Republika Hrvatska

Općinski sud u Varaždinu

Varaždin, Trg slobode 9

Poslovni broj: P-792/2023-43

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Varaždinu, po sutkinji Karmen Ošpuh, u pravnoj stvari tužitelja KF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Nenadu Beloša, odvjetniku u Novom Marofu, Kralja Tomislava 3, protiv tuženika Hrvatske ceste d.o.o., OIB: 55545787885, Zagreb, Vončinina ulica 3, zastupane po punomoćniku ZF, dipl.iur., radi isplate, nakon održane i zaključene javne glavne rasprave održane dana 19. veljače 2026. u prisutnosti punomoćnika stranaka, 1. travnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Hrvatske ceste d.o.o. isplatiti tužitelju KF iznos od 9.770,00 EUR (slovima: devettisućasedamstosedamdeseteura) sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 1.4.2026. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke uvećano za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

II. Odbija se tužbeni zahtjev kojim tužitelj traži isplatu zakonske zatezne kamate tekuće od 1. studenog 2023. do 31. ožujka 2026.

III. Nalaže se tuženiku nadoknaditi tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 7.252,86 EUR sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 1. travnja 2026. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke uvećano za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

r i j e š i o  j e

Konstatira se da je povučen tužbeni zahtjev preko iznosa od 9.770,00 EUR do iznosa od 25.750,00 EUR.

Obrazloženje

1. Tužitelj je podnio tužbu protiv tuženika radi isplate iznosa od 25.750,00 EUR, zbog umanjenja vrijednosti njegove nekretnine čkbr. [katastarska čestica], upisane u z. k. uložak [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a uslijed izgradnje istočne obilaznice Novog Marofa koja je puštena u promet u ljeto 2023. Naime, navedenu obilaznicu da je izradio tuženik na udaljenosti od cca. 10 m2 od nekretnine tužitelja. Također da je za potrebe izgradnje obilaznice provedeno izvlaštenje parcela preko kojih i uz koje je sagrađena ista, konkretno tužiteljeve nekretnine čkbr. [katastarska čestica] upisane u z. k. uložak [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], na kojim nekretninama tuženik još nije ishodio upis prava upravljanja. Izvlaštenjem spomenutih nekretnina da je smanjena tužiteljeva okućnica i da su uslijed izgradnje obilaznice praktički obezvrijeđene i lišene uvjeta za život i stanovanje preostale nekretnine. Rub asfalta obilaznice da je od kuće tužitelja udaljen nešto više od 10 metara, bliže njegovoj kući postavljena je neprozirna visoka ograda – bukobran, a široki i 2 metara duboki cestovni jarak da je tužitelju praktički pod prozorom spavaće sobe. Nekretnina tužitelja da se nalazi uz manje prometnu lokalnu [adresa], da je do izgradnje obilaznice imala jugozapadni pogled na dolinu rijeke Bednje i okolne brežuljke i šumu, lišena bilo kakve buke, a posebno od prometa, dok se sada kuća nalazi u području koje potpada pod zaštitni pojas ceste s pogledom na duboki cestovni jarak, visoki cestovni nasip na kojem je nekoliko metara visoki bukobran, izložena konstantnoj buci vozila s obilaznice, posebno od teških kamiona koji cjelodnevno prevoze šljunak iz obližnjeg kamenoloma u Ljubeščici, a koji uzrokuju i vibracije zbog kojih vibriraju prozorska stakla i stvara se prašina. Zbog takvih okolnosti da je tržišna vrijednost nekretnine drastično smanjena i takvo umanjenje da uvelike prelazi u uobičajene granice pa da se radi o prekomjernoj šteti u smislu čl. 1047. st.3. ZOO-a, pa tužitelj traži naknadu štete za koju je odgovoran tuženik kao investitor.

2. U odgovoru na tužbu, tuženik se protivi i osnovu i visini tužbenog zahtjeva. Ističe da je Rješenjem o izvlaštenju Upravnog odjela za opću upravu Varaždinske županije od 3. lipnja 2020. prihvaćen prijedlog za potpuno izvlaštenje nekretnine tužitelja i to čkbr. [katastarska čestica] iz z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a tužitelj da je tražio otkup preostalog dijela čkbr. [katastarska čestica] iste k.o. kojem zahtjevu je udovoljeno. Tuženik stavlja prigovor zastare tražbine. Nadalje, ističe da je tužitelj u pravomoćno završenom upravnom postupku imao pravo podnositi zahtjeve vezane uz naknadu za izvlaštenje nekretnine. U tom postupku da su vještaci Josip Haramija i Jure Galić zauzeli stav da nema osnove za otkup čkbr. [katastarska čestica], kao preostalog dijela od potpuno izvlaštenih nekretnina za potrebe infrastrukturnog projekta, da je Rješenje Upravnog odjela postalo pravomoćno 20. lipnja 2020., a da tužitelj nije podnio žalbu protiv Rješenja. Temeljem iznijetog tuženik smatra da ovaj tužbeni zahtjev predstavlja ponavljanje zahtjeva o kojem se odlučivalo u upravnom postupku i koji je pravomoćno završen. Tvrdi da predmetna cesta posjeduje upravnu dozvolu jer se njome promet nesmetano odvija, a primjećuje da tužitelj ne spominje utjecaj prometnice Presečno -Hrastovec koja se nalazi u neposrednoj blizini kuće. Konačno, smatra da tužitelj pokreće parnični postupak protivno načelu pravnog interesa jer mu nije potrebna pravosudna zaštita, a uz okolnost da je u identičnom činjeničnom i pravnom predmetu pravomoćno odlučeno od strane nadležnog upravnog tijela.

3. Sud je u dokaznom postupku pročitao zemljišnoknjižne podatke, Rješenja Upravnog odjela za opću upravu Varaždinske županije od 3. lipnja 2020., procjembeni elaborat stalnog sudskog vještaka Zlatka Čavec, izračun tržišne vrijednosti nekretnine vještaka Jure Galića, zapisnik Upravnog odjela za opću upravu Varaždinske županije od 12. svibnja 2020., saslušan je tužitelj, pročitan je zapisnik o tehničkom pregledu građevinu infrastrukturne namjene, prometnog sustava Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Sektora građevinskih i uporabnih dozvola od 4. srpnja 2023., privremena uporabna dozvola za istočnu obilaznicu Novog Marofa od 24.7.2023., privremena uporabna dozvola od 26.1.2024., uporabna dozvola od 26.1.2024., pročitan je nalaz stalnog sudskog vještaka za geodetske poslove ŽF, izvještaj o mjerenju buke okoliša Instituta za sigurnost Zagreb – PJ Varaždin te je pročitan nalaz građevinskog vještaka KFV.

4. Temeljem navoda tužbe i odgovora na tužbu te izjašnjenja stranaka tijekom postupka, proizlazi činjenično nespornim između stranaka da je tužitelj vlasnik čkbr. [katastarska čestica] – kuće i dvorišta upisane u z. k. uložak [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], da je tuženik u blizini navedene nekretnine izgradio Istočnu obilaznicu Novog Marofa, da je obilaznica puštena u promet u ljeto 2023., da su za potrebe izgradnje obilaznice izvlaštene nekretnine tužitelja čkbr. [katastarska čestica], a nije sporno da je spomenutim izvlaštenjima smanjena okućnica tužiteljeve nekretnine. Nije sporno ni to da je tužitelj u postupku izvlaštenja predlagao otkup i preostale čkbr. [katastarska čestica], a kojem prijedlogu Upravni odjel za opću upravu Varaždinske županije nije udovoljio (Rješenje od 3. lipnja 2020., KLASA: UP/I-943-04/20-02/7, URBROJ: 2186/1-10/3-20-6), dok je na njegov zahtjev izvlašten preostali dio čkbr. [katastarska čestica], u naravi oranica sa 96 m2 .

5. Spornim se ukazuje da li je nastupila zastara tražbine tužitelja i da li je u upravnom postupku pravomoćno odlučeno o istovrsnom zahtjevu kakvog sada postavlja tužitelj u ovoj parnici.

6. Tuženiku valja ukazati da se naknada za izvlaštenu nekretninu određuje u upravnom postupku koji je i proveden pred Uredom državne uprave te je u tom postupku tužitelj doista imao mogućnost traženja potpunog izvlaštenja nekretnine i podnošenja pravnih lijekova protiv odluke o visini naknade, međutim, u ovom parničnom postupku tužitelj ne traži takvu naknadu, već isplatu prekomjerne štete iz odredbe čl. 1047 st.3. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23; dalje: ZOO). Naime, prema odredbi čl. 1047. st.3. ZOO-a, ako šteta nastane u obavljanju općekorisne djelatnosti za koju je dobiveno odobrenje nadležnog tijela, može se zahtijevati samo naknada štete koja prelazi uobičajene granice (prekomjerna šteta). Dakle, odgovornost za prekomjernu štetu iz navedene odredbe je objektivna odgovornost, zbog čega nije bitna bilo kakva protupravnost na strani tuženika jer tuženik odgovara tužitelju, prema općim propisima o naknadi štete nastale zbog obavljanja opće korisne djelatnosti u vidu izgradnje cestovne obilaznice, a za štetu koju trpi tužitelj i koja se sastoji u umanjenju vrijednosti njegove nekretnine, jer je upravo ta sada umanjena vrijednost njegove nekretnine, prekomjerna šteta koju trpi.

7. U odnosu na prigovor zastare, isti je neosnovan. To iz razloga što prema odredbi čl. 230 st.1. ZOO-a, tražbina naknade štete zastarijeva za tri godine od kad je oštećenik doznao za štetu i za osobu koja je štetu učinila, a prema stavku 2., ta tražbina zastarijeva za 5 godina od kad je šteta nastala. U okolnostima konkretnog slučaja, pitanje početka tijeka zastarnog roka štete koju tužitelj trpi umanjenjem vrijednosti njegove preostale nekretnine (čkbr. [katastarska čestica]) i koja nije obuhvaćena izvlaštenjem, ne vezuje se uz datum nastupa pravomoćnosti rješenja o izvlaštenju niti za dan izdavanja uporabne dozvole za izgrađenu prometnicu. Tužitelj je po dovršetku radova na izgradnji prometnice koja je puštena u promet 28.7.2023., raspolagao svim relevantnim podacima za spoznaju o elementima koji utječu na umanjenje tržišne vrijednosti njegove nekretnine, a jednako tako i o tuženiku kao osobi odgovornoj za ovu štetu. Upravo zato, naknadno donošenje uporabne dozvole nije ni od kakvog utjecaja na početak tijeka zastarnog roka jer je za konkretnu štetu u vidu umanjenja tržišne vrijednosti nekretnine tužitelj saznao kada je prometnica faktično bila dovršena, a to je svakako 2023. godina, pa kako je tužba podnijeta iste godine (15.11.2023.), to nije nastupila zastara tražbine.

8. Na spornu okolnost da li je tužitelju nastala prekomjerna šteta kao i na okolnost opsega iste, provedena je izmjera po mjerničkom vještaku Draženu Pintariću i građevinsko vještačenje. U skici mjerničkog vještaka prikazani su međusobni odnosi kuće tužitelja i dvorište koje ima pogled prema spornoj Istočnoj obilaznici grada Novog Marofa, pa proizlazi da se nekretnina tužitelja nalazi unutar zaštitnog pojasa ceste od 25 metara, da je bukobran sagrađen u duljini od 40,09 metara uz rub zaobilaznice i od kojeg se prema istočnoj strani proteže travnati pokos (kosina) sve do linije odvodnog kanala u podnožju tog pokosa, da sredina odvodnog kanala ima pad od sjevera prema jugu, da je bukobran udaljen 19,65 metara od zapadnog zida kuće tužitelja, a od istog zida do sredine odvodnog kanala je udaljenost od 12,55 metara, visinska razlika između terase zapadne strane kuće tužitelja i betonskog parapeta bukobrana od 1,65 metara i u odnosu na odvodni kanal od 2,27 metara. U sklopu građevinskog vještačenja provedeno je i mjerenje buke koja dopire sa obilaznice i sa obližnje lokalne ceste, ispred kuće tužitelja i s koje ceste ima prilaz u kuću odnosno dvorište. Mjerenjem je utvrđeno i to na mjernim mjestima pri stalnom radu izvora – prometa na prometnicama sa istočne i zapadne strane nekretnine tužitelja , da buka prometa obilaznice ne prelazi dopuštenu razinu za dnevne uvjete ispred najbližeg prozora stambenog prostora objekta tužitelja, dok buka prometa lokalne prometnice na istočnoj strani objekta prelazi dopuštene razine ispred prozora tužitelja, dok rezidualnu buku za navedena mjerna mjesta 1 i 2 nije bilo moguće izmjeriti jer nije bilo moguće zatvoriti promet na obje prometnice.

9. Prema nalazu građevinskog vještaka KFV proizlazi, a nakon uvida u nalaz geodetskog vještaka i izvještaja Instituta za sigurnost Zagreb d.d. te prema lokacijskim podacima i provedenom uvidu u prostorno-plansku dokumentaciju, da se predmetna nekretnina nalazi unutar zaštitnog pojasa ceste u smislu čl. 55. Zakona o cestama, što može imati utjecaj na korištenje i valorizaciju nekretnine. Također da je na zapadnoj strani objekta izgrađen zaštitni zid obilaznice koji blokira prirodan vidik s prozora prema zapadu i potencijalno narušava estetske i krajobrazne vrijednosti nekretnine, a uzela je u obzir kako se prometna buka javlja s obilaznice obje strane objekta sa utvrđenim konkretnim izmjerenim podacima. Zaključuje da neovisno od toga što buka sa zapadne strane zaobilaznice ne prelazi do puštene vrijednosti, dok buka s istočne strane prelazi dopuštenu razinu, buka dolazi u stambeni prostor tužitelja kroz prozore. Nadalje da ukupno narušeni ambijent uključuje utjecaj dvostrane prometne izloženosti, činjenicu da se niti jedna strana objekta ne može smatrati tzv. tihom fasadom, nemogućnost mjerenja stvarne pozadinske buke zbog stalne izloženosti prometu i smanjenu mogućnost prirodne ventilacije i otvaranja prozora radi stalne prisutnosti prometne buke. Polazna tržišna vrijednost čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] da iznosi 97.700,00 EUR, da se razina buke u rasponu 50 -55 dB smatra lagano smetajućom, što rezultira umanjenje vrijednosti u rasponu 5-10%, pa iako buka na zapadnoj strani ne prelazi dopuštene granice, buka s istočne strane je prekomjerna što ulazi u kategoriju umjereno smetajuće buke (59,4 dB) i dodatno pojačava negativan utjecaj. Zaštitni zid pak dodatno umanjuje vrijednost objekta u prosjeku 2-5%, a smještaj unutar zaštitnog pojasa ceste za 2-3% (ograničenja u pogledu rekonstrukcije, dogradnje ili prodaje te potencijalno narušena privatnost i komfor). Uzimajući u obzir te negativne utjecaje zaključuje da je opravdano ukupno umanjenje tržišne vrijednosti nekretnine u iznosu od 10%, od čega je utjecaj buke 6-7%, a ostalo je odnosi na utjecaj zaštitnog pojasa i zidne barijere, pa tržišna vrijednost nekretnine s umanjenjem iznosi 87.930,00 EUR.

10. Na gore navedene nalaze vještaka stranke nisu imale primjedbe niti su tražile usmeno iznošenje nalaza, slijedom čega ih sud prihvaća objektivnim, izrađenim prema pravilima struke i na temelju istih donosi odluku u pogledu i osnove i visine tužbenog zahtjeva.

11. Iz iskaza samog tužitelja vidljivo je da je prije izvlaštenja iza kuće bilo veliko dvorište i voćnjak (što je vidljivo i na fotografijama u spisu) i dvorište je bilo u potpunosti uređeno. Ističe da iz odvodnog kanala dopiru neugodni mirisi, a buka s obilaznice je konstantna i to od ranih jutarnjih sati kada počnu prometovati kamioni iz obližnjeg kamenoloma, a i svi ostali kamioni koji se usmjeravaju na obilaznicu. Navodi da je kvaliteta življenja na predmetnoj nekretnini nakon gradnje obilaznice neusporedivo lošija pa sada iz potkrovlja kuće gleda prema vozilima s obilaznice dok je prije imao pogled prema polju iza voćnjaka, a dopire mu do nekretnine i prašina, a sada kosi i dio kosine koji je još njegov dio dvorišta.

12. Cijeneći dakle i iskaz tužitelja, te ocjenjujući dokaznu snagu izvedenih dokaza prihvaćanjem nalaza vještaka, sud ocjenjuje tužbeni zahtjev osnovanim u cijelosti, obzirom je nakon provedenog građevinskog vještačenja postavljen upravo prema nalazu vještaka.

13. Nedvojbeno je utvrđeno da je izgradnjom i puštanjem u promet Istočne obilaznice grada Novog Marofa kojom teče promet s utjecajem kroz buku opisanu i iskazom tužitelja, utvrđeno provedenim vještačenjem, kao i opažanjem suda prilikom očevida, kvaliteta života tužitelja smanjena, čija se nekretnina do vremena izgradnje spomenute obilaznice nalazila u mirnom prostoru, uz okolnost da je buku sa lokalne ceste ispred kuće mogao kompenzirati boravkom u dvorištu koje je bilo prije izvlaštenja daleko veće i u voćnjaku, dok mu je sada nastala posve drugačija životna situacija kada i ispred i iza kuće ima prometnice i to gust promet sa neprestano dopirućom bukom. Obilaznica je uzdignuta iznad nekretnine tužitelja, a činjenica je da se buka javlja kao trajna zvučna podloga tijekom dnevnog i noćnog razdoblja pa bez obzira što je razina buke niža od dopuštene, ista nedvojbeno remeti mir i ugodu svakodnevnog života tužitelja, što utječe na ishod ovog spora u pogledu uzročno-posljedične veze. Logično je da posljedica takvog negativnog utjecaja se ogleda i na mogućnost prodaje nekretnine i na njezinu cijenu.

14. Slijedom iznijetog, upravo ova razlika od 9.770,00 EUR predstavlja prekomjernu štetu koja se sastoji u smanjenju vrijednosti nekretnine tužitelja i koju trpi izgradnjom istočne obilaznice, čime su u cijelosti ispunjene pretpostavke odgovornosti tuženika za naknadu štete kao objektivne odgovornosti, bez obzira na pitanje protupravnosti i krivnje, a temeljem čl. 1047. st.3. ZOO-a. Stoga je sud tuženika kao investitora gradnje obilaznice odgovornog prema odredbi čl. 1108. ZOO-a obvezao da tužitelju naknadi utvrđenu prekomjernu štetu nastalu od dopuštene djelatnosti u iznosu od 9.770,00 EUR.

15. Međutim, iz odredbe čl. 1089. st.2. ZOO-a proizlazi da visina naknade štete se određuje prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke, osim kada zakon određuje što drugo. Konkretna tražbina za prekomjernu štetu nije novčana jer se šteta popravlja uspostavom prijašnjeg stanja dosudom naknade po trebne da se oštećenikovo stanje dovede u ono stanje u kojem bi se nalazilo da nije bilo štetne radnje. Zbog navedenog, početak tijeka zatezne kamate određuje se od dana kada je utvrđena od strane suda i visina nastale štete pa je zatezna kamata dosuđena od donošenja presude. Odluka o stopi zatezne kamate donijeta je primjenom odredbe čl. 29. st.2. ZOO-a.

16. Odluka o povlačenju dijela tužbenog zahtjeva (kojem se tuženik nije protivio) donijeta je primjenom odredbe čl. 193. st. 2. postupku (NN 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 94/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 – nastavno: ZPP).

17. Odluka o naknadi parničnog trošku donijeta je primjenom čl. 154. st. 1. u svezi s čl. 155. ZPP-a, stanjem spisa i Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika. Tužitelju je priznat trošak pribavljanja isprava (z.k. izvadak), rješenja Upravnog odjela za opću upravu (temeljem Tbr. 36. st.3. Tarife) od 25 bodova ili 62,50 EUR (računajući i PDV), sastav tužbe 625,00 EUR (računajući i PDV), pristojba na tužbu 151,98 EUR, pristojba na presudu 303,95 EUR, trošak sastava podneska 21.3.2024. 625,00 EUR, pristup ročištu 16.5.2024. 312,50 EUR, sastav podneska 2.8.2024. 625,00 EUR, zastupanje na raspravi 25.11.2024. 625,00 EUR, zastupanje na raspravi 17.3.2025. 625,00 EUR i zastupanje na raspravi 19.2.2026. 250,00 EUR, pristup ročištu za objavu presude 125,00 EUR te sastav podneska od 14.4.2025. 625,00 EUR, 5.6.2025. 625,00 EUR te trošak vještačenja 1.671,93 EUR, ili ukupno 7.252,86 EUR. Sastav ostalih zatraženih podnesaka sud ne nalazi opravdanima jer nisu bili potrebni za donošenje odluke. Jednako tako, tužitelju nije priznat trošak procjembenog elaborata od 350,00 EUR ishođenog prije pokretanja ovog parničnog postupka, uz okolnost da tuženik nije bio suglasan sa korištenjem tog privatnog nalaza te je tijekom postupka provedeno građevinsko vještačenje. U odnosu na trošak pristojbe na tužbu ista je plaćena u iznosu od 151,98 EUR (polovica pristojbe), a ne u iznosu od 303,95 EUR.

Varaždin, 1. travnja 2026.

Sutkinja

Karmen Ošpuh

Uputa u pravnom lijeku:

Protiv presude stranka može izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dana primitka presude. Žalba se podnosi ovome sudu u elektroničkom obliku putem informacijskog sustava, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

Dostaviti:

1) Punomoćnik tužitelja – Nenad Beloša, odvjetnik u Novom Marofu, Kralja Tomislava

2) Tuženik - Hrvatske ceste d.o.o., Zagreb, Vončinina ulica 3