Republika Hrvatska
Općinski sud u Pazinu
Stalna služba u Bujama – Buie
Buje, Istarska 1
Repubblica di Croazia
Tribunale comunale di Pisino
Sezione distaccata di Buje – Buie
Via dell'Istria 1, 52460 Buie
Posl. br. P-939/2024-17
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Bujama – Buie, po sutkinji Pavici Gulišiji Brečević, u pravnoj stvari tužitelja IŠ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Nikolina Mijolović Jakšetić, odvjetnica u Rijeci, protiv I. tuženika ĐŠ pok. JŠ, Poli br. 103, Zrenj i II. tuženika ĐŠ pok. JŠ, nepoznata boravišta, radi stjecanja prava vlasništva, 1. travnja 2026.,
r i j e š i o j e
Tužba se odbacuje.
Obrazloženje
1. Tužitelj je ovom sudu 4. listopada 2024. podnio tužbu protiv tuženika ĐŠ iz [adresa] (sada I. tuženika) radi utvrđenja prava vlasništva nekretnine dosjelošću, i to na 1/1 suvlasničkog dijela nekretnine oznake k. č. [katastarska čestica] ZGR., upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].
2. Rješenjem ovog suda posl. br. P-939/2024-14 od 22. srpnja 2025. tužitelju je vraćena tužba radi dopune na način da u tužbenom zahtjevu navede suvlasnički dio tuženika ĐŠ iz [adresa], Poli 103 (1/32 dijela) u odnosu na koji zahtijeva utvrđenje prava vlasništva dosjelošću te da kao II. tuženika naznači ĐŠ pok. JŠ koji je upisan u 16/32 dijela.
3. Tužitelj je nadopunio tužbu te specificirao tužbeni zahtjev u podnesku od 31. srpnja 2025. u kojem je kao II. tuženika naznačio ĐŠ pok. JŠ te je zatražio utvrđenje da je stekao dosjelošću vlasništvo k. č. [katastarska čestica] ZGR., k. o. [katastarska općina] na 1/32 dijela I. tuženika te na 16/32 dijela II. tuženika.
4. Iz sadržaja tužbe proizlazi da je II. tuženik ĐŠ pok. JŠ osoba nepoznata boravišta.
4. 1. Uvidom u Jedinstveni registar osoba RH (MUP) te pribavljene podatke od Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područnog ureda Buje zatim Matičnog ureda Buje te Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave Istarske, utvrđeno je da se I. tuženik ĐŠ iz [adresa], ne vodi u evidencijama prebivališta i boravišta niti u drugim evidencijama.
5. Čitanjem isprave iz zbirke isprava na temelju koje je I. tuženik ĐŠ pok. JŠ, iz [adresa], u zemljišnoj knjizi upisan kao suvlasnik predmetne nekretnine oznake k. č. [katastarska čestica] ZGR. k. o. [katastarska općina], utvrđeno je da je upis izvršen na temelju rješenja o nasljeđivanju od 18. srpnja 1952. (bez zabilježbe maloljetnosti) iza pokojnog oca JŠ pok. JŠ koji je umro **.**.1951. Nadalje, njegov otac pok. JŠ pok. JŠ svoj suvlasnički udio na predmetnoj nekretnini stekao je na temelju rješenja o razvrgnuću – diobe (ugovora) od 17. lipnja 1901., bez zabilježbe maloljetnosti.
6. Čitanjem isprave iz zbirke isprava na temelju koje je II. tuženik ĐŠ pok. JŠ, u zemljišnoj knjizi upisan kao suvlasnik predmetne nekretnine oznake k. č. [katastarska čestica] ZGR. k. o. [katastarska općina], utvrđeno je da je upis izvršen na temelju rješenja o razvrgnuću
– diobe (ugovora) od 17. lipnja 1901., bez zabilježbe maloljetnosti.
7. Dakle, prema podacima iz zbirke isprava na temelju kojih su oba tuženika upisana kao suvlasnici na predmetnoj nekretnini proizlazi da je II. tuženik stric I. tuženika koji je zajedno sa svojim pok. bratom JŠ pok. JŠ (ocem I. tuženika) stekao suvlasništvo predmetne nekretnine 1901.
8. Do 1918. punoljetnost se je stjecala s navršenom 24. godinom života (§ 21. Austrijskog Općeg građanskog zakonika), a od 1918. fizičke osobe su prema talijanskim propisima postajale punoljetne s navršenom 21. godinom života. Budući da prilikom upisa u zemljišnoj knjizi ne postoji zabilježba maloljetnosti, sud zaključuje da su II. tuženik ĐŠ pok. JŠ i njegov brat pok. JŠ pok. JŠ (otac I. tuženika) rođeni najkasnije 1877. (ako nisu bili blizanci jedan je morao biti stariji) jer su 1901. kao punoljetne osobe stekli svoje suvlasničke dijelove na predmetnoj nekretnini na temelju rješenja o razvrgnuću, a tada se punoljetnost stjecala s navršenom 24. godinom života. Prema tome II. tuženik bi u vrijeme podnošenja tužbe imao najmanje 147 godina, a vjerojatno i više.
8. 1. S obzirom na to da je I. tuženikov otac pok. JŠ pok. JŠ rođen najkasnije 1877., a vjerojatno i ranije (s obzirom na navedeno u t. 8.), a da je I. tuženik ĐŠ pok. JŠ iz [adresa], upisan 1952. kao suvlasnik na predmetnoj nekretnini, kao punoljetna osoba, sasvim je izvjesno da je I. tuženik rođen najkasnije do 1910. godine (tada je njegov otac imao najmanje 33 godine, a djeca su se u to vrijeme rađala dok su im roditelji bili mladi od 30 godina). Čak da ga je otac dobio u dobi od čak 43 godine, ako se uzme da mu je otac rođen najkasnije 1877., a vjerojatno i ranije, I. tuženik bi bio rođen najkasnije 1920 godine. Prema tome, i I. tuženik ĐŠ pok. JŠ, [adresa], bi u vrijeme podnošenja tužbe imao najmanje 104 godine. Kao što je već prethodno rečeno, nije vjerojatno da je rođen tek kada je njegov otac imao čak 43 godine (ili više ako je rođen i prije 1877.) već je sasvim izvjesno da je to bilo puno ranije, dakle, najkasnije do 1910. godine pa bi u vrijeme podnošenja tužbe imao najmanje 114 godina.
9. Parnični postupak pokreće se tužbom sukladno članku 185. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 2/07. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08., 96/08. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/08. – ispravljene, 57/11., 148/11. – pročišćeni tekst 25/13., 89/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske 70/19., 80/22., 114/22., 155/23.; dalje u tekstu: ZPP) što znači da je sud dužan ispitati da li tužba sadrži sve što je potrebno da bi se s njom moglo postupati, a koje pretpostavke su trebale biti ispunjene već kod samog podnošenja tužbe.
10. Člankom 82. ZPP-a propisano je da će sud po službenoj dužnosti u tijeku cijelog postupka paziti može li osoba koja se pojavljuje kao stranka biti stranka u postupku, je li parnično sposobna, zastupa li parnično nesposobnu stranku njezin zakonski zastupnik i ima li zakonski zastupnik posebno ovlaštenje kad je ono potrebno.
10. 1. U slučaju kada se radi o neotklonjivom nedostatku, kao što je ovaj, sud treba postupiti po članku 83. stavak 5. ZPP-a.
10. 2. U članku 77. stavak 1. ZPP-a propisano je da stranka u postupku može biti svaka fizička i pravna osoba.
10. 3. Stranačka sposobnost fizičke osobe prestaje njezinom smrću. Stoga tužba nije mogla biti podnijeta protiv mrtve osobe, odnosno tuženika.
10 4. Kod toga treba ukazati na usvojen zaključak sa sastanka predsjednika građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanog 27. studenog 2019. prema kojem je gubitak stranačke sposobnosti zbog smrti tužitelja ili tuženika, fizičkih osoba, prije podnošenja tužbe neotklonjiv nedostatak u smislu članka 83. ZPP-a.
10. 5. Time je izmijenjeno pravno stajalište izraženo u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj: Rev x-940/2011 od 7. prosinca 2011. prema kojem kada je tužba podnesena protiv tuženika koji je umro prije pokretanja tužbe pa tužitelj naknadno ispravi tužbu i kao tuženike naznači njegove nasljednike, sud nije ovlašten takvu tužbu odbaciti jer je riječ o otklonjivom procesnom nedostatku stranačke sposobnosti.
11. Budući da je sud ocijenio da su I. tuženik i II. tuženik u vrijeme podnošenja tužbe već bili mrtvi s obzirom na životni vijek čovjeka i da stoga ne mogu biti stranka u postupku, a kako se radi o nedostatku koji se ne može otkloniti, to je na temelju odredbe čl. 83. st. 5. ZPP-a odbacio tužbu i riješio kao u izreci.
U Bujama 1. travnja 2026.
Sutkinja
Pavica Gulišija Brečević
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u roku od 15 dana od dostave rješenja.
DNA:
- tužitelju p.p.
