Republika Hrvatska

Općinski sud u Zadru

Ulica plemića Borelli 9, Zadar

Poslovni broj: Ovr-1600/2025-4

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

I

Z A K LJ U Č A K

Općinski sud u Zadru, po sutkinji Ivi Abfal, u pravnoj stvari predlagatelja (ovršenika) EK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv predloženika (ovrhovoditelja) CK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po majci i zakonskoj zastupnici LK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], odlučujući o prijedlogu ovršenika, dana 1. travnja 2026.

r i j e š i o  j e

Odbija se kao neosnovan prijedlog predlagatelja (ovršenika) od 17. prosinca 2025., za odgodu ovrhe i proglašenja pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava nedopuštenim u postupku izravne naplate koja se provodi pred Financijskom agencijom protiv ovršenika na temelju ovrhovoditeljeva zahtjeva za naplatu od 18. rujna 2025. podnesenog na temelju ovršne Presude Općinskog suda u Zadru pod poslovnim brojem P-426/15 od 3. lipnja 2016.

i

z a k l j u č i o  j e

Upućuje se predlagatelj (ovršenik) u roku od 15 dana od dana primitka ove odluke, protiv predloženika (ovrhovoditelja) pokrenuti parnicu radi proglašenja izvansudske ovrhe nedopuštenom na temelju razloga iz odredbe čl. 50. st. 1. toč. 7., 9. i 10. Ovršnog zakona.

Obrazloženje

1. Predlagatelj (ovršenik) podnio je dana 17. prosinca 2025., prijedlog radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim i prijedlog za odgodom ovrhe, u kojem navodi da je ovrhovoditelj dana 18. rujna 2025. predao Financijskoj agenciji Zahtjev za izravnu naplatu na temelju ovršne Presude Općinskog suda u Zadru pod poslovnim brojem P- 426/15 od 3. lipnja 2016., pa da on predlaže sudu proglasiti predmetnu pljenidbu i prijenos nedopuštenom i to zato što je ispunio sve dospjele tražbine iz ovršne isprave i odgoditi ovrhu do donošenja pravomoćne odluke o zahtjevu za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim. Naime, provođenjem navedene ovrhe da bi trpio nenadoknadivu štetu jer bi mu bez ikakvog zakonskog osnova bila blokirana sredstva na računu budući da je ispunio tražbinu iz ovršne isprave i za to postoje dokazi. Ovrhovoditelj da predmetnim zahtjevom zahtijeva naplatu cjelokupnog iznosa na ime navedene ovršne isprave, što bi podrazumijevalo razdoblje od početnog dana navedenog u toj presudi pa sve do dana današnjeg. Međutim, on da je vršio uplate po navedenoj presudi, kako na račun ovrhovoditelja (kojim raspolaže njegova majka) tako i na ruke ovrhovoditeljevoj majci. Uplate na račun da su vidljive iz izvoda iz banke pa se predlaže sudu službenim putem od Fina-e pribaviti podatak o računima ovrhovoditelja i njegove majke LK, OIB: [osobni identifikacijski broj] pa nakon toga od banaka pribaviti promet po njihovim računima kako bi se utvrdilo da je osobno i putem trećih osoba uplaćivao iznose na ime uzdržavanja iz ovršne isprave. Također predlaže izvršiti uvid u Presudu Općinskog suda u Zadru u predmetu poslovnog broja 81 Kzd - 4/21 od dana 5.5.2021. godine u kojoj je sud naveo da je ovršenik do dana donošenja te kaznene presude podmirio iznos uzdržavanja iz ovdje ovršne isprave. Također, predlaže sudu i da izvrši uvid u ovršnu ispravu odnosno Presudu Općinskog suda u Zadru poslovni broj: P-426/15 od dana 3.6.2016. Tako, da je već iz priloženih dokaza jasno da ovrhovoditelj ne može zahtijevati izravnu naplatu prema ovršnoj ispravi u cijelosti (specifikacija uz zahtjev za izravnu naplatu nije napravljena). Budući da Ovršni zakon u pogledu prijedloga za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenima na odgovarajući način upućuje na primjenu odredaba o žalbi protiv rješenja o ovrsi, tako se poziva na čl. 50. st.1. toč. 7., 9. i 10. predmetnog Zakona. Dakle, kako je prethodno navedeno, po ovršnoj odluci Općinskog suda u Zadru poslovni broj: P-426/15 od dana 3. ožujka 2016. ovršenik da je ovrhovoditelju isplatio dužni iznos stoga ovakav zahtjev za izravnu naplatu po istoj ovršnoj odluci nije dopušten i pravno utemeljen. Slijedom navedenog, kako je učinio vjerojatnim da bi provođenjem predmetne ovrhe trpio nenadoknadivu štetu budući da je sve dospjele tražbine ovrhovoditelja ovršenik podmirio te da mu i nadalje uredno plaća uzdržavanje prema ovršnoj odluci, predlaže sudu da odgodi predmetnu ovrhu i proglasi pljenidbu i prijenos novčanih sredstava ovršenika nedopuštenima.

2. Zaključkom ovog Suda od 19. prosinca 2025., pozvan je predloženik (ovrhovoditelj) da se očituje na podneseni prijedlog, međutim isti se u ostavljenom mu roku nije očitovao.

3. Prijedlog za odgodu ovrhe i radi proglašenja pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava nedopuštenim nisu osnovani.

4. Naime, odredbom čl. 284. st. 5. Ovršnog zakona (Nar. Nov. br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 6/24 – dalje OZ) propisano je da tijekom izvansudske ovrhe ovršenik može nadležnom sudu iz čl. 287. tog Zakona protiv rješenja o ovrsi podnijeti žalbu nakon proteka roka, zatražiti od toga suda da odgodi ovrhu, odnosno pred njime poduzimati druge radnje na koje bi inače bio ovlašten tijekom sudske ovrhe.

4.1. Nadalje, odredbom čl. 210. OZ-a propisan je postupak izravne naplate kod Financijske agencije, slijedom čega je sukladno navedenoj odredbi i to st. 2. iste, ovaj Sud odlučujući o prijedlogu predlagatelja (ovršenika) za odgodu ovrhe primijenio odredbu čl. 65. OZ-a, kojom je propisano da na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu: 1. ako je protiv odluke na temelju koje je određena ovrha izjavljen pravni lijek, 2. ako je podnesen prijedlog za povrat u prijašnje stanje u postupku u kojemu je donesena odluka na temelju koje je određena ovrha ili prijedlog za ponavljanje postupka, 3. ako je podnesena tužba za poništaj presude izbranoga suda na temelju koje je određena ovrha, 4. ako je podnesena tužba za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobilježničke isprave na temelju koje je dopuštena ovrha ili tužba za utvrđenje njezine ništavosti, 5. ako je ovršenik protiv rješenja o ovrsi izjavio žalbu iz članaka 52. ili 53. ovoga Zakona ili podnio tužbu iz članaka 52. ili 55. ovoga Zakona, 6. ako je ovršenik izjavio žalbu protiv rješenja kojim je potvrđena ovršnost ovršne isprave, odnosno ako je podnio prijedlog za ponavljanje postupka u kojemu je to rješenje doneseno, 7. ako ovršenik ili sudionik u postupku zahtijeva otklanjanje nepravilnosti pri provedbi ovrhe, 8. ako ovrha, prema sadržaju ovršne isprave, ovisi o istodobnom ispunjenju neke obveze ovrhovoditelja, a ovršenik je uskratio ispunjenje svoje obveze zato što ovrhovoditelj nije ispunio svoju obvezu niti je pokazao spremnost da je istodobno ispuni, 9. ako je Vlada Republike Hrvatske proglasila katastrofu sukladno propisu kojim se uređuje sustav zaštite i spašavanja građana, materijalnih i drugih dobara u katastrofama i velikim nesrećama, a ovršenik je na dan donošenja odluke o proglašenju katastrofe imao prebivalište ili sjedište i obavljao djelatnost na području za koje je proglašena katastrofa, 10. ako se vodi kazneni postupak po službenoj dužnosti u vezi s tražbinom zbog čijeg se prisilnog ostvarenja vodi ovršni postupak, 11. ako ovršna javnobilježnička isprava potječe iz ugovora koji je zaključio potrošač te je, ovisno o raspoloživim dokazima, vjerojatna ništetnost jedne ili više ugovornih odredbi, do podnošenja tužbe za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobilježničke isprave na temelju koje je dopuštena ovrha ili tužbe za utvrđenje njezine ništetnosti, a najdulje u trajanju do 30 dana.

5. Tako, u odnosu na navode predlagatelja (ovršenika) kojim predlaže donošenje odluke o odgodi izvansudske ovrhe, ističe se da isti nije učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili učinio vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje. Nadalje, bitno je napomenuti da odredbe OZ-a koje uređuju materiju odgode ovrhe treba tumačiti restriktivno. One predstavljaju izuzetak, a ne pravilo prilikom provođenja postupka ovrhe, jer postupak ovrhe predstavlja hitan postupak u okviru kojeg žalba nema suspenzivan učinak i kao takvog ga treba tretirati, a predlagatelj (ovršenik) prijedlogom za odgodu mora kumulativno ispunjavati propisane pretpostavke da bi je se uvažilo. Također, predlagatelj (ovršenik) je dužan posebno dokazati vjerojatnost nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, odnosno potrebu da se spriječi nasilje, a ne samo paušalno iznositi takve tvrdnje. Slijedom prednje navedenog, odlučeno je kao u izreci ovog Rješenja.

6. Nadalje, odredbom čl. 210. st. 2. OZ-a propisano je da se na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim na odgovarajući način primjenjuju odredbe OZ-a o žalbi protiv rješenja o ovrsi (čl. 50. i 53.). Također, odredbom čl. 53. st. 1. OZ-a propisano je da ovršenik može zbog razloga iz članka 50. st. 1. točke 7. i točaka 9. do 11. Ovršnog zakona podnijeti žalbu protiv rješenja o ovrsi i nakon njegove pravomoćnosti ako taj razlog nije mogao iz opravdanih razloga istaknuti već u roku za žalbu protiv toga rješenja (žalba van roka).

6.1. Tako, budući da je ovršenik u svom prijedlogu za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim isticao kako ovrhovoditelj nije ovlašten tražiti ovrhu protiv ovršenika iz razloga jer je on ispunio dospjelu tražbinu iz ovršne isprave, to je valjalo temeljem odredbe čl. 52. st. 3. OZ-a, kojom je propisano da ako ovrhovoditelj ospori postojanje razloga iz st. 1. tog čl. ili se ne očituje u roku od osam dana, sud prvoga stupnja donijet će bez odgode zaključak kojim će ovršenika uputiti da u roku od petnaest dana od dostave zaključka pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom zbog razloga iz st. 1. ovoga članka zbog kojeg je izjavio žalbu, predlagatelja (ovršenika) uputiti u parnicu radi proglašenja nedopuštenosti ovrhe u ovom predmetu, a kako je to i naznačeno u izreci zaključka.

Zadar, 1. travnja 2026.

S u t k i nj a

Iva Abfal

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 8 (osam) dana od dana dostave ovog rješenja. Žalba se podnosi ovom sudu pismeno e-komunikacijom, a o istoj odlučuje Županijski sud.

DNA:

1. Predlagatelju (ovršeniku),

2. Predloženiku (ovrhovoditelju) po zz.