REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski radni sud u Zagrebu

Ulica grada Vukovara 84

10000 Zagreb

Poslovni broj: Pr-1567/2024-25

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu po sucu Kristini Trtanj Vukoja u pravnoj stvari tužitelja PN, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] zastupane po punomoćniku EN, protiv tuženika ZAGREB PLAKAT d.o.o. za usluge, OIB 32111742300, Ulica Andrije Hebranga 32, 10000 Zagreb zastupanog po punomoćniku RN, radi Radno- diskriminacija, 1. travnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I/ Utvrđuje se da su nedopušteni i bez pravnog učinka Odluka o redovnom otkazu ugovora o radu od 2. listopada 2024.g. i Odgovor na Zahtjev za zaštitu prava radnice od dana 30. listopada 2024.g. te se utvrđuje da radni odnos tužiteljice PN iz [adresa], / OIB: [osobni identifikacijski broj]/, kod tuženika ZAGREB PLAKAT d.o.o., Zagreb, Ulica Andrije Hebranga 32, OIB: /32111742300/, nije prestao.

II/ Nalaže se tuženiku vratiti tužiteljicu na posao i to na radno mjesto ''voditelj podrške poslovnih procesa'' ili drugo odgovarajuće radno mjesto, u roku od 8 dana.

III/ Utvrđuje se da je tuženik diskriminirao tužiteljicu prilikom donošenja Odluke o prestanku radnog odnosa iz poslovno uvjetovanog razloga jer je motiv za donošenje Odluke bio uvjetovan činjenicom da je tužiteljica u trenutku odluke o otkazu bila predstavnica radnika u Nadzornom odboru tuženika, pa mu se nalaže da joj na ime neimovinske štete naknadi iznos od 5.000,00 EUR sa zateznom kamatom od 1. travnja 2026.g. do isplate, po stopi propisanoj člankom 29. stavkom 2. Zakona o obveznim odnosima, koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

IV/ Odbija se tužiteljica s dijelom tužbenog zahtjeva, preko dosuđenog iznosa iz toč. III presude do zatraženog iznosa 7.000,00 euro (za iznos od 2.000,00 euro), kao neosnovanim

V/ Nalaže se tuženiku nadoknaditi tužiteljici parnični trošak u iznosu od 1.000,00 euro, sa zateznom kamatom tekućom od dana 1. travnja 2026.g. do isplate, po stopi propisanoj člankom 29. stavkom 2. Zakona o obveznim odnosima, koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da je u radnom odnosu kod tuženika od 2008.g., prema ugovoru o radu od 21.7.2020. i aneksu od 1. 7. 2022.g., na radnom mjestu Voditeljica podrške poslovnih procesa. Tuženik je 2.10. 2024.g. donio Odluku o redovnom otkazu ugovora o radu (poslovno uvjetovani otkaz). Pravovremeno je podnijela zahtjev za zaštitu prava, kojeg tuženik nije usvojio. Podnosi tužbu radi utvrđivanja predmetnog otkaza kao nedopuštenog i povratka na rad, a temeljem članka 1. 2., 8.st.1. i 16. Zakona o suzbijanju diskriminacije u vezi članka 19. i 1100 ZOO-a tužbu radi utvrđenja da je diskriminirana te s tog osnova potražuje i naknadu neimovinske štete.

1.1. Smatra kako je Odluka o otkazu prividna te u trenutku donošenja iste nisu postojali ni organizacijski niti gospodarski opravdani razlozi da se ukine radno mjesto tužiteljice i da joj prestane radni odnos kod tuženika. Smatra kako se predmetni otkaz u obrazloženju pokušava opravdati organizacijskim razlozima koji se suštinski povezuju s gospodarskim razlozima (tvrdnje kojima kao razlog i/ili cilj reorganizacije navodi: ''uslijed povećanja troškova'', ''radi... smanjenja troškova'' ili ''da se kroz smanjenje troškova rada pojedinih odjela doprinese generalnom smanjenju troškova poslovanja)''. Isti nisu potkrijepljeni financijskom dokumentacijom, jer iz financijskih izvješća proizlazi kako je dobit poslodavca za kolovoz 2024.g. veća za 77% u odnosu na isto razdoblje prošle godine, a prema polugodišnjem izvješću poslodavca za razdoblje od siječnja do lipnja 2024.g. iskazani su ukupni prihodi za 34,9% veći nego u 2023.g. u istom razdoblju, a dobit je veća za 87,9%. Službene stranice tuženika navode povećanje prihoda u 2023.g., u odnosu na 2022.g. za 653.412,00 EUR, a koji trend se nastavio i u 2024.g. Također, u odnosu na potrebu unaprjeđenja poslovnih procesa, tužiteljica je u okviru radnih zadataka izradila plan poslovanja Društva za razdoblje od 2025.g. - 2027.g. U tom planu iskazan je broj zaposlenih (12) na način da je navedeno da se za to buduće razdoblje ne mijenja broj zaposlenih niti se mijenja organizacijska struktura. Navedeni plan je tužiteljica dala na pregled i ishođenje suglasnosti od člana Uprave VN te ga je dana 1.10.2024.g poslala u Zagrebački holding d.o.o., da bi sljedeći dan dobila odluku o otkazu uz obrazloženje da se ukida jedno radno mjesto i to baš njeno. Također, tuženik je u 2023.g. zaposlio novog radnika u prodaji, prvo na temelju ugovora na određeno vrijeme od godine dana, a u 2024.g. isti je potpisao ugovor na neodređeno.

1.3. Uvažavajući činjenicu da je pravo poslodavca da organizira svoje poslovanje na način koji smatra optimalnim, smatra da Odluka o otkazu nije utemeljena na opravdanom i objektivnom razlogu. Tužiteljici je 2. listopada 2024.g., od strane članova Uprave priopćeno da ukidaju (samo) njeno radno mjesto i da joj savjetuju potpisivanje Sporazumnog prestanka ugovora o radu, kojim bi radni odnos prestao 2.10.2024.g.,uz isplatu iznosa od 39.494,46 EUR (neto 21.203,70 EUR) u kojem su se osim otpremnine koju ima pravo po zakonu i plaće za dva mjeseca koliko iznosi otkazni rok, obvezali isplatiti i naknadu HZZ-a za tri mjeseca u iznosu od 803,60 EUR i 10 mjeseci u iznosu od 401,80 EUR neto, uz istovremeno potpisivanje i izjave da odstupa iz Nadzornog odbora kao predstavnik radnika s danom 2.10.2024.g. i da odluku mora donijeti odmah, ne dozvolivši joj navedeni sporazum iznese iz sobe i konzultira se s bilo kime. Kako je tužiteljica odbila potpisati Sporazum, potom joj je odmah uručena predmetna Odluku o otkazu. Smatra da njen radni odnos kod tuženika nije prestao radi opravdane i objektivne potrebe da se ukine njeno radno mjesto već radi njenih odluka i postupaka u funkciji predstavnice radnika u Nadzornom odboru Društva. Tužiteljica je na navedenu funkciju birana od strane radnika neprekidno od 12. ožujka 2010.g. Nakon što je izrazila potrebu da se bolje upozna s određenom problematikom i iznijela svoje mišljenje i komentare u vezi određenih poslovnih odluka o kojima se raspravljalo na sjednicama Nadzornog odbora, dobila je otkaz. Unutar nekoliko dana nakon što je tužiteljica poslana kući s uputom da nije dužna dolaziti na posao za vrijeme otkaznog roka, inicirani su novi izbori za predstavnika radnika u NO te je dana 18. listopada 2024. izabran drugi radnik.

1.4. Smatra da Zakon o suzbijanju diskriminacije zabranjuje da se radnik koji je izabrani predstavnik radnika u NO stavlja u nejednak položaj u odnosu na druge radnike na način da mu se radi funkcije u NO i mišljenja, odnosno uvjerenja koje tamo iznosi isprovocira poslovno uvjetovani otkaz radi organizacijskih i gospodarskih razloga. Motiv tuženika na nejednako postupanje prema tužiteljici kod odlučivanja o otkazu u odnosu na ostale radnike (tzv. diskriminatorne osnove) su: njena funkcija i ovlast koju je imala kao predstavnica radnika u NO (članstvo u sindikatu), a mogu se podvesti i pod specifičnom društvenom položaju društvenom položaju ili drugim osobinama i uvjerenju (načinu rada i iznošenju mišljenja). Stoga smatra da je tuženik prilikom odlučivanja o ukidanju radnog mjesta postupao diskriminatorno prema tužiteljici te traži pravičnu novčanu naknadu na ime neimovinske štete radi povrede pravo iz članka 19. ZOO-a u iznosu od 7.000,00 EUR-a.

1.5. Predlaže donijeti presudu kojom bi se utvrdilo nedopuštenom Odluka o redovnom otkazu ugovora o radu, naložilo tuženiku vratiti tužiteljicu posao, utvrditi da je tuženik diskriminirao tužiteljicu po osnovu članstva u nadzornom odboru, isplatiti naknadu štete i nadoknaditi parnični trošak.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu i tijekom postupka osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti. Osporava navode o prividnosti razloga za otkaz. Ističe kako je dana 1.10.2024. donio Odluku o reorganizaciji poslovanja i promjeni organizacijske strukture kojom je ukinuto radno mjesto tužiteljice, zbog čega je prestala potreba za njezinim daljnjim radom kod tuženika. Analizom poslovnih procesa utvrdio da je dio poslova koji su se obavljali u okviru tužiteljičinog radnog mjesta moguće ukinuti, a dio njih je vrlo lako moguće prebaciti na upravu Društva čime će se doprinijeti smanjenju troškova poslovanja tuženika. Cilj reorganizacije je bio da se kroz smanjenje troškova rada pojedinih odjela doprinese generalnom smanjenju troškova poslovanja na razini društva tuženika, te da se tuženiku osigura dugoročno održivo poslovanje i konkurentnost na tržištu. Tužiteljica pogrešno smatra da organizacijski ili gospodarski razlozi za otkazivanje ugovora o radu postoje samo ukoliko bi poslodavac poslovao s financijskim gubitkom. Takvi razlozi postoje i u slučaju kada poslodavac posluje s financijskim dobitkom, ali odluči da u budućnosti želi poslovati s većim financijskim dobitkom, radi čega je potrebno smanjiti postojeće troškove poslovanja. Naime, tuženiku prijeti gubitak određenih lokacija za oglašavanje na najfrekventnijim lokacijama, a zbog nadolazećih izmjena i dopuna Odluke o komunalnom redu Grada Zagreba kojom se ukidaju formati veći od 12 m², tuženik će ostati i bez prihoda od tzv. Bigboard-a te gubitak prihoda za tuženika.

2.1. U konkretnom slučaju, tuženik je u svrhu racionalizacije troškova poslovanja odlučio da će određene poslove koji su se obavljali u okviru radnog mjesta tužiteljice ukinuti jer isti nisu prijeko potrebni za normalno funkcioniranje poslovnih procesa, dok će neke poslove na sebe preuzeti uprava društva što će u konačnici povećati učinkovitost poslovnih procesa, te istovremeno smanjiti njihov trošak. Osporava i pozivanje tužiteljice na Plan poslovanja Tuženika za razdoblje od 2025. do 2027. godine, i navode da tuženik u budućem razdoblju neće mijenjati broj zaposlenih niti organizacijsku strukturu, jer je riječ isključivo o nacrtu poslovnog plana koji je u Zagrebački holding d.o.o. poslan tek na uvid. Plan poslovanja se usvaja do kraja godine ili tek početkom iduće godine pa podaci koji su navedeni u dokumentu nisu konačni i podložni su promjenama, te se ne mogu koristiti kao argument kojim bi se osporavalo pravo tuženika na reorganizaciju poslovanja i ukidanje radnih mjesta.

2.2. U cijelosti odbacuje kao neosnovane navode da bi stvarni motiv donošenja Odluke o otkazu bilo članstvo u Nadzornom odboru tuženika , odnosno njezine odluke i postupci u funkciji predstavnice radnika u Nadzornom odboru tuženika. Tužiteljica se na gotovo svim sjednicama Nadzornog odbora tuženika održanima u protekle tri godine slagala sa svim odlukama i stavovima ostalih članova Nadzornog odbora, pa je nepoznato koje bi to njezine odluke ili postupci navodno uzrokovali donošenje Odluke o otkazu. Tužiteljica na dvije sjednice Nadzornog odbora i to 1.9.2022. i 19.4.2023. iznijela svoja mišljenja o raspodjeli i isplatama zadržane dobiti tuženika, no to su stvari od prije dvije godine koje nisu imale nikakvog utjecaja na donošenje Odluke o reorganizaciji i Odluke o otkazu. Sve odluke o isplatama dobiti je Nadzorni odbor usvojio. Osporava navode da bi tužiteljica dobila otkaz nakon što je izrazila potrebu da se bolje upozna s određenom problematikom i nakon što je iznijela svoje mišljenje i komentare na sjednicama Nadzornog odbora. Isto tako, osporava diskriminaciju tužiteljice od strane tuženika. Nesporno je da je tužiteljica bila predstavnik radnika u Nadzornom odboru tuženika, no također je nesporno i da kod tuženika nije utemeljeno radničko vijeće niti kod istog djeluje sindikat koji bi tužiteljicu bio imenovao sindikalnim povjerenikom. Tužiteljica bez ikakvih pravnih osnova i temelja pokušava svoj položaj predstavnika radnika u organu poslodavca izabranom od strane radnika izjednačiti s osobom koja ne smije biti diskriminirana od strane poslodavca zbog članstva u sindikatu.

2.3. Osporava navode da Zakon o suzbijanju diskriminacije zabranjuje da se radnik koji je izabrani predstavnik radnika u Nadzornom odboru stavlja u nejednak položaj u odnosu na druge radnike na način da mu se radi funkcije u Nadzornom odboru i mišljenja, odnosno uvjerenja koje tamo iznosi isprovocira poslovno uvjetovani otkaz. Zakon o suzbijanju diskriminacije to nigdje ne navodi, odnosno, nigdje ni ne spominje predstavnika radnika u organu poslodavca. Činjenica je da Zakon o suzbijanju diskriminacije uređuje zaštitu od diskriminacije po osnovi članstva u sindikatu, no izjednačavanje funkcije predstavnika radnika u organu poslodavca s članstvom u sindikatu je neosnovano i neutemeljeno. Niti Zakon o radu nigdje ne predviđa posebnu zaštitu za predstavnika radnika u organu poslodavca koji je izabran izravno od strane radnika kao što primjerice predviđa zaštitu za članove radničkog vijeća i/ili za sindikalnog povjerenika. Predstavnik radnika u organu poslodavca kojega na tu poziciju izaberu izravno radnici na organiziranim izborima nije i ne može biti u jednakom položaju s članovima radničkog vijeća ili sa sindikalni povjerenikom. Tužiteljica nije član sindikata niti kod tuženika djeluje bilo koji sindikat, a biti predstavnikom radnika u organu poslodavca ne predstavlja nikakav društveni položaj u smislu odredbi Zakona o suzbijanju diskriminacije. Osporava i zahtjev za naknadom štete.

2.4. Predlaže odbiti tužbi i tužbeni zahtjev u cijelosti, uz nadoknadu parničnog troška.

3. Sud je u dokaznom postupku izvršio uvid u ugovor o radu na neodređeno vrijeme od 21. srpnja 2020.g., aneks ugovora o radu na neodređeno vrijeme od dana 1. srpnja 2022.g., Odluka o redovnom otkazu ugovora o radu od 2.10.2024.g., zahtjev za zaštitu prava od 15. 10.2024.g., odgovor na zahtjev za zaštitu prava radnice od dana 30.10. 2024.g., Odluka o reorganizaciji od 1.10. 2024., Pravilnik o radu društva Zagreb plakat d.o.o. od dana 20.06. 2022.g., Aneks II pravilnik o radu od 2.10.2024.g., zapisnik o primopredaji sredstava rada, zapisnik sa sjednice Nadzornog odbora od dana 1.9.2022., zapisnik sa sjednice Nadzornog odbora od dana 19.4.2023., ugovor o vođenju knjigovodstva i poreznog savjetovanja, Aneks 3. Pravilnika o radu od 2.1.2025.g., očitovanja Zagrebačkog Holdinga d.o.o., Plan poslovanja za razdoblje 2025.-2027., podatke HZMO, podatke za radnika LN, i ostalu dokumentaciju u spisu. U postupku su saslušani tužiteljica i zakonski zastupnici VN i ĆN.

4. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno primjenom članka 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11,148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25 dalje u tekstu: ZPP) sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan.

5. Nesporno je da je tužiteljica kod tuženika zaposlena od 2008. te da je od 21.7.2020. radila na radnom mjestu Voditelja financija i kontrolinga, a od 1.7.2022. na radnom mjestu Voditelja podrške poslovnih procesa. Nesporno da je tužiteljici dana 2.10.2024. uručena Odluka o otkazu kao i da je tužiteljica podnijela tuženiku zahtjev za zaštitu prava kojem tuženik nije udovoljio.

6. U obrazloženju Odluke o redovnom otkazu ugovora o radu (poslovno uvjetovani otkaz) tuženik navodi da je „uslijed povećanih troškova redovnog poslovanja Društva te potrebe za optimizacijom istih kao i potrebe minimiziranje poslovnih rizika i unaprjeđenja poslovnih procesa, Poslodavaca nakon provedbe opsežnih poslovnih analiza utvrdio da postoji nužnost reorganizacije poslovanja i promjene organizacijske strukture unutar njegove radne organizacije.

S tim u vezi poslodavac je dana 1.10.2024.g. donio Odluku o reorganizaciji poslovanja i promjeni organizacijske strukture (dalje: Odluka o reorganizaciji) koja ne sadrži radno mjesto na kojem je trenutno zaposlena P i kako će se dio poslova koje je ona obavljala ukinuti, a dio će na sebe preuzeti uprava Poslodavca što će doprinijeti učinkovitosti poslovnih procesa te smanjenju troškova poslovanja. Slijedom navedenog, iz navedenih organizacijskih razloga prestala je potreba za radom radnice te ne postoji više ekonomska osnova za zaposlenjem radnice na radnom mjestu za koje je sklopljen ugovor o radu.

Nadalje, s obzirom da je radnica jedini zaposlenik na radnom mjestu "Voditelj podrške poslovnih procesa", a kojeg radnog mjesta više nema u novoj organizacijskoj strukturi te s obzirom na činjenicu da poslodavac zapošljava manje od 20 zaposlenika, poslodavac nije bio obvezan voditi računa o trajanju radnog odnosa, starosti i obvezama uzdržavanja koje terete radnicu.

7. Iz prijedloga Plana poslovanja tuženika koji je dostavljen Zagrebačkom Hodlingu d.o.o. za razdoblje od 2025. -2027.g. iskazan je broj zaposlenih -12 – na način da je navedeno da se za to buduće razdoblje ne mijenja broj zaposlenih niti se mijenja organizacijska struktura.

8. Uprava tuženika je temeljem čl. 422. Zakona o trgovačkim društvima dana 1.10.2024.g. donijela Odluku o reorganizaciji poslovanja i promjeni organizacijske strukture, s obrazloženjem, između ostalog:

~ da se ista donosi uslijed povećanih troškova redovnog poslovanja te potrebe za optimizacijom istih kao i potrebe minimiziranja poslovnih rizika, postoji nužnost reorganizacije poslovanja i promjene organizacijske strukture kao i reorganizacije radnih mjesta unutar društva, sve radi održanja ekonomičnosti poslovanja, optimizacije i smanjenja troškova te adekvatne reakcije na izražene kompetitivne pritiske na tržištu

~ Zbog provedbe reorganizacije i promjene organizacijske strukture društva te zbog optimizacije poslovnih procesa, uprava društva donosi odluku kojom se s trenutnim učinkom ukida radno mjesto "Voditelj podrške poslovnih procesa" koje je dio odjela Podrška poslovnim procesima i opći poslovi"

~ društvo je na temelju poslovne analize utvrdilo da je određene poslove koji se trenutno obavljaju u okvir gore navedenog radnog mjesta moguće ukinuti, a dio njih je vrlo lako moguće prebaciti na upravu društva što će doprinijeti smanjenju troškova poslovanja. Naime, cilj ove reorganizacije je da se kroz smanjenje troškova rada pojedinih odjela doprinese generalnom smanjenju troškova poslovanja na razini društva. Generali cilj reorganizacije poslovanja jest osigurati Društvu dugoročno održivo poslovanje i konkurentnost na tržištu.

8.1. Vezano uz navedenu odluku 2.10.2024.g. donijet je i Aneks 2. Pravilnika o radu kojom se briše radno mjesto Voditelj podrške poslovnih procesa i opis njegovih poslova.

9. Nije sporno da je poslodavac ovlašten organizirati rad ovisno o potrebama i mogućnostima. Autonomno je pravo poslodavca odlučiti o ustroju radnih mjesta, kao i na ukidanje pojedinih radnih mjesta i sud nije ovlašten utvrđivati da li se provedene organizacijske promjene rezultirale racionalizacijom poslovanja. U tom smislu, zbog ukidanja radnog mjesta, svaki poslodavac ima opravdani razlog za poslovno uvjetovani otkaz ugovora o radu.

9.1. No otkaz ne smije biti posljedica diskriminacije i u tom smislu je ovlašten ocjenjivati da li je reorganizacija posljedica diskriminacije u odnosu na tužiteljicu.

10. Nesporno jest da je tužiteljica bila članica Nadzornog odbora kao predstavnica radnika neprekidno od 12. ožujka 2010.g.

11. Zakonom o suzbijanju diskriminacije (NN 85/08 i 112/12, dalje: ZSD) propisano je u čl. 1. da se tim Zakonom osigurava zaštita i promicanje jednakosti kao najviše vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske stvaraju se pretpostavke za ostvarivanje jednakih mogućnosti i uređuje zašita od diskriminacije na osnovi rase ili etničke pripadnosti ili boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, članstva u sindikatu, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog naslijeđa, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije. Prema st.2. Diskriminacijom u smislu ovog Zakona smatra se stavljanje u nepovoljniji položaj bilo koje osobe po osnovi iz stavka 1. ovog članka, kao i osobe povezane s njom rodbinskim ili drugim vezama

12. Prema odredbi čl. 3.st.1. ZSD, uznemiravanje je neželjeno ponašanje uzrokovano nekim od temelja, koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobe koja traži zaposlenje i radnike, a koje uzrokuje strah ili neprijateljsko, ponižavanje ili uvredljivo okruženje.

13. Prema odredbi čl. 17. ZSD st.1. osoba koja tvrdi da je žrtva diskriminacije po odredbama ZSD ovlaštena je podnijetu tužbi i tražiti:

al.1. da se utvrdi da je tuženik povrijedio tužiteljevo pravo na jednako postupanje, odnosno d a radnja koju je poduzeo ili propustio može neposredno dovesti do povrede prava na jednako postupanje (tužba za utvrđenje diskriminacije) al.2 da se zabrani poduzimanje radnji kojima se krpi ili može prekršiti tužiteljevo pravo na jednako postupanje, odnosno da se izvrše radnje kojima se uklanja diskriminacija ili njezine posljedice (tužba za zabranu ili otklanjanje diskriminacije)

3. da se naknadi imovinska i neimovinska šteta uzrokovana povredom prava zaštićenih ZSD

al.4. da se presuda kojim je utvrđena povreda prava na jednako postupanje na trošak tuženika objavi u medijima.

14. Prvenstveno je sporno da li položaj predstavnice radnika u Nadzornom odboru ima zaštitu iz čl. 1. ZSD.

14.1. ZSD sadrži zatvorenu listu osnova diskriminacije, no lista osnova u Ustavu je otvorena, jer Ustav zabranjuje diskriminaciju i po drugim osobinama 14.2. Tako Ustav RH u odredbi čl. 14. navodi da svatko u RH ima prava i slobode, neovisno o njegovoj rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, rođenju, naobrazbi, društvenom položaju ili drugim osobinama, odnosno riječ je tzv. lista s otvorenim krajem, zabranjena diskriminacija po bilo kojem osnovu i u svim područjima života, ne samo u sferi radnih odnosa.

14. 3. Stoga predstavnik radnika u Nadzornom odboru može se podvesti pod temelj "društveni položaj" ili druge osobine i kao takav ima pravo na zaštitu od diskriminacije. Tim više na specifičnost uloge nadzornog odbora prema Zakonu o trgovačkim društvima i što predstavnika radnika u nadzorni odbor biraju isključivo radnici da štite radničke interese,

14.4. Zakon o radu u čl. 7. navodi opću zabrana diskriminacije i dužnosti poslodavca da zaštiti dostojanstvo radnika, mjere koje je poslodavac dužan poduzeti radi zaštite dostojanstva radnika i prava radnika u slučaju povrede dostojanstva ((4) Zabranjena je izravna ili neizravna diskriminacija na području rada i uvjeta rada, uključujući kriterije za odabir i uvjete pri zapošljavanju, napredovanju, profesionalnom usmjeravanju, stručnom osposobljavanju i usavršavanju te prekvalifikaciji, u skladu s ovim Zakonom i posebnim zakonima. (5) Poslodavac je dužan zaštititi dostojanstvo radnika za vrijeme obavljanja posla od postupanja nadređenih, suradnika i osoba s kojima radnik redovito dolazi u doticaj u obavljanju svojih poslova, ako je takvo postupanje neželjeno i u suprotnosti s ovim Zakonom i posebnim zakonima.)

15. U skladu s odredbom čl.20. ZSD, ako tužiteljica tvrdi da je povrijeđeno njezino pravo na jednako postupanje prema odredbama ZSD, dužna je učiniti vjerojatnim da je došlo do diskriminacije. U tom slučaju teret dokazivanja da nije bilo diskriminacije leži na protivnoj stranci.

15.1. Tužiteljica treba učiniti vjerojatnim da su počinjene određene radnje (ponašanje) koje imaju značenje diskriminacije i/ili uznemiravanja, odnosno da nisu poduzete radnje zbog kojih dolazi/može doći do uznemiravanja/spolnog uznemiravana. Radnik navedeno treba dokazati na nivou vjerojatnosti, onda teret dokazivanja prelazi na poslodavca.

15.2. Poslodavac bi trebao dokazati da: 1. nije došlo do određenih radnji (ponašanja), odnosno da, iako je do njih došlo one 2: nemaju značenje uznemiravanja ili da su poduzete radnje koje je trebalo poduzeti, odnosno da, iako one nisu poduzete nije došlo do uznemiravanja.

16. Tužiteljica dokazuje vjerojatnost time što je na isti dan nakon što je poslan Plan poslovanja u kojem se ne mijenja niti struktura niti broj zaposlenih, Uprava tuženika donosi Odluku o ukidanju samo njenog radnog mjesta, sve uspoređujući s činjenicom da financijski rezultati prikazuju rast prihoda i dobiti u odnosu na prošle godine.

17. Tužiteljica u svom iskazu navodi kako radi kod tuženika od srpnju 2008., u prodaji i marketingu kao direktor te nakon toga u Sektoru podrške poslovnih procesa kao voditelj. Od 2010. godine je član Nadzornog odbora izabrana od strane radnika i smatra da je to razlog zašto je dobila otkaz. Dana 2.10. došla je normalno na posao i radila poslove isplate plaća da bi je u nekom trenutku član Uprave g. VN pozvao na razgovor kod g. ĆN, Osim dva člana Uprave i nje, na tom razgovoru nije nitko bio prisutan i uglavnom su oni krenuli s pričom da imaju nešto neugodno za riješiti, da je više ne trebaju i ponudili su joj sporazumni raskid i da potpiše dokument da istupa iz NO. Za nju je to bio veliki šok jer nije bilo nagovještaja o takvom ishodu te je pitala može li uzeti papire da se s neki savjetuje, na što je rečeno da ne može i da ta ponuda vrijedi sada i kasnije da ne vrijedi, uglavnom ta priča traje nekih tri do četiri sata. Ističe da je dan prije 1.10. bio rok za dostavu prijedloga poslovanja za 2025. do 2027. godinu gdje postoji i plan kadrova i koji je usuglašen sa članovima Uprave i poznato joj je da je u planu navedeno da neće biti nikakvih izmjena, niti u broju, niti u strukturi zaposlenika, pa da bi se već idući dan pripremala reorganizacija. Kako nije potpisala sporazum, uručen joj je otkaz zbog reorganizacije i to sve nije bilo uobičajeno u poslovnom svijetu, niti je bilo ikakve primopredaje, niti bilo šta komunicirano, rečeno joj je od strane članova Uprave da su mailovi preusmjereni na njih i da više ne može pristupiti mailu, pa tako nije mogla niti pozdraviti kolege. Tvrdi da nije bilo na oglasnoj ploči ništa objavljeno vezano za reorganizaciju u to doba. Kolegica iz njene službe 2023. doživjela tešku bolest i dugo je bila na bolovanju i rekla je da će krajem 2024. ići u mirovinu i to su svi znali kod tuženika, iako to tuženik u odgovoru na tužbu negira, ali je ta kolegica ipak otišla krajem 2024. u mirovinu. Smatra da je doslovno istjerana s posla. Nakon dva dana morala se vratiti kod tuženika po neku dokumentaciju i tada je saznala da je radno mjesto ukinuto i da se na oglasnoj ploči pojavila neka dokumentacija o reorganizaciji koje nije bilo ranije. Smatra da poslovi koje je obavljala i dalje postoje jer su nužni za funkcioniranje tuženika, a isti se sastoji od izvještavanja, planiranju knjiženja, kreiranju kolanja dokumenata, digitalizaciju i upravljanju računalnim servera.

18. Zakonski zastupnik ĆN došao je raditi kod tuženika 1.3.2022. kao član Uprave, poznato mu je da se negdje 2023. kolegica iz Sektora poslovnih procesa razbolila te je tužiteljica preuzela u dogovoru s Upravom obvezu izvršavanja njenih zadataka, a Uprava je angažirala revizorsku tvrtku PKF Revizija za utvrđivanje procesa rada, odnosno za snimanje procesa unutar tog sektora. Nisu obveznici javne nabave. U srpnju 2024. od te tvrtke dobili su dokument na nekih 20-tak stranica i u Zaključku je navedeno da je za sva tri radna mjesta u Sektoru poslovnih procesa potrebno 1.52 radnika, a mi smo imali zaposlene tri osobe i to kolegicu ČN koja je najavila odlazak u mirovinu, tužiteljicu i kolegicu KN. Nakon toga su tražili vanjsku tvrtku koja bi mogla preuzeti te poslove i skupili više ponuda i zaključili da je ušteda 60.000,00 Eura na nivou godine za tuženika. Izabrali su tvrtku NK Biro koja vodi dio oko računovodstva i financije. Planiranje i izvještaje preuzeo je s drugim članom uprave i dio plaćanja te više nisu bili potrebni kolegica ČN i tužiteljica. Treća kolegica je nastavila raditi svoj dio posla oko fakturiranja i unošenja faktura. Tvrdi da tužiteljičino članstvo u NO nema veze s njenim otkazom jer ih je kao Upravu još 2022. dočekao dokument bivše uprave o šteti koja nastaje za tuženika neispunjavanjem obveza od strane Grada Zagreba. Prezentirali su to NO koji je trebao izglasati da li se ide na tužbu ili ne i nije bilo pritiska da netko mora glasati već je Upravi bilo važno da to prezentira prema NO radi eventualne odgovornosti Uprave. Tužba je podnijeta prije jednu godinu i za istu su glasali jednoglasno svi članovi NO. Suglasnost za podnošenje tužbe bila im je potrebna prema društvenom ugovoru jer se radi o podnošenju tužbe preko 100.000,00 Eura. U vrijeme otkazivanja tužiteljici kod tuženika je radilo 12 zaposlenih, a sada ih je 10. Odluku o reorganizaciji stavili su na oglasnu ploču nakon razgovora s tužiteljicom. Na razgovoru je tužiteljici rečeno da se njezin angažman više ne treba i da se ukida njezino radno mjesto. Sjednice NO u prosjeku se održavaju pet puta godišnje, a nije mu poznato kada bi Zagrebački holding usvojio konačan plan poslovanja tuženika za 2025. godinu. Za vanjsku firmu za knjigovodstvo i računovodstvo tuženik plaća 2.300,00 Eura i PDV, ugovor je zaključen u prosincu 2024., a na upit da objasni vremenski odmak između otkaza tužiteljici i sklapanja ugovora je taj što su dio poslova preuzeli članovi Uprave i ostali zaposlenici i to kolegica KN, kolegica ČN koja se vratila na posao do kraja te godine. On osobno je preuzeo vezano uz plaćanja, unošenje računa i likvidiranje dok je kolega VN preuzeo polugodišnje i godišnje izvještaje, planiranje izvještaja i ostalih izvještaja koje imamo prema Holdingu. Ne sjeća se detalja kada bi iznos bio povećan sa 1.300,00 Eura na 2.300,00 Eura, no uslijedio je usred procesa novih softverskih rješenja i modula. Ušteda od 60.000,00 Eura po godini se odnosi za dvije osobe i djelomično računana po zakupu od 1.300,00 Eura i 2.300,00 Eura. ŽN je počeo raditi 2024. negdje u prvoj polovici i poznato mi je da je prvu godinu bio pripravnik i imao je ugovor na određeno vrijeme, a nakon toga na neodređeno vrijeme. Prilikom davanja otkaza tužiteljici nisu uzimali u obzir kriterije svih radnika u vidu obveza uzdržavanja, trajanja radnog odnosa i slično. KN je imala radno mjesto za voditeljicu Općih poslova. Prilikom rađenja revizije, revizija je obuhvatila odjel Općih poslova, odjel Računovodstva i odjel Poslovnih procesa. Odluka NO da se podnese tužba protiv Grada Zagreba je izglasana prije nekih pola godine. O tome se nije glasalo kada je tužiteljica bila član NO. Znam da se o tome raspravljalo i kada je tužiteljica bila u NO, ali ne znam kakav je bio stav tužiteljice.

19. Zakonski zastupnik VN, postao je član Uprave u veljači 2022., prije toga nije radio kod tuženika. Reorganizacija kod tuženika provedena je nakon snimanja stanja u Sektoru podrške poslovanja kod PKF Revizije čiji je zaključak da s obzirom na obim poslova je kod tuženika potreban manji broj zaposlenika. Tražili su rješenje i zaključili da će se dio poslova predati vanjskim izvršiteljima, dio poslova će Uprava preuzeti na sebe i smanjili su broj zaposlenih sa 12 na 10, a danas je 8 radnika stalno zaposlenih, dok su kolega ĆN i on na mandatu na određeno vrijeme. Točno je da je 2.10. obavljen razgovor s tužiteljicom i da su joj ponuđene opcije sporazumnog raskida s isplatom iznosa od 7.000,00 Eura koja stupa na snagu odmah, te druga opcija sporazumnog raskida bez te isplate, ali koja ne bi stupila na snagu odmah, odnosno nakon što bi se iskoristio godišnji odmor. Treća nepovezana stvar uz ove dvije je bilo odstupanje s mjesta člana NO i to je prema njoj bila molba da odstupi s tog mjesta jer više neće biti radnik tvrtke. Točno je da su tužiteljici rekli da je ponuda vezana uz isplatu iznosa taj dan na stolu, ali nisu sprječavali njene konzultacije. Ona je tražila da se s nekim konzultira i zna da je izašla izvan prostorija tvrtke i nakon nekog proteka vremena od tri do četiri sata rekla da ne prihvaća predloženi sporazum. Nakon toga su raskinuli s tužiteljicom ugovor uslijed reorganizacije. Tužiteljica nije imala na uvid plan reorganizacije, a nakon razgovora s njom taj plan reorganizacije je izvješen na oglasnoj ploči. Poznato mu je da je tužiteljica bila član NO od strane radnika, a po odlasku tužiteljice od tuženika izabran je drugi radnik u NO. Osporava da bi povezivanje tužbe protiv Grada Zagreba bilo u vezi s otkazom tužiteljici. Ne zna kada bi tekst tužbe bio predan članovima NO, ali znam da je bio predan još dok je tužiteljica bila u NO. Tužiteljica je bila zaposlena kao jedini radnik na poslovima voditelj podrške Poslovnih procesa. Poslovi tužiteljice nisu bili istovjetni poslovima koje je obavljala radnik KN. Poznato mi je da je ŽN bio zaposlen u prodaji, kao asistent prodaje i marketinga negdje u travnju 2023. Nakon odlaska tužiteljice nitko drugi nije zaposlen na radno mjesto voditelj podrške poslovnih procesa. Plan poslovanja za 2025. usvojen je od strane Zagrebačkog holdinga u siječnju 2025., a završna verzija je predana u prosincu 2024. Završna verzija je bila izmijenjena od prijedloga poslovanja u pogledu broja zaposlenih i financijskih prihoda i troškova poslovanja. Na prvobitni plan poslovanja Zagrebački holding je imao primjedbe koje se odnose na prihodovne i troškovne strane plana i poslovanja te neke pogreške koje nisu bile ključne. Uprava društva je u nekoj od kasnijih izmjena plana i poslovanja uključila smanjenje broja radnika sa 12 na 10. Zagrebački holding nije tražio smanjenje broja radnika u planu i poslovanju. Odluka o reorganizaciji donijeta je s danom 1. ili 2. listopada 2024. U prvom planu koji je poslan Zagrebačkom holdingu bilo je uključeno i radno mjesto tužiteljice i radno mjesto voditeljice računovodstva. On je odobrio plan koji je tužiteljica poslala 1.10. Zagrebačkom holdingu. Tužiteljica je na razgovoru 2.10. bila uzrujana. Nije se mogao sjetiti da li bi prilikom izlaska tužiteljice na razgovoru 2.10. tužiteljici bilo omogućeno da uzme taj primjerak sporazuma ili nije. Na jednoj verziji sporazuma bila je i navedena novčana kazna vezano uz tajnost poslovanja u iznosu od 50.000,00 Eura. Ne može reći da li bi tužiteljica u vezi te kazne tražila posebne konzultacije. Nije znao reći koliko tuženik plaća vanjske usluge za poslove koje je obavljala tužiteljica. Nalog za isplate tih usluga daju kolega ĆN i ja. Imaju oko 300 naloga za plaćanje, pa se ne može sjetiti iznosa, ali zna da se toj MKD Birou isplaćuje mjesečni paušalni iznos. Do povećanja cijene koja se plaća MKD Birou je došlo nakon nekih šest mjeseci suradnje. MKD Biro je preuzeo sve poslove koje je obavljala kolegica iz računovodstva E te dio poslova koje je obavljala tužiteljica dok su ostali poslovi tužiteljice raspoređeni interno. Kolegica E je s 30.12.2024. otišla u mirovinu. Tijekom jeseni 2024. kolegica E je razmišljala o tome da će otići u mirovinu, a finalnu odluku je donijela u prosincu 2024. Dok je kolegica E bila na bolovanju njene poslove je obavljala tužiteljica, kao i svoje poslove. Nakon odlaska tužiteljice, on je preuzeo poslove koje je ona obavljala, a tiču se planiranja, izrade poslovnih planova, financijskih poslovnih planova, revizije i predrevizije, izvještavanja prema Holdingu te poslove informatičke tehnologije koji su bili u opisu poslova tužiteljice dok je drugi član Uprave preuzeo poslove koje je naveo u svom iskazu danas. Opisi poslova navedeni su u Pravilniku o radu, odnosno u ugovorima o radu radnika. Nije mu poznata bruto plaća koju bi primala tužiteljica. Poznata mu je ušteda troškova koja je bila predviđena u reorganizaciji, ali procjenjujem oko 100.000,00 Eura. Poznato mu je da je prvobitni iznos društva MKD Biro bio 1.300,00 Eura. Bio je suglasan s planom poslovanja upućenih Zagrebačkom Holdingu. Misli da je trošak plaće voditeljici računovodstva oko 4.000 eura trošak za poslodavca.

20. Tužiteljica je predlagala pribavu podataka ukupnog iznos troškova koji bi tuženik platio za obavljanje poslova računovodstva i poslova koje je obavljala tužiteljica, čemu se tuženik protivio. No teret dokaza da bi tuženik ostvario uštedu reorganizacijom je na tuženiku. Tuženik, prema mišljenju suda navedenu uštedu nije dokazao.

21. Zagrebački Holding, prema iskazu zz tuženika VN nije tražio smanjenje radnika u poslovanju. Nadalje, jedan član uprave uštedu na u reorganizaciji cijeni s 60.000 eura, dok drugi član oko 100.000 eura. Sud prihvaća navode tužiteljice da se znalo kako će kolegica E ići u mirovinu krajem 2024.g., iz zdravstvenih razloga, što indirektno i potvrđuje u svom iskazu zz tuženika VN da je kolegica E razmišljala o tome da će otići u mirovinu. Neobično bi bilo da radnici podjeljuju s visokopozicioniranim članovima uprave "razmišljanja" da bi mogli ići u mirovinu već je sudu logično da radnici najave odlazak u mirovinu, kako bi i poslodavcu omogućili daljnje planiranje rada i zamjene. Tužiteljičin ukupni trošak rada za poslodavca tuženik je cijenio s 4.000 eura mjesečno (prema ugovoru o radu mjesečna plaća tužiteljice je oko bruto 2.400 eura mjesečno) što znači da se uzme i najveći trošak koji tuženik smatra, to ne može iznositi više od 48.000 eura godišnje. Iz ugovora kojim poslove vođenja knjigovodstva prelaze vanjskom suradniku proizlazi da je paušalna cijena oko 1.300 euro mjesečno, da bi iz iskaza zakonskih zastupnika proizašlo da bi već nakon šest mjeseci ta cijena bila povećana 2.300 eura, s time da se svi dodatni poslovi naplaćuju posebno naplaćuju, neki i po radniku (npr. prijave i odjave radnika, slanje mailom plaća), a savjetovanje s direktorom 120 eura po satu, sve bez PDV-a. Dakle, jednostavnom matematikom nije jasno na koji način bi ukidanje radnog mjesta tužiteljice doprinijelo takvoj uštedi kako to navodi tuženik i upućuje na diskriminirajuće ponašanje prema tužiteljici, kojoj je kao članu Nadzornog odbora bila dostupna poslovna dokumentacija u društvu i poslovne knjige, blagajne, vrijednosni papire, ocjenjivanje da li društvo posluje u skladu sa zakonom i aktima društva i odlukama glavne skupštine i td.

21.1. Naposljetku, tuženik je tvrtka od samo 12 zaposlenih i dva člana uprave pa potreba da se uzme neka revizorska tvrtka za utvrđivanje procesa rada je u najmanju ruku nejasna ako na tako malo zaposlenih dva člana uprave ne mogu shvatiti proces rada. Zaključak revizije "da je za sva tri radna mjesta u Sektoru poslovnih procesa je potrebno ¨1,52 radnika¨ nije jasan, da li bi tih ¨1,52 radnika¨ se odnosilo da jedna osoba radi 12 sati dnevno u kontinuitetu ili bi ipak bilo životno logično da se to obavlja od strane dvije osobe, a nije niti jasno zašto od tih 3 sobe, ¨1,52 radnika¨ tužiteljica nije ostala na radu, uzimajući u obzir navodne uštede koje to zapravo nisu, te činjenicu da odmah nakon što je prijedlog Plana poslovanja dostavljen Zagrebačkom Holdingu, koji nema nikakve primjedbe na broj zaposlenih, niti ne traži smanjenje broja radnika, tuženik donosi odluku kojom se ukida radno mjesto tužiteljice, bez ikakve najave. Slijedom svega toga, sud je utvrdio da je tužiteljica diskriminirana na temelju položaja predstavnika radnika u Nadzornom odboru te da je ukidanje njenog radnog mjesta posljedica članstva u Nadzornom odboru i radi se o neželjenom ponašanju koje ima za cilj i predstavlja povredu dostojanstva tužiteljice, a uzrokuje i strah i uvredljivo okruženje.

22. Stoga je sud usvojio tužbeni zahtjev te u smislu čl. 17.st.1.al.1., 2. i 3.ZSD utvrdio nedopuštenim i nezakonitim otkaz ugovora o radu, naložio tuženiku vratiti tužiteljicu na poslove voditelja podrške poslovnog procesa ili drugo odgovarajuće radno mjesto, utvrdio da je tuženik diskriminirao tužiteljicu na osnovi članstva u Nadzornom odboru kao predstavnice radnika, Temeljem čl. 11. ZSD dosudio je tužiteljici naknadu štete u iznosu od 5.000 euro, imajući u vidu da je povreda dovela do otkazivanja radnog odnosa tužiteljici i daje ista ostala bez prihoda, s obvezom uzdržavanja, u svezi s odredbama čl. 19. i čl.1100. Zakona o obveznim odnosima. odnosima (NN 35/05,41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/2023 - dalje ZOO).

23. Odluka o troškovima temelji se na odredbi čl. 154.st.5. Zakona o parničnom postupku, a (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 -Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH,123/08, 57/11, 25/13, 89/14,- Odluka USRH, 70/19, 80/22 - dalje ZPP), tužitelju su priznati troškovi zastupanja po punomoćniku u skladu s vrijednosti predmeta spora i važećom odvjetničkom tarifom („Narodne novine“ broj: 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22 126/22, 138/2023 - dalje: OT). Tužitelj nije uspio samo s neznatnim dijelom zahtjeva zbog kojeg nisu nastali posebni troškovi. Pri odmjeravanju troškova sud je vodio računa i o odredbi čl.155.st.1. ZPP -a i priznao samo neophodne troškove u postupku, osobito vodeći računa o pravilima Zakona o parničnom postupku koja za pripremanje glavne rasprave određuju upućivanje podnesaka i jedno pripremno ročište te jedno ročište za glavnu raspravu. Priznati trošak sastoji se od sastav tužbe 200 euro (tbr. 7/1 OT), sastava podneska od 20.12.2024.g. 200 euro (tbr. 8/1 OT), pristup roč. 19.2.2025. i 22.10.2025.g. svako po 100 euro (tbr. 9/2 OT), pristup roč. 11.2.2026.g. 200 euro (tbr. 9/1 OT), što iznosi 800,00 euro, na koji iznos pripada PDV 200,00 euro, odnosno ukupno je dosuđen trošak u iznosu od 1.000,00 euro.

23.1. Trošak pristupa ročištu na objavu nije trošak koji je neophodan u postupku jer se presude objavljuju i na e-oglasnoj ploči suda pa nije neophodno da sud primjerak prethodno digitalno potpisane presude printa i takav isprintani primjerak uručuje strankama, a da trošak za to snosi suprotna strana.. Naposljetku, s isprintanom presudom koja se uruči na objavu stranke ne mogu podnijeti nikakav prijedlog za ovrhu, već istu moraju podnijeti s digitalnim primjerkom presude, stoga navedeni trošak se ne može smatrati neophodnim u postupku. Stav VSRH o priznavanje troškova pristupa na ročište odnosi se na razdoblje prije stupanja na snagu Izmjena i dopuna Zakona o parničnom postupku NN 138/2023, kada je stranka morala fizički doći na sud i preuzeti presudu i klauzulu ovršnosti. Prije stupanja na snagu izmjena i dopuna ZPP NN 138/2023 stranka je morala doći fizički na sud barem jednom, dok nakon izmjena i dopuna ZPP NN 138/2023 stranke dobiju i presudu i klauzulu pravomoćnosti, putem e-spisa dok takve odluke, s kojom mogu pokrenuti ovršni postupak, ne mogu dobiti fizičkim pristupom sudu.

23.2. Tuženik je na temelju čl. 154. st. 5. ZPP-a izgubio u sporu, pa nema pravo na naknadu parničnog troška.

24. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu, 1. travnja 2026.

Sudac

Kristina Trtanj Vukoja

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba. Žalba se podnosi u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude, putem ovog suda županijskom sudu pisanim podneskom.

DNA:

1. PN, [adresa] zastupane po punomoćniku EN

2. ZAGREB PLAKAT d.o.o. za usluge, Ulica Andrije Hebranga 32, [adresa] Zagreb

zastupanog po punomoćniku RN