biti ispunjene obje zakonske pretpostavke za odgodu ovrhe, ovaj sud smatra da nije osnovan prijedlog ovršenika za odgodom ovrhe odnosno da nisu ispunjene pretpostavke za odgodu ovrhe pa je prijedlog ovršenika za odgodom ovrhe valjalo odbio kao neosnovan i odlučio kao u točki I. izreke ovog rješenja.
U Splitu, 1. travnja 2026.
SUDAC
Mislav Polić
POUKA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja stranka može izjaviti žalbu u roku od osam dana od dana primitka pisanog otpravka istog. Žalba se podnosi ovom sudu, u tri primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.
DNA:
- punomoćniku ovrhovoditelja
- punomoćniku ovršenika
-FINA
- u spis.
