Posl. broj: P- 3892/2025-6

Republika Hrvatska

OPĆINSKI SUD U SPLITU

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu po sutkinji Maji Vukmir u pravnoj stvari tužitelja 1. ĆB iz [adresa], otok Ugljan, Ugljan 46, OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. JB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po pun. Jurici Kvatruč, odvj. u Zadru, protiv tužene KB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po pun. odvjetnicima iz OD Ljubičić-Vrdoljak & partneri d.o.o. iz Splita, radi povrata dara zbog povrede nužnog dijela, nakon glavne rasprave održane dana 18. veljače 2026. u prisutnosti zamj. pun. stranaka na ročištu za objavu presude, dana 01. travnja 2026. godine

presudio je

I. Usvaja se tužbeni zahtjev koji glasi:

" l. U ostavinsku imovinu iza pok. BB vraća se dar učinjen KB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na osnovi ugovora o darovanju Od 14. studenog 1990. godine i to u odnosu na nekretninu upisanu u ZK. ZU. br. 10903

k. o. [katastarska općina], ZK čest.br. 969/5-dvorište površine 368 m2 i ZK čest.br. 4485- stambena zgrada površine 107 m2 i to:

1. suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (EI), 1. nekretnina u tijelu prvom i to baš čest. zem. [katastarska čestica] i zemljište ispod zgrade čest. zgr. [katastarska čestica].

2. suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E2), 1. pravo vlasnosti čest. zgr. [katastarska čestica] i to same zgrade Osim terena na kojoj je sagrađena i to

- u 1/16 dijela u odnosu na prvotužitelja ĆB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 23273 Ugljan,

- u 1/16 dijela u odnosu na drugotužiteljicu JB, OlB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi namirenja nužnog dijela tužitelja."

II. Za više traženo za povrat dara do 1/12 za svakog tužitelja (odnosno za po 1/48 ) tužbeni zahtjev se odbija.

III. Nalaže se tuženici da tužiteljima nadoknadi troškove predmetnog parničnog postupka u iznosu od 6.977,40 eura zajedno sa zakonskim zateznima kamatama koje teku Od dana donošenja ove presude, pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne Stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.

obrazloženje

1. U tužbi podnesenoj 26.01.2001. god. navodi se da je pok. BB djed tužitelja i otac tada tužene KB, koji da je imao četvero djece i to kći sada pok. NB majku tužitelja ad. 1. i 2. , kći EB tuženu, kći ĐB tužiteljicu ad. 3 i sina OB koji je umro bez nasljednika prije ostavitelja, s tim da je zakonska nasljednica pok. BB i njegova supruga DB. Pok. BB da u času smrti nije imao imovine jer da je Ugovorom o dosmrtnom uzdržavanju "Split, 19. lipnja 1998" svu imovinu prenio na unuka LB, a kuću i zemljište u Splitu temeljem Ugovora o darovanju od 14.11.1990. na tuženu, čime da je povrijeđen nužni dio tužitelja. U ostavinskom postupku O-2527/2001 da tužena nije pristala vratiti dar u ostavinu.

2. Tužena je na ročištu od 10.04.2001. god. osporila tužbu navodeći da je ostavitelj osim nekretnina darovanih predmetnim darovnim ugovorom i otuđenih Ugovorom o dosmrtnom uzdržavanju imao u vlasništvu još nekretnina u k. o. [katastarska općina], a da je i supruga DB pokrenula postupak za utvrđenja da je ½ nekretnina bračna tečevina.

3. Rješenjem od 02.02.2006. postupak je prekinut do okončanja predmeta O- 2527/98, međutim, kasnije je taj ostavinski predmet sada pod Posl. brojem O-1672/10 prekinut do okončanja ovog predmeta, zbog čega je ovaj predmet nastavljen rješenjem od 10.04.2019.

4. Podneskom od 24.09.2019. tužitelj je precizirao tužbeni zahtjev na način kao u izreci presude, te istaknuo kako je presudom ovog suda P-2604/09 od 12.11.2015. utvrđeno da u ostavinsku imovinu pok. BB ulaze nekretnine upisane u k. o. [katastarska općina] u Z. U. [broj ZK uloška], gdje daje ostavitelj upisan u određenim idealnim suvlasničkim udjelima. Navodi da treba postupiti sukladno odredbama čl. 32. i 33. Zakona o nasljeđivanju da bi se utvrdilo da li je povrijeđen nužni dio tužitelja.

4.1. Tužena se protivi i uređenom tužbenom zahtjevu.

5. Podneskom od 11.11.2025. tužitelji su konačno uredili tužbeni zahtjev na način da na ime nužnog dijela ne potražuju više 1/12 već po 1/16 dijela, dok se tužena protivila preinaci odnosno djelomičnom povlačenju tužbe.

6. Tijekom postupka preminula je tužiteljica ad. 3. ĐB, a njen nasljednik ČB povukao je tužbu, pa je na ročištu od 06.02.2025. doneseno rješenje o povlačenju tuže tužitelja ad. 3.

6.1. Ranijom presudom odbijen je tužbeni zahtjev ali je ista ukinuta i vraćena na ponovni postupak rješenjem Županijskog suda u Puli-Pola Gž-996/2025 od 06.listopada 2025.

7. U dokaznom postupku pregledana je pisana dokumentacija u spisu, provedeni očevidi i izrađena vještva po vještaku za graditeljstvo i procjenu nekretnina, pregledan spis O-1672/10, O-786/03, P-2604/09, saslušani svjedoci i stranke.

8. Tužbeni zahtjev je osnovan.

9. Predmet spora je sastav ostavinske imovine pok. BB, odnosno da li je Ugovorom o darovanju od 14.11.1990. povrijeđen nužni dio tužitelja.

10. Pok. BB preminuo je 28.10.1998. god.

11. U vrijeme smrti ostavitelja i u vrijeme sklapanja ugovora o darovanju bio je na snazi Zakon o nasljeđivanju (Službeni list FNRJ broj 20/1955, Službenih list SFRH broj 12/1965, „Narodne novine“ broj 52/1971, 47/1978, 71/1991, 37/1994, 56/2000, – dalje: ZN/55).

12. Prema odredbi članka 31. stavak 1. ZN/55 nužni nasljednici imaju pravo na dio ostavine kojim ostavitelj ne može raspolagati i koji se naziva nužni dio dok stavak 2 određuje da nužni dio potomaka, usvojenika i njihovih potomaka i bračnog druga iznosi ½ od onog dijela koji bi svakom pojedinom od njih pripao po zakonskom redu nasljeđivanja.

13. Prema odredbi članka 39. stavak 1. ZN/55 kad je povrijeđen nužni dio, raspolaganja oporukom umanjit će se, a darovi će se vratiti koliko je potrebno da bi se dopunio nužni dio, a prema odredbi članka 45. istog Zakona umanjenje raspolaganja oporukom i vraćanje dara kojima je povrijeđen nužni dio mogu tražiti samo nužni nasljednici dok je člankom 46. ZN/55 određeno da se umanjenje raspolaganja oporukom može tražiti u roku od tri godine od proglašenja oporuke, a vraćanje dara u roku od tri godine od smrti ostavitelja, odnosno od dana kada je rješenje o njegovom proglašenju za umrlog, odnosno rješenje kojim se utvrđuje njegova smrt postalo pravomoćno.

14. Prema odredbi čl. 33. st. 1. podstavci 1-3. ZN/55, vrijednost ostavine na temelju koje se izračunava nužni dio utvrđuje se tako da se prvo popišu i procijene sva dobra koja je ostavitelj imao u trenutku smrti, od te vrijednosti odbiju se dugovi ostavitelja i troškovi pokopa, a tako dobivenom ostatku dodaje se vrijednost svih darova koje je ostavitelj učinio nekom zakonskom nasljedniku.

15. U trenutku smrti pok. BB njegovi zakonski nasljednici bili su supruga DB, te kćeri KB i ĐB, te djeca ranije preminule kćeri NB i to tužitelji ĆB i JB. Dakle, tužiteljima bi po zakonskom nasljeđivanju slijedom nasljedstva preminule majke pripadalo po pola od njene ¼ , dakle, 1/8, a od toga bi nužni dio predstavljalo pola zakonskog dijela, dakle, 1/16.

16. Ugovorom o darovanju od 14. 11.1990. sada pok. BB darovao je svojoj kćeri KB svoju stambenu zgradu označenu kao čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], izgrađenu na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], anagrafske oznake Barakovićeva 63, Split (Danas [adresa]).

17. Pregledom spisa P-2604/09 ( ranije P-600/05) utvrđeno je da je KB podnijela tužbu protiv FB, ĆB i CB, radi utvrđenja da u ostavinu pok. BB ulaze nekretnine upisane u Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te je tužbeni zahtjev usvojewn i presuda od 12. studenog 2015. potvrđena Presudom Županijskog suda u Splitu Gž-247716 od 16. svibnja 2016.

18. Stalni sudski vještak za graditeljstvo i procjenu nekretnina Pavao Pandžić izradio je nalaz i mišljenje u kojem je po nalogu suda utvrdio tržišnu vrijednost stambenog objekta sa pripadcima izgrađenog na adresi [adresa], na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na dan smrti pok. BB, **.**.1998. god., te utvrdio da ista iznosi 382.095,34 Eura.

18.1. Istim vještvom je dao i procjenu vrijednosti nekretnina u k. o. [katastarska općina] na kojima je kao vlasnik uknjižen ostavitelj u određenim idealnim udjelima. Tako je nekretnine upisane u k. o. [katastarska općina], a u naravi građevinsko zemljište, procijenio na 63.886,06 Eura, dok je poljoprivredno i šumsko zemljište procijenio na 602.048,65 eura.

18.2. Na traženje suda se dana 27.prosinca 2024. god. očitovao se na upit suda kako je u ranijem vještvu vrijednost nekretnina u Splitu i Dugopolju izražena za čitavu površinu svake nekretnine, te je ovime dopunio vještvo dajući procjenu nekretnina prema suvlasničkom udjelu pok. BB, dakle, samo u odnosu na površinu koja bi odgovarala njegovom suvlasničkom udjelu.

18.3. Tako je u odnosu na građevinske nekretnine u k. o. [katastarska općina] utvrdio vrijednost od 1.188,76 eura, a u odnosu na poljoprivredno i šumsko zemljište u iznosu od 11.289,72 eura.

18.4. Očitovao se ujedno na prigovor tuženika sa zapisnika od 05.12.2024. koji je smatrao da je objekt u Splitu previsoko procijenjen jer ga je vještak procjenjivao po etažama, dok sam objekt nije etažiran. Vještak je otklonio prigovor navodeći da je isto procijenjeno prema Zakonu o procjeni vrijednosti nekretnina (NN78/2015) i Pravilnika o metodama procjene vrijednosti nekretnina (NN 105/2015), a da je procjena izrađena po etažama jer su u primjeni različiti koeficijenti obračuna korisne vrijednosti površina, a i zbog opisanog stanja stana u podrumu (suterenu) kakav je bio, pa da tako nije ista vrijednost stana u suterenu i stana u prizemlju.

19 . Na ročištu od 06.02.2025. tužena je ustrajala u prigovorima na vještvo, navodeći da iz osnovnog nalaza i mišljenja kao i citirane dopune je razvidno da vještak nije imao uvid u stvarno stanje na nekretninama i to prvenstveno govoreći no nekretninama k. o. [katastarska općina] koje je isti procijenio temeljem pregleda orto foto snimki a koje snimke sasvim sigurno ne odražavaju današnje stanje a sve obzirom da su nepoznate godine kada su iste sačinjene. Utoliko smatra da je i sama procjena manjkava i nepotpuna, Isto tako prigovara i procjeni vrijednosti stambenog objekt na adresi [adresa] sve iz razloga što je sud prilikom očevida utvrdio stanje objekta, pomoćnih objekata kao i činjenicu da je na dvorišnom prostoru došlo do preinaka od strane tužene u vidu izgradnje nadstrešnice, bazena, sjenice i sl. dočim se vještak nije očitovao da li navedeno ulazi u njegovu procjenu. Obzirom da vještak Panadžić više nije na listi vještaka predlaže odrediti novi očevid svih nekretnina uz sudjelovanje i vještaka geometra, vještaka poljoprivredne struke i vještaka građ. struke, a sve iz razloga što pored ostalih prigovora vještak Pavao Pandžić nije ovlašten dati procjenu poljoprivrednog zemljišta.

20. Za kazati je da je vještak za graditeljstvo i procjenu nekretnina ovlašten procjenjivati sve vrste nekretnina, dakle ne samo građevinske objekte i da u tom smislu nije bilo nikakve zapreke da tada imenovani vještak izvrši procjenu i poljoprivrednih nekretnina. Dalje u pogledu navoda da nije jasno je li vještak uzeo u procjenu i naknadne preinake na nekretnini u Splitu izvršene od strane tužene u vidu izgradnje nadstrešnice, bazena, sjenice i sl. nije točno, jer u vještvu je pobrojeno što je sve vještak od pripadaka objektu uzeo u procjenu, a to su: natkrivena terasa kao pripadak stana u suterenu, te garaža (iz vještva proizlazi da je izgrađena 1985. i legalizirana), hodnik i sprema i pušnica. U pogledu nekretnina u k. o. [katastarska općina], točno je da je vještak dao procjenu identifikacijom nekretnina putem ortofoto snimki, no kakvo je današnje stanje na istima zapravo je irelevantno jer je procijeniti vrijednost istih trebalo na dan smrti ostavitelja, dakle 1998. god., pa same kulture i uređenje tih nekretnina nisu od važnosti obzirom se isto naravno može kroz godine mijenjati. Zbog svega je sud odbio prijedlog za novim vještačenjem i očevidom na licu mjesta, a prihvatio vještvo i dopunu vještva vještaka Panžića kao stručno i detaljno obrazloženo.

21. Pregledom ostavinskog spisa O-1672/10 proizlazi da pok. BB u času smrti nije imao drugih nekretnina ni vrijednije imovine.

22. Iz vještva proizlazi dakle, da darovani objekt u Splitu vrijedi na dan smrti prednika stranaka 382.095,34 Eura, a sve ostale njegove nekretnine u k. o. [katastarska općina] zajedno vrijede 12.867,71 Eura. Ukupna vrijednost ostavine iznosi 394.963,05 eura.

23. Nužni dio tužitelja iznosi po 1/16 svakome, a preračunato u eure, 1/16 od 394.963,05 eura iznosi 65.827,17 Eura. Za dva tužitelja (2/16) to je 131.654,35 eura.

23.1. Ovdje je za kazati da su ranijim tužbenim zahtjevom tužitelji na ime nužnog dijela tražili svaki od njih po 1/12 dijela, a što je pogrešno, kako je to ovaj sud utvrdio već u ranijoj presudi P-4130/2024, a sa čime se suglasio i Županijski sud u Puli-Pola u rješenju Gž-996/2025. Naime, sukladno naprijed citiranoj odredbi čl. 31. ZN-a to znači, da svakom od zakonskih nasljednika ostavitelja pripada ½ od njihova zakonskog dijela - od ¼ dijela, a u odnosu na ovdje tužitelje koji po pravu predstavljanja ostvaruju pravo na nužni dio u granicama zakonskog dijela svoje pok. majke (1/4 dijela) istima pripada nužni dio u omjeru od 1/8 odnosno, obzirom se radi o dva nasljednika iste u omjeru od 1/16 dijela. Osim toga, iz sadržaja izjave koju je supruga pok. ostavitelja dala u ostavinskom postupku koji se vodi iza pok. ostavitelja i koji je predmet priložen ovom, („… odriče nasljedstva po ostavinskoj raspravi oznake spisa O-2527/1998 iza smrti svog supruga BB i prepušta djeci i unucima da dijele kako žele.“), ne proizlazi da se ista odrekla svog nasljednog dijela, već da je svoj nasljedni dio ustupila ostalim sunasljednicima (članak 139. stavak 2. ZN/71), što znači da je ona i nadalje ostala nasljednica, pa se stoga ne može smatrati kao da tog nasljednika nije niti bilo, odnosno da se kao zakonski nasljednici iza ostavitelja pojavljuju samo njegove kćerke, pa posljedično da su iste zakonske nasljednice svaka u 1/3 dijela, odnosno da po pravu predstavljanja nužni nasljedni dio ovdje tužitelja iznosi po 1/12 dijela.

23.2. Sukladno prednjim utvrđenjima, tužitelji su podneskom od 11.11.2025. uredili tužbeni zahtjev na način da na ime nužnog dijela ne potražuju više 1/12 već po 1/16 dijela, no na ročištu od 18.02.2026. tuženik se usprotivio preinaci, podredno povlačenju dijela tužbenog zahtjeva.

23.2.1. Smanjenje tužbenog zahtjeva prema izričitoj zakonskoj odredbi čl. 191. st. 3. ZPP nema značaj preinake tužbe već djelomičnog povlačenja tužbe za koje je ako je tužba povučena nakon što se tuženik upustio u raspravljanje o glavnoj stvari potreban pristanak tuženika u smislu odredbe čl. 193. st. 2. ZPP. Stoga je, a imajući u vidu da se tuženik protivio djelomičnom povlačenju tužbe, trebalo u dijelu povučene tužbe odbiti tužbeni zahtjev.

24. Na kraju, obzirom da sve nekretnine pok. BB položene u k. o. [katastarska općina] imaju ukupnu vrijednost od 12.867,71 Eura, dok sam stan u [adresa] ima vrijednost od 382.095,34 Eura, a time je obuhvaćena sva imovina koju je u trenutku smrti imao pok. BB, očito je da je darovanjem stana u [adresa] tuženoj došlo do povrede nužnog dijela tužitelja, pa je valjalo usvojiti tužbeni zahtjev.

26. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbama čl. 154. i 155. ZPP-a i Tarifi o nagradama i naknadi troška za rad odvjetnika. Sukladno odredbi Tbr. 48 st. 3. OT, (NN br. 142/12) kada sud ili drugo tijelo odlučuje o nagradi troškova zastupanja na teret protivne strane, primjenjuje tarifu i vrijednost boda koja je na snazi u vrijeme donošenja odluke o trošku postupka.

26.1. Tužiteljima su priznati troškovi zastupanja po punomoćniku – odvjetniku i to za sastav tužbe, za zastupane na ročištima od 10.04.2001.,06.06.2001.,15.10.2002.,11.11.2002.,10.01.2003.,20.10.2004., 02.02.2006.,15.07.2019.,22.11.2019.,05.12.2024.,06.02.2025. i 18.02.2025., te za sastav podnesaka od 18.09.2019., 20.11.2024., 11.12.2024. i 11.11.2025., sve po 250 bodova, ukupno 4 250 bodova, zatim za sastav podneska od 08.05.2019. -50 bodova, za sastav žalbe protiv presude od 25.03.2025. – 312,5 bodova, u konačnici ukupno 4 612,5 bodova, što pomnoženo sa 2,00 eura daje 9.225,00 Eura, uvećano za 25% na ime PDV-a u iznosu od 2.306,25 eura, te uvećano uza ukupne troškove vještačenja u iznosu od 2.035,97 Eura, te pristojbu tužbe u iznosu od 193,79 eura i presude u iznosu od 193,79 eura, tako da ukupni trošak iznosi ukupno 13.954,80 Eura.

26.2. Tužitelji su u postupku uspjeli sa 75% tužbenog zahtjeva, a tuženik sa 25%, tako da (75.25) tužiteljima treba priznati sukladno čl. 154. st. 2 ZPP-a 50% parničnog troška, dakle 6.977,40 eura, pa je odlučeno kao u izreci.

U Splitu, 01.travnja 2026. godine

SUTKINJA

Maja Vukmir

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u tri primjerka, u roku od 15 dana, od dana objave presude. Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste ( čl. 335. ZPP-a). Presuda će biti istaknuta na internetskoj stranici e-oglasne ploče suda osam dana, računajući od dana kada je održano ročište za objavu. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi (čl. 335 ZPP-a).

DNA:

- pun. tužitelja

- pun. tuženika