Republika Hrvatska

Općinski sud u Koprivnici

Stalna služba u Đurđevcu

Đurđevac, Đure Basaričeka 12

Poslovni broj: P-581/2023-18

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Koprivnici, Stalna služba u Đurđevcu, po sutkinji Marini Rengel Brlečić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari stvari tužiteljice FJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnica Jelena Tomrlin Gračan, odvjetnica u Đurđevcu, protiv tuženika Hrvatski zavod za zapošljavanje, OIB: 91547293790, Zagreb, Savska cesta 64, kojeg zastupa punomoćnica EJ, zaposlenica, radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, nakon glavne javne rasprave zaključene 17. veljače 2022. u nazočnosti punomoćnice tužiteljice i punomoćnice tuženika, 1. travnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice FJ koji glasi:

"Utvrđuje se da je nedopuštena ovrha te pljenidba i prijenos novčanih sredstava sa računa tužiteljice FJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], F [adresa], temeljem zahtjeva za izravnu naplatu tuženika kao ovrhovoditelja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, OIB: 91547293790, Zagreb, Radnička cesta 1, podnesenog kod Financijske agencije, Podružnica Zadar, dana 2. ožujka 2023. temeljem bjanko zadužnice ovjerene kod Javnog bilježnika Darije Grigillo-Ramljak, Zadar, dalmatinskog sabora 5, pod poslovnim brojem OV- 4849/2008, od dana 5. svibnja 2008. godine."

Obrazloženje

1.1. Tužiteljica je protiv tuženika dana 5. prosinca 2023. podnijela tužbu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom.

1.2. U tužbi navodi da je tuženik protiv tužiteljice 2. ožujka 2023. pokrenuo putem FINA- e ovrhu na novčanim sredstvima po njezinim računima, predavši zahtjev za izravnu naplatu na temelju bjanko zadužnice koju je tužiteljica ovjerila kod javne bilježnice Darije Grigillo-Ramljak, broj OV-4849/2008 od dana 5. svibnja 2008. Primivši obavijest FINA-e tužiteljica je od nadležnog suda zatražila da se odgodi ovrha obzirom da smatra da se radi o nedopuštenoj pljenidbi i prijenosu sredstava, jer smatra da predmetna bjanko zadužnica nije podobna ovršna isprava za ovrhu protiv ovršenice te iz razloga što je nastupila zastara tražbine o kojoj je odlučeno ovršnom ispravom. Tuženik nije prihvatio takve navode tužiteljice stoga je ista upućena u parnicu. Dakle, tuženik je kao ovrhovoditelj podnio zahtjev za izravnu naplatu na temelju konkretne bjanko zadužnice koja je ovjerena kod javne bilježnice Darije Grigillo-Ramljak, broj OV-4849/2008 od 5. svibnja 2008., a u kojoj je kao dužnik naveden: [obrt]“, sjedište: [adresa], matični broj subjekta: [matični broj subjekta]. Ne navodi se mjesto i datum izdavanja isprave, a ista je ovjerena 5. svibnja 2008. u [adresa] i potpisana od strane osobe FJ sa adresom na [adresa], bez navoda matičnog broja i svojstva potpisnika i to običnom ovjerom. Samim uvidom u ispravu zadužnicu može se nesporno utvrditi da predmetna bjanko zadužnica sastavljena 5. svibnja 2008. nije podobna ovršna isprava za ovrhu obzirom da u istoj ovršenik FJ nije naznačena kao dužnik, odnosno kao dužnik je naznačen samo poslovni subjekt [obrt]“, a ne ovršenik osobno ili kao nositelj obrta. Iako nije sporno da je ovršenica bila vlasnica predmetnog obrta u to vrijeme, a isti je ugašen 2008. godine, ostaje činjenica da u predmetnoj ovršnoj ispravi ovršenica tehnički nije naznačena kao dužnik, ni na koji način čime isprava nema sve uvjete propisane Ovršnim zakonom. U svakom slučaju radi se o privatnoj ispravi koja nije solemnizirana već samo ovjerena kod javnog bilježnika običnom ovjerom dakle predstavlja privatnu ispravu.

1.3. Što se tiče samog potraživanja koje je osigurano tom bjanko zadužnicom, tužiteljica navodi da se radi o potraživanju proizašlom iz Ugovora o dodjeli potpore za zapošljavanje ženskih osoba iznad 45 godina i muških osoba iznad 50 godina starosti (Mjera 3.) od dana 5. svibnja 2008. kojeg je tužiteljica raskinula još 17. lipnja 2008. Temeljem raskida tog ugovora još 2008. godine je tužiteljica odnosno njezin obrt bila dužna vratiti predmetni iznos duga. Obzirom na znatan protek vremena do danas, smatra da je predmetno potraživanje u zastari te da tuženik nema pravo isto potraživati prisilnim putem niti temeljem navedene bjanko zadužnice. Prema pravnom shvaćanju zauzetom na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda 19. studenog 2018., na tražbinu iz zadužnice koja je privatna isprava i na kojoj je potpis dužnika samo ovjeren kod javnog bilježnika (zadužnice sastavljene prije 1. siječnja 2011. OZ („Narodne novine“ broj 139/10) dakle koja nije potvrđena od javnog bilježnika (solemnizirana), primjenjuje se opći zastarni rok od 5 godina iz čl. 371. ZOO/91 (sada čl. 225. ZOO/05), dok se na tražbine iz zadužnice koje su potvrđene kod javnog bilježnika (solemnizirane) primjenjuje zastarni rok od 10 godina iz čl. 379. ZOO/91 (sada čl. 233. ZOO/05). Tužiteljica smatra da je njezin prigovor osnovan, stoga je u skladu s uputom suda, te čl. 214. Zakona o obveznim odnosima, čl. 29. Ovršnog zakona, podnijela ovu tužbu.

2.1. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi kako tužba i tužbeni zahtjev nisu osnovani. Iz tužbe je evidentno da se ne prigovara pravnom osnovu potraživanja, niti visini potraživanja, već se isključivo ističe da bi način i sredstvo izvršenja bilo nedopušteno radi tobožnje nepodobne isprave-bjanko zadužnice i zastare potraživanja, koje se pokušava namiriti ponovnim aktiviranjem bjanko zadužnice, koja je ostavljena kao sredstvo osiguranja potraživanja. Tuženik od vremena dospjelosti tražbine prema ovršeniku-ovdje tužiteljici kontinuirano provodi radnje u skladu sa zakonom za naplatu potraživanja od tužiteljice i to putem sredstva osiguranja, kojeg je tužiteljica dala - bjanko zadužnice. Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima („Narodne novine" broj:68/18, 02/20,46/20 i 47/20), u članku 12.stavku 1., utvrđuje da ako se tražbina iz osnove za plaćanje ne naplati od ovršenika fizičke osobe u cijelosti u roku od tri godine od primitka u Agenciju, a nakon što po toj osnovi za plaćanje nije bilo nikakvih naplata u posljednjih 6 mjeseci uzastopno s računa ovršenika, da će Agencija prestati sa izvršavanjem naplate potraživana. Zbog toga je sukladno zakonu, a kako bi se naplata potraživanja nastavila, ovrhovoditelj - ovdje tuženik ponovio svoj Zahtjev za izravnu naplatu protekom navedenog roka (ovdje treba spomenuti i moratorij od naplate potraživanja koji je trajao 6 mjeseci u 2020.godini) temeljem bjanko zadužnice, i to dana 2. ožujka 2023., a na jednaki način i iz istog zakonskog razloga je tužitelj postupio i ponovio Zahtjev za izravnu naplatu i 17. travnja 2019.

2.2 Nadalje, tuženik navodi kako tvrdnje tužiteljice da bi predmetna bjanko zadužnica bila neispravna i nepodobna ovršna isprava, jer da FJ nije na njoj označena kao dužnica, su paušalne i promašene iz razloga što je istu potpisala i ovjerila FJ kao vlasnica obrta [obrt]", koja osobno odgovara za sve obveze proizašle iz rada navedenog obrta, a u to ime je i osobno potpisala bjanko zadužnicu. Konačno, u situaciji kada nema dvojbe da postoji potraživanje, kojemu ovršenik-ovdje tužitelj ne prigovara, ni u odnosu na visinu, ni u odnosu na pravni osnov, nema osnova zaključivanju o zastari potraživanja temeljem izvršenja bjanko zadužnice, jer nema nedopuštenosti ovrhe, niti zastare, radi radnji koje je poduzimao ovrhovoditelj- ovdje tužitelj, nakon utvrđenja obveze ovršenika. Predlaže da sud tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti odbiti kao neosnovanu i nezakonitu, te nastaviti sa prinudnim izvršenjem nesporne novčane obveze.

3. U predmetnom postupku među strankama je sporno da li je ovršna isprava – zadužnica – podobna ovršna isprava i da li je potraživanje tuženika u zastari.

4 . Radi razjašnjenja spornih činjenica pročitan je sadržaj bjanko zadužnice s ovjerom (stranica 5-6 spisa), Obavijesti tužiteljice tuženiku (7), Ugovora (8-11), zahtjev za naplatu bjanko zadužnice (18), zahtjev za naplatu bjanko zadužnice (19) i zahtjeva za izravnu naplatu (20-21) te je izvršen uvid u ovosudni spis broj Ovr-159/2023.

5. Sud je savjesno i brižljivo ocijenio svaki dokaz zasebno i sve dokaze zajedno u smislu čl. 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22, dalje: ZPP), te je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

6. Čitanjem sadržaja bjanko zadužnice s ovjerom (stranica 5-6 spisa) utvrđeno je kako je kao dužnik na istoj naznačen UO "L.D." kojom isti daje suglasnost da se radi naplate tražbine u iznosu od 36.463,46 kuna sa zateznom kamatom na taj iznos koja teče od 24.6.2012. zaplijene svi njegovi računi kod svih banaka te da se novčana sredstva s tih računa isplate vjerovniku Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, ovdje tuženiku. Na mjestu potpisa dužnika potpis je tužiteljice sa pečatom UO "L.D." vl. FJ. Javni bilježnik Darija Grigillo-Ramljak iz [adresa] je dana 5.5.2008. ovjerila potpis tužiteljice na predmetnoj zadužnici pod br. OV-4849/08.

7. Čitanjem Obavijesti tužiteljice tuženiku od 17.6.2008. (stranica 7) utvrđeno je kako tužiteljica kao vlasnica obrta " [obrt]" obavještava tuženika o raskidu ugovora od srane sufinancirane osobe, tj. da je dana 23.5.2008. došlo do raskida ugovora o radu od strane UJ.

8. Čitanjem Ugovora o dodjeli potpora za zapošljavanje ženskih osoba iznad 45 godina i muških osoba iznad 50 godina starosti (Mjera 3.) od 5.5.2008. (stranica 8-11), utvrđuje se kako je isti potpisan između tuženika i tužiteljice kao vlasnice ugostiteljskog obrta " [obrt]" kao poslodavca kojim se tuženik obvezuje sufinancirati zapošljavanje UJ u ukupnom iznosu od 38.403,00 kuna. Člankom 5. predmetnog ugovora Poslodavac, ovdje tužiteljica, se obvezuje vratiti Zavodu, ovdje tuženiku, isplaćena sredstva zajedno s kamatama u visini zakonske zatezne kamate za svaku pojedinu osobu koji nije zadržao u radnom odnosu do isteka ugovorenog roka. Člankom 12. propisano je da za osiguranje naplate mogućih potraživana Zavoda po ovom Ugovoru, Poslodavac pri potpisu Ugovora predaje Zavodu bjanko zadužnicu za 50.000,00 kn s ovjerenim potpisom dužnika kod javnog bilježnika.

9. Uvidom u zahtjev za naplatu bjanko zadužnice broj OV-4849/08 od 5.5.2008. (stranica 18) utvrđeno je kako je tuženik isti uputio Financijskoj agenciji dana 3. veljače 2016. protiv glavnog dužnika U.O. LD, vl. FJ.

10. Uvidom u zahtjev za naplatu bjanko zadužnice broj OV-4849/08 od 5.5.2008. (stranica 19) utvrđeno je kako je tuženik isti uputio Financijskoj agenciji dana 17. travnja 2019. protiv dužnika FJ.

11. Uvidom u zahtjev za izravnu naplatu utvrđeno je kako je tuženik isti uputio Financijskoj agenciji dana 17. travnja 2019. protiv ovršenika FJ na temelju bjanko zadužnice izdane 5.5.2008. u [adresa] javnog bilježnika Darije Grigillo -Ramljak pod br. OV-4849/08.

12. Uvidom u ovosudni spis broj Ovr-159/2023 utvrđeno je kako je tužiteljica kao ovršenica protiv tuženika kao ovrhovoditelja dana 17. travnja 2023. podnijela prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim i prijedlog za odgodu ovrhe. Sud je dana 2. svibnja 2023. donio rješenje br. Ovr-159/2023-2 kojim je odbijen prijedlog da sud donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava na temelju Zahtjeva za izravnu naplatu koji je ovrhovoditelj dostavio Financijskoj agenciji 2. ožujka 2023. uz priloženu ovršnu ispravu

– bjanko zadužnicu koju je ovjerio javni bilježnik Darija Grigillo – Ramljak, [adresa], pod poslovnim brojem OV-4849/2008 od 5. svibnja 2008. Ovo je rješenje steklo svojstvo pravomoćnosti dana 16. svibnja 2023. Zaključkom br. Ovr - 159/2023-5 od 22. studenog 2023. sud je uputio ovršenicu, ovdje tužiteljicu, da u roku od 15 dana od dostave zaključka pokrene parnicu protiv ovrhovoditelja Hrvatski zavod za zapošljavanje, Zagreb, Radnička cesta 1, radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, zbog razloga zbog kojeg je navela u pravnim sredstvima ovršenika – da ovrhovoditelj nije ovlašten tražiti ovrhu na temelju ovršne isprave, odnosno da nije ovlašten na temelju nje tražiti ovrhu protiv ovršenice te da je nastupila zastara tražbine iz ovršne isprave.

13. Analizom provedenih dokaza sud utvrđuje kako je tužiteljica sa tuženikom dana 5. svibnja 2008. sklopila Ugovor o dodjeli potpore za zapošljavanje kojim se tuženik obvezao sufinancirati zapošljavanje JJ u obrtu [obrt] kojeg je vlasnica bila tužiteljica. Pritom je tužiteljica kao poslodavac, sukladno odredbi čl. 5. Ugovora , obvezala tuženiku vratiti isplaćena sredstva zajedno s kamatama za svaku pojedinu osobu koju nije zadržao u radnom odnosu do isteka ugovorenog roka te je za osiguranje naplate mogućih potraživanja tužiteljica kao poslodavac potpisala i predala tuženiku bjanko zadužnicu s ovjerenim potpisom u svojstvu dužnika. Dana 17. lipnja 2008. tužiteljica kao vlasnica obrta obavijestila je tuženika o raskidu ugovora od strane UJ pa je time postala obvezna vratiti isplaćena sredstva tuženiku. Kako ista nije dobrovoljno vratila, tuženik je aktivirao bjanko zadužnicu zahtjevom za naplatu upućenom Financijskoj agenciji dana 3. veljače 2016. Kako iz navedenog zahtjeva proizlazi da je tražbina dospjela dana 24. lipnja 2012., do aktivacije zadužnice u FINI nije proteklo više od 5 godina, na koji se zastarni rok poziva tužiteljica u tužbi.

14.1. Prema odredbi čl. 126. st. 1. i 2. Ovršnog zakona (NN 139/2010) dužnik može privatnom ispravom potvrđenom kod javnog bilježnika dati suglasnost da se radi naplate tražbine čiji će iznos biti naknadno upisan u ispravi zaplijene svi njegovi računi kod banaka te da se novčana sredstva s tih računa, u skladu s njegovom izjavom sadržanom u toj ispravi, izravno s računa isplate vjerovniku koji je određen u ispravi ili koji će naknadno biti u nju upisan (bjanko zadužnica). Takva isprava izdaje se u jednom primjerku i ima učinak pravomoćnoga rješenja o ovrsi kojim se zapljenjuje tražbina po računu i prenosi na ovrhovoditelja. Ispravu iz stavka 1. ovoga članka s naknadno upisanim iznosom tražbine i podacima o vjerovniku Agenciji s učincima dostave pravomoćnoga sudskog rješenja o ovrsi, dostavlja vjerovnik ili nadležni javni ovršitelj izravno, preporučenom poštanskom pošiljkom s povratnicom neposrednom dostavom ili preko javnoga ovršitelja, odnosno javnoga bilježnika. Dostavom te isprave zapljenjuje se tražbina po računu i prenosi se na vjerovnika.

14.2. Sukladno odredbi čl. 225. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 29/2018., 126/2021., 114/2022., 156/2022 ) tražbine zastarijevaju za pet godina ako zakonom nije određen koji drugi rok zastare. Članak 241. istog zakona propisuje da se zastara prekida podnošenjem tužbe i svakom drugom vjerovnikovom radnjom poduzetom protiv dužnika pred sudom ili drugim nadležnim tijelom radi utvrđivanja, osiguranja ili ostvarenja tražbine.

15. Dugovanje tužiteljica prema tuženiku nastalo je u vrijeme kada je bila vlasnica obrta te je kao takva potpisala bjanko zadužnicu i njen je potpis na istoj ovjeren kod javnog bilježnika. Tužiteljica ne osporava osnov ni visinu potraživanja tuženika. Stoga je bjanko zadužnica na temelju koje je proveden ovršni postupak izravne naplate na računima tužiteljice kod Financijske agencije podobna ovršna isprava radi naplate tražbine tuženika prema tužiteljici.

16. Isto tako, naplata predmetnog dugovanja tuženika prema tužiteljici nije u zastari jer je tuženik kao vjerovnik poduzimao radnje radi ostvarenja svoje tražbine pred Financijskom agencijom podnoseći zahtjeve za izravnu naplatu kojim je radnjama prekinut tijek zastare.

17. Temeljem navedenog sud zaključuje kako tužbeni zahtjev tužiteljice nije osnovan pa je odlučeno kao u izreci presude.

18. Sukladno odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a, stranka koja u cijelosti izgubi parnicu, dužna je protivnoj stranci i njenom umješaču naknaditi troškove izazvane vođenjem postupka. Tuženik nije potraživao troškove ovog parničnog postupka pa sud o istima nije odlučivao.

Đurđevac, 1. travnja 2026.

Sutkinja

Marina Rengel Brlečić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi pismeno putem ovoga suda u tri istovjetna primjerka u roku od 15 dana od dana dostave ili objave i uručenja ovjerenog prijepisa presude i rješenja.

Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda i rješenje objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude i rješenja obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojemu se presuda i rješenje objavljuje.

Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda i rješenje objavljuje, sud će presudu dostaviti prema odredbama Zakona o parničnom postupku o dostavi pismena (čl. 335. st. 8., 9. i 11. ZPP-a).

Dostaviti:

1. Odvjetnica Jelena Tomrlin Gračan, Đurđevac

2. Hrvatski zavod za zapošljavanje, Zagreb, Savska cesta 64