REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ZLATARU

STALNA SLUŽBA U KRAPINI

Krapina, Trg dr. Mirka Dražena Grmeka 1

Poslovni broj: Pn-24/2024-17

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zlataru, Stalna služba u Krapini po sutkinji Romani Mališ, u parničnom predmetu tužitelja Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Zagreb, Margaretska 3, Zagreb, OIB 02958272670, zastupan po punomoćnici LS, mag. admin. publ. – zaposlenici tužitelja, protiv tuženika MEGA KR LOGISTIKA d.o.o. za usluge, Krapina, Mihaljekov Jarek 26A, OIB 36265170705, zastupan po punomoćniku Ivi Farčiću, odvjetniku iz Zagreba, radi naknade štete, nakon javno provedene i zaključene glavne rasprave 17. veljače 2026., u prisutnosti punomoćnice tužitelja i z. punomoćnice tuženika – Tene Farčić, odvjetnice u Zagrebu, 1. travnja 2026., donio je, objavio je i

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku, MEGA KR LOGISTIKA D.O.O. iz Krapine, Mihaljekov Jarek 26A, OIB 36265170705, da isplati tužitelju Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Zagreb, Margaretska 3, Zagreb, OIB 02958272670, s osnova potraživanja iz obveznog zdravstvenog osiguranja iznos od 14.778,10 EUR, sa zakonskom zateznom kamatom po stopi, koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena do 31.12.2022., a od 1.1.2023. pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 postotna poena, na iznos od:

- 55,43 EUR od 04. rujna 2019. godine do isplate,

- 336,37 EUR od 18. siječnja 2020. godine do isplate,

- 1.325,64 EUR od 22. kolovoza 2019. godine do isplate,

- 796,56 EUR od 18. siječnja 2020. godine do isplate,

- 25,68 EUR od 19. studenoga 2019. godine do isplate,

- 3,15 EUR od 22. listopada 2019. godine do isplate,

- 7,86 EUR od 27. kolovoza 2019. godine do isplate,

- 7,86 EUR od 04. rujna 2019. godine do isplate,

- 3,15 EUR od 13. studenoga 2019. godine do isplate,

- 235,46 EUR od 18. siječnja 2020. godine do isplate,

- 549,41 EUR od 18. prosinca 2019. godine do isplate,

- 14,34 EUR od 17. rujna 2019. godine do isplate,

- 859,62 EUR od 18. siječnja 2020. godine do isplate,

- 11,23 EUR od 07. listopada 2019. godine do isplate,

- 50,85 EUR od 13. prosinca 2019. godine do isplate,

- 10,17 EUR od 13. prosinca 2019. godine do isplate,

- 106,18 EUR od 19. ožujka 2020. godine do isplate,

- 67,22 EUR od 17. siječnja 2020. godine do isplate,

- 784,87 EUR od 19. veljače 2020. godine do isplate,

- 20,17 EUR od 19. ožujka 2020. godine do isplate,

- 14,05 EUR od 13. prosinca 2019. godine do isplate,

- 9,39 EUR od 17. siječnja 2020. godine do isplate,

- 84,03 EUR od 14. veljače 2020. godine do isplate,

- 106,18 EUR od 19. ožujka 2020. godine do isplate,

- 822,24 EUR od 18. ožujka 2020. godine do isplate,

- 14,05 EUR od 16. siječnja 2020. godine do isplate,

- 106,18 EUR od 19. ožujka 2020. godine do isplate,

- 17,88 EUR od 16. siječnja 2020. godine do isplate,

- 859,62 EUR od 20. svibnja 2020. godine do isplate,

- 106,18 EUR od 19. ožujka 2020. godine do isplate,

- 14,05 EUR od 14. veljače 2020. godine do isplate,

- 20,17 EUR od 19. ožujka 2020. godine do isplate,

- 3,15 EUR od 06. svibnja 2020. godine do isplate,

- 747,49 EUR od 18. lipnja 2020. godine do isplate,

- 106,18 EUR od 19. ožujka 2020. godine do isplate,

- 14,05 EUR od 16. travnja 2020. godine do isplate,

- 20,17 EUR od 19. ožujka 2020. godine do isplate,

- 20,17 EUR od 21. kolovoza 2020. godine do isplate,

- 106,18 EUR od 21. kolovoza 2020. godine do isplate,

- 24,29 EUR od 14. ožujka 2020. godine do isplate,

- 9,39 EUR od 16. travnja 2020. godine do isplate,

- 822,24 EUR od 18. lipnja 2020. godine do isplate,

- 2,00 EUR od 16. travnja 2020. godine do isplate,

- 822,24 EUR od 18. kolovoza 2020. godine do isplate,

- 5,04 EUR od 15. svibnja 2020. godine do isplate,

- 784,87 EUR od 18. kolovoza 2020. godine do isplate,

- 20,17 EUR od 21. kolovoza 2020. godine do isplate,

- 14,20 EUR od 15. srpnja 2020. godine do isplate,

- 3,21 EUR od 01. rujna 2020. godine do isplate,

- 106,18 EUR od 21. kolovoza 2020. godine do isplate,

- 822,24 EUR od 17. rujna 2020. godine do isplate,

- 7,11 EUR od 15. srpnja 2020. godine do isplate,

- 859,62 EUR od 17. listopada 2020. godine do isplate,

- 14,20 EUR od 15. rujna 2020. godine do isplate,

- 20,17 EUR od 21. kolovoza 2020. godine do isplate,

- 66,52 EUR od 15. kolovoza 2020. godine do isplate,

- 20,17 EUR od 21. kolovoza 2020. godine do isplate,

- 9,49 EUR od 15. rujna 2020. godine do isplate,

- 784,87 EUR od 18. studenoga 2020. godine do isplate,

- 31,33 EUR od 20. kolovoza 2020. godine do isplate,

- 14,55 EUR od 01. rujna 2020. godine do isplate,

- 1.002,48 EUR od 13. studenoga 2020. godine do isplate,

- 3,21 EUR od 31. prosinca 2020. godine do isplate,

- 1,77 EUR od 31. prosinca 2020. godine do isplate,

- 23,47 EUR od 15. listopada 2020. godine do isplate,

- 11,56 EUR od 13. studenoga 2020. godine do isplate,

- 2,84 EUR od 31. ožujka 2021. godine do isplate,

- 6,04 EUR od 31. ožujka 2021. godine do isplate.

II Svaka stranka snosi svoje troškove.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi tvrdi da je osiguranik tužitelja ŽS iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] (u daljnjem tekstu: osiguranik), zadobio 19. srpnja 2019. ozljedu na način, da je prilikom silaska s kontenjera, na kojem je popravljao ceradu koja je bila neispravno pričvršćena, pao s ljestvi i ozlijedio nogu. Za nastanak ozljeda osiguranika odgovoran je tuženik, budući da nije procijenio sve rizike za zdravlje i život radnika, sukladno odredbi članka 18. Zakona o zaštiti na radu (NN 71/14., 118/14., 154/114., 94/18., 96/18.)

1.1. U štetnom događaju ozlijeđeni osiguranik zadobio je ozljede dijagnoze: - prijelom stopala, osim nožnog zgloba, šifre prema MKB-10 klasifikaciji – S92; - višestruki prijelomi potkoljenice- S82.7; -prijelom kalkaneusa- S92.0. Za liječenje osiguranika, tužitelj je platio ugovornim partnerima trošak po računima priloženim uz tužbu.

1.2. Tužitelj je obavezan zahtijevati naknadu prouzročene štete od osobe koja je prouzročila bolest, ozljedu ili smrt osigurane osobe, kako je to propisano odredbom članka 136. stavak 1. i članka 142. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN 80/13., 137/13., 98/19., 33/23. u daljnjem tekstu: Zakon). Tužitelj ima pravo zahtijevati troškove koji obuhvaćaju troškove za zdravstvene i druge usluge, te iznose novčanih naknada i drugih davanja koja plaća Zavod, kako je to propisano odredbom članka 143. Zakona. Tužitelj ima pravo na zateznu kamatu od dana nastale štete, odnosno od dana plaćanja svakog pojedinog računa, sukladno odredbi članka 148. stavak 3. Zakona. Tužitelj je 25. kolovoza 2023. tuženiku postavio zahtjev za namirenje tražbine mirnim putem, međutim tuženik tražbinu nije namirio. Nadalje, tužitelj je radi naplate predmetnog potraživanja tuženika 30. listopada 2023., 29. siječnja 2024. te 13. ožujka 2024. pozvao na uplatu štete, no po istim pozivima tuženik nije postupio.

1.3. Konačno, tužitelj potražuje od tuženika s osnova potraživanja iz obveznog zdravstvenog osiguranja iznos od 14.778,10 €, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama na svaki pojedinačni iznos od dana plaćanja svakog pojedinog računa pa do isplate.

2. U odgovoru na tužbu tuženik ističe kako tužbom tužitelj traži naknadu troškova liječenja u iznosu od 14.778,10 EUR sa zakonskom zateznom kamatom za osiguranika ŽS iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] koji je 19.srpnja 2019. zadobio ozljedu na način da je prilikom silaska s kontejnera, na kojem je popravljao neispravno pričvršćenu ceradu, pao s ljestvi i ozlijedio nogu. Dobivene ozljede su dijagnosticirane kao prijelom stopala, osim nožnog zgloba, višestruki prijelomi potkoljenice i prijelom kalkaneusa.

2.1. Tužitelj u tužbi pokušava skrenuti odgovornost za nastale ozljede na tuženika, međutim u realnosti, osiguranik ŽS je sam odgovoran za nastale ozljede te ih tuženik kao poslodavac ŽS nije mogao predvidjeti niti spriječiti svojim djelovanjem. Sukladno odredbi članka 25. stavka 2. Zakona o zaštiti na radu (NN 71/14, 118/14, 154/14 , 94/18, 96/18) na koji se tužitelj poziva u tužbi, poslodavac se oslobađa odgovornosti za ozljedu na radu ako je šteta nastala krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći unatoč provedenoj zaštiti na radu. Gospodin ŽS je kao vozač teretnog vozila bio dužan obavljati kontrolu tereta koje treba utovariti na vozilo, što je nužno radi sprečavanja eventualnih ugroza glede sigurnosti vožnje ukoliko teret nije pravilno pričvršćen i osiguran, međutim g. ŽS nije bio dužan niti ovlašten samostalno pristupiti popravljanju cerade kojom je teret bio vezan, a koju su postavili djelatnici TEHNIX-a.

2.2. Radnja popravljanja već postavljene cerade nije u opisu poslova vozača teretnog vozila iz čega proizlazi da je gospodin ŽS postupao po vlastitom nahođenju i njegovom krajnjom nepažnjom dogodila se nesreća. L je uočio da je cerada nepravilno postavljena i prije nego se popeo na aluminijske ljestve te se stoga trebao obratiti direktno nadređenim osobama trgovačkog društva TEHNIX D.O.O., a ne samo radnicima koji su se očitovali da nisu zaduženi za postavljanje predmetne cerade.

2.3. Tuženik nije mogao utjecati na ponašanje radnika ili treće osobe i svakako nije mogao predvidjeti štetne posljedice istog bez obzira na provedene mjere zaštite na radu.

2.4. Tuženik je procijenio sve rizike za život i zdravlje radnika sukladno odredbi čl.18.Zakona o zaštiti na radu, međutim isti nije mogao niti trebao utjecati na nepromišljeno donošenje odluka gospodina L koje nije u svezi s njegovim radnim mjestom i opisom posla.

2.5. ŽS je samoinicijativno poduzimao radnje koje nisu dio njegova opisa posla niti je za iste bio ovlašten i osposobljen i pri tome se ponovo neovlašteno služio tuđom stvari u vlasništvu društva TEHNIX D.O.O.

2.6. Sve navedeno proizlazi iz aktualne sudske prakse, a kao primjer tuženik navodi presudu Visokog upravnog suda Republike Hrvatske – Usž-415/2020 od 14.srpnja 2020. u kojoj je tužiteljica radi postavljanja cijene proizvoda na visini od 2,3 metara postupila na način da je stala na stol umjesto na ljestve, a sud je presudio da se ne radi o ozljedi na radu te joj nisu priznata prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja. Također, navodi još jednu presudu Visokog upravnog suda Republike Hrvatske Usž- 353/2020 od 28.travnja 2020. u kojoj se tužitelju nije priznala ozljeda na radu jer je nepravilno obavljao radne zadatke i nije postupao s dužnom pažnjom prilikom postupka piljenja (nije koristio odgovarajuće potiskivače) te nije zvao druge radnike u pomoć.

2.7. Nadalje, u predmetnom slučaju nesreća se dogodila u prostorijama treće osobe te se ista dogodila jer je gospodin ŽS koristio aluminijske ljestve koje su u vlasništvu treće osobe. Dakle, odgovornost ne može snositi tuženik samo iz razloga što je u to vrijeme bio poslodavac ŽS dok je evidentno odgovornost na samom ŽS ili potencijalno trećoj osobi – TEHNIX D.O.O. u kojoj tvrtki se i predmetni pad, odnosno ozljeda i dogodila.

2.8. Konačno, predlaže da se tužitelj odbije s tužbom i tužbenim zahtjevom uz cijelosti uz obvezu snašnja troškova postupka.

3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid, odnosno pročitana je sljedeća dokumentacija: prijava o ozljedi na radu (list 6-9 spisa), zapisnik Državnog inspektorata od 6.8.2019. (list 10-20), računi s pratećom dokumentacijom (list 21- 235), medicinska dokumentacija za osiguranika tuženika (list 236-293), zahtjev za naknadu troškova i poziv na plaćanje s povratnicama (list 294-307), saslušani su svjedoci ŽS, KS i US, te je u svrhu dokazivanja saslušan zakonski zastupnik tuženika GS.

3.1. Na ročištu od 17. veljače 2026., stranke nisu imale daljnjih dokaznih prijedloga nakon čega je glavna rasprava zaključena.

4. Svjedok ŽS iskazao je da se 19.7.2019. vraćao s puta i došao na parking tvrtke MEGA KR LOGISTIKA u Krapini, u Mihaljekovom Jarku i istovario je robu. Njegov radni dan je tada trebao završiti, odnosno već je završio odavno, odnosno po tahografu već je tada odvozio i prekovremeno. Još dok je bio u Krapini, zvao ga je disponent tvrtke, BS, inače sin direktora tvrtke koji mu je rekao da bi trebao ići na utovar u tvrtku TEHNIX iz Donjeg Kraljevca. Kad je došao u Donji Kraljevec, tamo je već bilo puno kamiona, rekli su mu da čeka na parkingu. Čekanje je trajalo negdje oko sat vremena, nakon čega je dobio poziv da se može uputiti na mjesto gdje se utovaruju kontejneri, pri tome mu je zaposlenik TEHNIXA pokazao koja dva kontejnera treba utovariti. Tu je ostavljen da čeka, a on i ostali vozači koji su čekali pripremali su se za utovar. Vizualno je pregledao kontejner i vidio je da cerade na kontejnerima nisu dobro postavljene o čemu je obavijestio radnika TEHNIXA od kojih je dobio odgovor da to nije njihov posao i da vozači moraju sami osigurati robu odnosno kontejner koji prevoze. Radnici TEHNIXA pokazali su mu ljestve koje može uzeti, kojima se popeo i popravio ceradu na kontejneru koji je bio na parkingu, a također je popravio i ceradu na kontejneru kojeg je trebao odvesti ČS, također vozač tuženika. Kad je ponovno išao na kontejner koji je on trebao prevoziti, došlo je do odskliznuća ljestvi kad je silazio. Sve je to dokumentirano u zapisniku inspektora zaštite na radu. Kontejner je visok cca 3,80 m, a ljestve su bile negdje cca 4,50 m. Tom prilikom pao je na asfalt, i to direktno na lijevu nogu. Bio je ozlijeđen, imao je vanjski prijelom lijevog skočnog zgloba. Opis njegovog posla bio je "vozač teretnog motornog vozila", osiguravanja robe koju prevozi, utovar, istovar, odnosno sve što se tiče prijevoza bilo kakvog tereta. Ako se sad dobro sjeća, njegov pad se dogodio čak i poslije radnog vremena. Konkretno, ne zna ime osobe iz tvrtke TEHNIX koja mu je rekla da nije njihov posao osiguravati kontejner. I inače kada bi dolazio u tvrtku TEHNIX, uvijek je sam osiguravao sve terete. Poslodavac ga je uputio da osigurava teret, što je i inače bio opis njegovog posla. Već i ranije se na takav način penjao i provjeravao teret. Nikad nije vidio dokument procjenu rizika, a niti je prošao kod poslodavca osposobljavanje za rad na siguran način. Iako se penjao na visinu iznad 3 m, nije osposobljen za rad za posebne uvjete rada za rad na visini. Popravak cerade prije utovara bio je opis njegovog posla. Radnici TEHNIXA stavili su ceradu samo na "čoškove", a sve ostalo, fiksiranje cerade, postavljanje gurtni, odnosno osiguravanje tereta, radio je on kao vozač. Od poslodavca je imao uputu da se penje na kontejner, dapače, morao je to napraviti. Ljestve je dobio od radnika iz tvrtke TEHNIX. Sada se više ne sjeća u kakvom su stanju bile te ljestve. Cerada je bila postavljena na način da ako se ne popravi i osigura gurtnama, da je mogla ispasti, a zbog toga bi u vožnji imao velikih problema. Ne postoje fotografije tih cerada na konkretan datum, odnosno zna da postoje fotografije iz prijašnjih utovara. Možda je netko bio ovlašten iz tvrtke TEHNIX osigurati teret, ali on to ne zna. Kad je vidio da cerade nisu pravilno postavljene, upozorio je radnike TEHNIXA koji su tamo bili, oni su rekli da su svoj posao napravili, a da je dalje njegova briga. Sve se to događalo pred kraj radnog vremena, a kontejner je tovario nakon radnog vremena. Sjeća se da je pao negdje oko 15,15 sati. U tvrtci MEGA KR LOGISTIKA nije zadužio ljestve za rad na visini. Imao je kontakt s radnicima tvrtke TEHNIX koji su dali upute za utovar. Ne zna jesu li one bile odgovorne osobe u tvrtki TEHNIX.

5. Svjedok KS iskazao je da u tvrtci TEHNIX pola radnog vremena radi kao voditelj nabave, a pola radnog vremena radi kao stručnjak zaštite na radu. Već je otišao s posla nakon završetka radnog vremena u 15,00 sati. Nakon toga on je, koliko se sjeća čak i iza 16,00 sati dobio poziv iz svoje tvrtke da se vrati jer da dolazi inspektor zaštite na radu jer da se ozlijedio vozač. Kad se vratio saznao je da je ozlijeđen vozač koji je pao s ljestvi, a kojeg je odvezla Hitna pomoć. Iz iskustva zna kako cerada izgleda, kako se pričvršćuje na kontejner. Pregled cerade mogao se izvršiti i vizualno, a ako nešto nije bilo u redu, vozač je prvo trebao pričekati njihovog radnika viličarista koji je trebao izvršiti utovar. Kontejner je čekao na platou za utovar. ŽS je išao na kontejner dok još nije bio utovaren na njegov kamion. ŽS je ljestve uzeo, koje su bile u krugu njihove tvrtke, uzeo ih je bez pitanja i uzeo ih je bez prisutnosti njihovog radnika i svog kolege. Za postavljanje cerade u njihovoj tvrtci ovlašteni su radnici koji rade na poslovima logistike i utovara i završne montaže kontejnera. U trenutku pada vozača ŽS, ti radnici nisu bili na radnom mjestu jer je već završilo radno vrijeme, bio je samo viličarist koji radi na poslovima logistike, pripreme i utovara. Ljestve koje su tamo bile se inače koriste za radove koje trebate kad radite iznad svoje visine. ŽS je imao ovlast ako nešto nije bilo dobro da traži da se popravi, ali je to trebao reći njihovom logističaru i pričekati njihovog djelatnika. Nijedan vozač pa ni ŽS nije dobio ovlaštenje da sami rade osiguranje kontejnera, oni to rade. Njihova obveza je upoznati vanjske radnike s pravilima zaštite na radu. Za sigurnost tereta i opreme koja se odvozi iz tvrtke TENIHX, do utovara je odgovorna tvrtka TEHNIX. S utovarom, njihova odgovornost završava. Njihov radnik nije predao neosigurani teret, ŽS pao je prije nego što je kontejner utovaren na kamion. Logističar, viličarist, radnik na završnoj montaži, imaju ovlast kontrole osiguranja tereta. Radnik koji je prema zapisniku inspektora zaštite bio zadužen za kontrolu izlaza kontejnera, je već tada otišao jer je završilo radno vrijeme, tako da se ŽS trebao obratiti viličaristu ukoliko nešto nije bilo dobro. Rad na visini je, ukoliko je ŽS bio na kontejneru obzirom da se radom na visini smatra rad na visini iznad 3 metra. Procjena rizika je osnovni dokument zaštite na radu u kojem trebaju biti obuhvaćeni svi rizici određenih poslova, pa tako i poslovi vozača u određenoj tvrtki u kojoj radi.

6. Svjedok US iskazala je da se sjeća da je događaj bio na međimurskom području, u skladišnom prostoru kontejnera tvrtke TEHNIX. Primila je poziv na službeni mobitel o događaju, ozljedi radnika. Poziv je dobila, sada se više ne sjeća je li izvan radnog vremena, odnosno očevid se produžio izvan radnog vremena, a ona je tad bila dežurna. Na licu mjesta je zatekla voditelja tvrtke TEHNIX i zajedno s njim je otišla do tog skladišta što je bilo na otvorenom i tamo je zatekla vozača tvrtke MEGA KR LOGISTIKA koji je rekao da je njegov kolega također vozač tuženika pao s kontejnera kojeg je trebalo utovariti na kamion. Kontejner je još uvijek bio na tlu. Taj vozač kojeg je zatekla zvao je i hitnu koja je ozlijeđenog vozača tuženika odvezla. Osim vozača koji je zvao hitnu i voditelja tvrtke TEHNIX, nikog drugog nije zatekla i taj vozač joj je rekao da ni on nije vidio događaj, osim što je čuo zapomaganje svog kolege. Naknadno kada je uzimala izjavu od ozlijeđenog vozača, s time da se više ne sjeća je li to bilo u bolnici, ili na njegovoj kućnoj adresi, ozlijeđeni vozač je opisao događaj na način da je njegov posao bio pregledati "zapakiranost kontejnera prije utovara na kamion", i da je on tom prilikom primijetio da nešto "strši", nakon čega da je uzeo ljestve koje su bile od TEHNIXA, tim se ljestvama popeo na kontejner, popravio ceradu i kad je krenuo po ljestvama se spuštati, odmah kad je stao nogom da su se ljestve otklizale, a on je pao na tlo. Sjeća se da je ozlijeđeni vozač rekao da je kontejner u tom trenutku bio na tlu. Ljestve su bile visine 5 metara. Nakon te izjave nastavljen je inspekcijski nadzor poslodavca vezano za provođenje mjera zaštite na radu te je kod poslodavca za utvrđene nepravilnosti koje su utvrđene tijekom inspekcijskog nadzora uvidom u tu dokumentaciju, podnesena upravna mjera, odnosno donijeto je usmeno rješenje kojem se poslodavcu naredilo da izradi procjenu rizika za radno mjesto vozač kamiona i da tu procjenu rizika učini dostupnom radniku, a kako je taj nedostatak procjene rizika i prekršaj, utvrđen je prekršaj poslodavca te mu je izrečena mandatna kazna koju je isti platio u roku od 3 dana. Nakon što joj je predočena preslika zapisnika na listu 10-20 iskazala je da je to predmetni zapisnik koji je potpisala ona i poslodavac gdje je i navedeno da poslodavac nije imao primjedbi na zapisnik. Izvršena je i kontrola izvršenja rješenja. Prilikom inspekcijskog nadzora nije bilo utvrđeno da je u opisu radnog mjesta vozača kamiona i popravljanje cerade prije utovara radi čega je izdano usmeno rješenje o izradi procjene rizika za to radno mjesto i izrečena mandatna kazna. Pregledom predočene procjene rizika, utvrđeno je da nisu obuhvaćene sve opasnosti i štetnosti radnog mjesta vozača koje on ima prilikom obavljanja poslova i koje sve obuhvaćaju poslovi vozača, a između ostalog i pregled tereta prije transporta. Isto tako, pregledom ugovora između tuženika i TEHNIXA nije mogla utvrditi odnosno nije bilo ugovoreno tko je odgovoran za pravilno pakiranje tereta za utovar. Smatra da je vozač trebao pregledati je li teret pravilno zapakiran, a je li se trebao penjati na predmetni kontejner ili ne, ona to ne zna. U tom prostoru gdje je do ozljeđivanja došlo ne postoje nikakva upozorenja u smislu postupanja pri utovaru i istovaru robe. Ljestve koje su njoj pokazali, bile su ispravne, nisu bile oštećene, imale su protuklizne papučice i nije uočila nikakva oštećenja. U predočenoj procjeni rizika bile su sadržane opasnosti i štetnosti poslova vozača i na temelju toga je provedeno osposobljavanje radnika za rad na siguran način. S obzirom da nisu bile procijenjene sve opasnosti i štetnosti poslova koje vozač obavlja, u konkretnom slučaju rad na visini, pregled cerade na vrhu kontejnera, penjanje ljestvama, nije provedeno ni osposobljavanje za rad na siguran način za te opasnosti i štetnosti. Njezin zapisnik temelji se uvidom u cjelokupnu dokumentaciju i izjavi radnika. Poslodavac je bio upoznat sa sadržajem zapisnika i potpisao ga je.

7. Saslušan u svrhu dokazivanja, zakonski zastupnik tuženika GS, direktor tuženika, iskazao je da je od radnika svoje tvrtke dobio poziv da je jedan vozač pao s kontejnera. Radilo se o radniku ES koji je dobio nalog da treba natovariti u tvrtki TEHNIX kontejnere za tvrtku RECON. Na utovar je upućen s njihovog parkinga u Velikoj Vesi, za vrijeme radnog vremena, ako je u tvrtki TEHNIX bio u 15,00 sati, znači da je negdje oko 12,00 sati krenuo iz Krapine. Opis radnog mjesta ŽS je vozač koji je trebao vizualno izvršiti pregled tereta, nema zadužene ljestve kao niti bilo koji drugi njegov vozač. Inače ima kamiona koji imaju i ljestve, ali takvih kamiona u njihovoj tvrtki nema. Vozač ŽS je u slučaju da je vidio da cerada nije pravilno namještena, a on je gotov siguran da nije bila dobro namještena jer se vozač ne bi bez veze penjao, trebao prvo nazvati, ako ne njega osobno, onda u njihovu tvrtku ili obavijestiti radnike TEHNIXA da oni to namjeste jer je to bio njihov dio posla. Svim radnicima je to bilo ne jedanput naređeno da oni taj posao ne rade, jer su znali da se tako nešto može i dogoditi. Vozač ŽS nije smio uzeti ljestve koje su bile u krugu TEHNIXA, odnosno nije čak niti smio biti u krugu gdje su se ljestve nalazile. Sve što je vozač ŽS radio, radio je na svoju ruku zbog brzine "i zbog petka, idemo doma". Njemu je žao što se to ŽS dogodilo, što je i izjavio i na sudu u Ivancu, i pomogao mu je na sve moguće načine, a također su mu i kolege iz firme pomagali financijski kao i on. Rizik pošiljatelja na prijevoznika prelazi u trenutku kad je roba natovarena na kamion. ŽS nije imao ovlaštenja tuženika da poduzima radnje na kontejneru prije utovara. Posao vozača ŽS bio je da kad je kontejner natovaren, da prebaci gurtnu preko tereta kako bi osigurao teret. Ta gurtna je zarolana i ona se doslovno prebacuje preko kontejnera na drugu stranu. Taj posao se odrađuje s tla. Ne postoji nikakva interna uputa kojom bi predmetnom vozaču ili bilo kojem drugom bio dopušten rad na visini. Tvrtka nije imala izrađen dokument procjene rizika. Novčana kazna, a koja je predviđena zapisnikom inspektora zaštite na radu je plaćena. Na sudu je doznao da je vozač ŽS kritičnog dana već imao odvoženo 4,5 sata koliko je dozvoljena vožnja bez prestanka. Moguće je da je radno vrijeme kritičnog dana počelo u 5,30 sati, ako je tako navedeno u tiskanici prijave ozljede na radu. Vozač vozi 4,5 sata, ima pauzu od 45 minuta i ponovno može voziti 4,5 sata, tako da je radno vrijeme 9 sati, odnosno jednom tjedno je i to 10 sati. Više ne posjeduje tahograf o zabilježenoj vožnji, odnosno ŽS nije niti tu dokumentaciju predao. Činjenicu da je vozač ŽS imao odrađen fond sat, saznao je na sudu u Ivancu.

8. Povodom ozljeđivanja osiguranika tuženika ŽS **.**.2019., obavljen je inspekcijski nadzor poslodavca osiguranika tuženika, ovdje tužitelja te je 6. kolovoza 2019. sastavljen zapisnik Klasa: UP/1-116-02/19-45/11 Ur.broj: 443-13- 10-06-02/4-19-4. U zapisniku je naveden predmet nadzora; tko je nadzor obavio; osobe koje su bile prisutne u sastavljanju zapisnika; postupci koji su provedeni prije sastavljanja zapisnika; navedeni su podaci o poslodavcu, uvid u dokumentaciju vezanu za organizaciju i provedbu mjera zaštite na radu; podaci o ozlijeđenom; činjenice o osposobljavanju za rad na siguran način te o ispunjavanju uvjeta o obavljanju poslova s posebnim uvjetima rada; vrijeme, mjesto i radovi koji su obavljani neposredno prije ozljeđivanja; radna oprema; osobna zaštitna sredstva; tko je neposredno rukovodio radom; vrijeme, mjesto i način ozljeđivanja radnika; prijava ozljede na radu; izjava (ako se daje na zapisnik); utvrđeni propusti u primjeni mjera zaštite na radu.

8.1. Konačno, a na temelju utvrđenih činjenica i uvidom u dokumentaciju poslodavca, utvrđene su nepravilnosti na primjeni odredba Zakona zaštite na radu od strane poslodavca MEGA KR LOGISTIKA i odgovorne osobe, a u vezi s ozljedom na radu radnika ES pri čemu je utvrđeno da poslodavac nije procijenio sve rizike za život i zdravlje radnika za obavljanje poslova vozača teretnog motornog vozila u pisanom ili elektroničkom obliku, uzimajući u obzir poslove i njihovu prirodu, kao i da procjena rizika nije bila dostupna radniku u mjestu rada te da u postupku izrade procjene rizika nije sudjelovao radnik koji obavlja navedene poslove te je inspekcijskim nadzorom utvrđeno kako je poslodavac postupio suprotno odredbama čl. 18.st.1., 2. i 5. Zakona o zaštiti na radu za što je čl. 98.st.1. podstavak 1. predviđena novčana kazna u iznosu od 30.000,00 kn poslodavcu, pravnoj osobi te novčana kazna u iznosu od 6.000,00 kn odgovornoj osobi pravne osobe, sukladno čl. 98.st.2. istog Zakona. Poslodavcu je izrečena novčana kazna na mjestu izvršenja prekršaja u iznosu od 10.000,00 kn, a odgovornoj osobi GS izrečena je novčana kazna na mjestu izvršenja prekršaja u iznosu od 1.900,00 kn.

8.2. Temeljem čl. 70. Zakona o državnom inspektoratu, po službenoj dužnosti donijeto je rješenje kojim se naređuje poslodavcu da u roku od 10 dana od dana uručenja predmetnog zapisnika izradi procjenu rizika za poslove na mjestu rada- vozač teretnog motornog vozila te da procjenu rizika učini dostupnom radniku na mjestu rada. Naređenje je izrečeno poslodavcu tijekom inspekcijskog nadzora, a sukladno čl. 112.st.6. Zakona o općem upravnom postupku, žalba izjavljena protiv tog rješenja odgađa izvršenje rješenja. GS nije tražio dostavu pisanog otpravka usmenog rješenja te nije imao primjedbi na utvrđene činjenice.

9. Iz prijave o ozljedi na radu proizlazi kako je istu podnio tuženik kao poslodavac, ozlijeđena osoba je ŽS.

10. Iz preslika računa, ispisa pregleda proknjiženih stavki i naloga, preslike pojašnjenja, proizlazi koji iznosi su i kada plaćeni na ime liječenja ŽS.

11. Uvidom u zahtjev za naknadu troškova liječenja, poziva na plaćanje i opomena, sud je utvrdio da je tužitelj pozvao tuženika na plaćanje naknade nastale štete na ime obveznog zdravstvenog osiguranja u iznosu od 14.778,10 € uvećano za pripadajuće zatezne kamate, sve na ime štetnog događaja od 19. srpnja 2019. Iz preslika dostavnica (list 298, 301, 303 i 305 spisa) vidljivo je da je tuženik zaprimio zahtjev za plaćanje, odnosno opomene i poziv na plaćanje.

12. Tužbeni zahtjev je osnovan.

13. Provedenim postupkom utvrđeno je da tuženik kao poslodavac nije proveo mjere zaštite na radu, odnosno da nije imao procjenu rizika za poslove na mjestu rada vozača teretnog motornog vozila kao i da ta procjena rizika nije bila dostupna radniku ES na mjestu rada, odnosno u procjeni rizika tuženik kao poslodavac nije naveo i poslove kontrole tereta kojeg prevozi i da se pri tome povremeno penje na visine veće od 3 metra, a za što je i utvrđen prekršaj tuženika i novčana kazna plaćena kako pravne osobe tako i odgovorne osobe tuženika. Isto tako je utvrđeno, iako tuženik tvrdi da je svim radnicima naređeno da ne rade posao u vidu namještanja cerade koja nije pravilno postavljena na teret, a za što nije priložio nikakav materijalni dokaz, a niti da ŽS nije imao ovlaštenja da poduzima radnje na kontejneru prije utovara. Zapisnikom o obavljenom inspekcijskom nadzoru utvrđen je propust poslodavca, tuženika, u mjerama zaštite na radu, a sud poklanja vjeru dokumentaciji koju je dostavio tužitelj za utvrđenje činjenica odgovornosti za štetu iz nezgode te računima i dokumentaciji tužitelja u pogledu utvrđivanja osnove i visine štete jer se radi o javnim ispravama, prema odredbi čl. 230.st.1. ZPP-a i o ispravama koje je izdalo u propisanom obliku državno tijelo u granicama svoje nadležnosti i iste dokazuju istinitost onog što se u njoj potvrđuje ili određuje. Stoga je zaključak suda da postoji uzročno posljedična veza između štetnog događaja od 19. srpnja 2019. i štete prouzročene tužitelju time što je platio predmetne račune, a da postoji odgovornost tuženika za nastalu štetu, proizlazi iz utvrđenja Zapisnika o inspekcijskom nadzoru gdje se navodi da nisu provedene mjere zaštite na radu. Tuženik kao poslodavac nije dokazao da bi šteta nastala namjerno ili grubom nepažnjom osiguranika tužitelja odnosno radnika ŽS koji je i sam iskazao da je o tome da cerada na kontejneru nije pravilno namještena obavijestio radnika TEHNIXA, a od kojih je dobio odgovor da to nije njihov posao. Pri tome tuženik nije predlagao dokaze u vidu saslušanja radnika TEHNIXA osim KS, stručnjaka zaštite na radu u TEHNIX-u, a koji nije bio očevidac pada osiguranika tužitelja. Navedeni svjedok KS iskazao je da u trenutku pada vozača ŽS ovlašteni radnici koji rade na poslovima logistike i utovara i završne montaže kontejnera nisu bili na radnom mjestu jer je već završilo radno vrijeme, te da je bio samo viličarist koji radi na poslovima logistike, pripreme i utovara. Konačno, tuženik u spis predmeta nije priložio Ugovor o radu za ŽS iz kojeg bi bilo vidljivo koji je opis njegova radnog mjesta kao vozača jer je logično da vozač mora pregledati teret koji vozi, a kako se u konkretnom slučaju radilo i kontejneru, logično je i da mora na njega pristupiti pomoću ljestvi.

14. Budući tužitelj nije tražio trošak, odlučeno je da svaka stranka snosi svoje troškove.

U Krapini 1. travnja 2026.

S u t k i n j a

Romana Mališ

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude može se izjaviti žalba u roku od 15 dana od objave odnosno uručenja istog. Žalba se predaje putem ovog suda, a o njoj odlučuje nadležni Županijski sud.

Ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu i uručenje rješenja, rok za žalbu teče od dana objave, a ukoliko stranka nije uredno obaviještena o ročištu za objavu i uručenje rješenja, rok za žalbu teče od dana dostave ovjerenog prijepisa istog.

Dostaviti:

1.HRVATSKI ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE

2.Odvjetnik Ivo Farčić