Poslovni broj Ovr-1305/2024-14
Republika Hrvatska
Općinski sud u Zadru
Ulica plemića Borelli 9
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Općinski sud u Zadru, po sutkinji tog suda Nevi Lukin, u pravnoj stvari predlagateljice osiguranja EM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Josipi Bakočević, odvjetnici u Zadru, protiv protivnika osiguranja TM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi osiguranja nenovčane tražbine određivanjem privremene mjere, 01. travnja 2026.
r i j e š i o j e
I. Odbija se kao neosnovan prijedlog predlagateljice osiguranja EM podnesen sudu 13. prosinca 2024. za osiguranje nenovčane tražbine određivanjem privremene mjere protiv protivnika osiguranja IM koji glasi:
„Radi osiguranja nenovčane tražbine predlagateljice osiguranja na protuovrhu i odgodu izravne naplate
o d r e đ u j e s e p r i v r e m e n a m j e r a
I. Odgađa se pljenidba računa predlagateljice osiguranja po pravomoćnoj presudi Županijskog suda u Osijeku pod poslovnim brojem Gž-556/2024 od dana 06. studenog 2024. godine.
II. Nalaže se Agenciji da zabrani pljenidbu i prijenos po računima predlagateljice osiguranja te da odgodi izdavanje naloga bankama za pljenidbu i prijenos zaplijenjenih sredstava po presudi Županijskog suda u Osijeku pod poslovnim brojem Gž-556/2024 od dana 06. studenog 2024. godine.
III. Ova privremena mjera traje do odluke Vrhovnog suda RH o dopuštenosti revizije, a za slučaj usvajanja revizijskog pitanja do odluke o reviziji, ili do drugačije odluke ovog suda, ako se okolnosti zbog kojih je mjera određena naknadno promijene tako da mjera više ne bude potrebna.
IV. Žalba protiv ovog Rješenja ne odgađa provedbu privremene mjere.“
II. Odbija se kao neosnovan zahtjev predlagateljice osiguranja za naknadu troškova ovog postupka osiguranja u iznosu od 248,23 Eura.
Obrazloženje
1. Predlagateljica osiguranja EM iz [adresa] (dalje: predlagateljica osiguranja) 13. prosinca 2024. sudu podnosi prijedlog za osiguranje nenovčane tražbine određivanjem privremene mjere protiv protivnika osiguranja TM iz [adresa] (dalje: protivnik osiguranja) u kojem navodi da predlagateljica osiguranja namjerava revizijom pobijati presudu Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Gž-556/2024 od 06. studenog 2024. zaprimljenu 12. prosinca 2024. kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-2424/2023 od 02. siječnja 2024. Predlagateljica da je 13. prosinca 2024. podnijela prijedlog radi dopuštenja revizije Vrhovnom sudu Republike Hrvatske, sukladno čl. 385. ZPP, zbog pravnih pitanja koja su važna za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni kao i za razvoj prava kroz sudsku praksu, s prijedlogom da se pobijana odluka preinači i tužbeni zahtjev odbije u cijelosti. Presudom Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Gž-556/2024 od 06. studenog 2024. da je djelomično (pod toč. I. izreke) preinačena presuda Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-2424/2023 od 02. siječnja 2024. te je u dosuđujućem dijelu pod toč. I. izreke presuđeno tako što je naloženo tuženici ĆM da tužitelju TM isplati iznos od 800,00 kn / 106,18 EURA sa zateznim kamatama počev od 1. listopada 2018. pa do namirenja tužitelj, te ubuduće do predaje u suposjed plaćanjem iznosa od 800,00 kn / 106,18 EURA kako budu dospijevali do prvog dana sljedećeg mjeseca zajedno sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od dospijeća pa do isplate, sve to u roku od 15 dana. Predlagateljica da ima dospjelo i utuženo potraživanje prema protivniku osiguranja po osnovi regresa na ime plaćenih rata za otkup stana prema ugovoru s MORH i to od 2014. godine te da je postavila protutužbeni zahtjev, nakon čega da je rješenjem Općinskog suda u Zadru poslovni broj: P-2424/2023 od 29. prosinca 2023. parnični predmet povodom protutužbe od 10. studenoga 2023. razdvojen te se raspravljanje o protutužbenom zahtjevu nastavilo pod novim poslovnim brojem P-35/2024 pred ovim sudom, u kojem sporu nije donesena odluka, točnije nije održano niti pripremno ročište. Predmet tog spora da su kreditne obveze po osnovi otkupa stana po Aneksu ugovora o kupoprodaji stana od 28. listopada 2011. koje da u iznosu od 54.004,43 kn na ime glavnice te 5.391,50 kn na ime kamata, predstavljaju bračnu stečevinu stranaka. Regresno potraživanje da je zatraženo u visini ½ dijela uplaćene obveze otkupa stana, koja da na dan 27. listopada 2023. iznosi 12.173,52 kn / 1.615,70 EUR uvećano za zakonske zatezne kamate koje teku na pojedinačne regresne iznose od po 119,60 kn / 15,87 EUR od 16.08.2014. i drugo pa do isplate. Predlagateljica osiguranja da sukladno čl. 346. Ovršnog zakona prema protivniku osiguranja ima nenovčanu tražbinu radi osiguranja prava na protuovrhu i radi sprječavanja nastupa štete i to prije donošenja rješenja kojim će se pljenidba odgoditi i proglasiti nedopuštenom. Dalje predlagateljica citira odredbu čl. 346. i čl. 62. st. 1. t. 1. Ovršnog zakona te predlaže da sud privremenom mjerom odgodi pljenidbu i prijenos po računima predlagateljice osiguranja te da naloži Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za pljenidbu i prijenos zaplijenjenih sredstava po presudi Županijskog suda u Osijeku pod poslovnim brojem Gž-556/2024 od 06. studenog 2024. kada budu zaprimljeni kod Agencije. Odgoda izravne naplate da se predlaže iz razloga što predlagateljica ima dospjelo i utuženo potraživanje prema protivniku osiguranja koje može staviti u prijeboj po donošenju sudske odluke u parničnom postupku koji vodi pred OSZD pod poslovnim brojem P -35/2024; iz razloga što je podnesen prijedlog radi dopuštenja revizije povodom kojeg bi u revizijskom postupku došlo do ukidanja naloga da predlagateljica isplati iznose od 800,00 kn / 106,18 EURA počev od 1. listopada 2018. pa ubuduće do predaje u suposjed sa zate znim kamatama počev od 1. listopada 2018. pa do namirenja protivnika osiguranja; iz razloga što predlagateljica osiguranja namjerava pokrenuti postupak temeljem čl. 210. Ovršnog zakona radi odgode izravne naplate i donošenja rješenja kojim će pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim; iz razloga što predlagateljica osiguranja ostvaruje minimalna novčana primanja od nesamostalnog rada po osnovi zaposlenja u MORH te potraživanje prelazi iznos njezinih ukupnih primanja na godišnjoj razini; iz razloga što predlagateljica živi s troje zajedničke djece stranaka od kojih je jedno maloljetno; iz razloga što bi zapljenom bilo kojeg dijela plaće za predlagateljicu nastupila nenadoknadiva šteta na način da bi se s jedne strane opteretio egzistencijalni minimum potreban za životne troškove predlagateljice i uzdržavanje zajedničke djece stranaka; te iz razloga što bi protivnik osiguranja provedbom pljenidbe i prijenosa ostvario nezakonitu korist jer je po odluci suda o razvodu braka i roditeljskoj skrbi tj. po rješenju Općinskog suda u Zadru pod poslovnim brojem R1 Ob - 3/2018 od 16. siječnja 2018. koje je doneseno temeljem sporazuma stranaka, obvezan uzdržavati maloljetno dijete stranaka iznosom od 132,72 EUR / 1.000,00 kn mjesečno, za koji iznos bi provedbom pljenidbe i prijenosa ostvario nedopušteni povrat. Ističe da će naknadna odgoda izravne naplate nakon što bude izdana klauzula ovršnosti osporene presude biti bez učinka po zaštitu imovine i prava predlagateljice te predlaže privremenom mjerom osigurati tj. odgoditi i zabraniti izravnu naplatu po spornoj presudi odnosno temeljem sukladno odredbi čl. 442. Zakona o parničnom postupku te odredbi čl. 341. i čl. 346. st. 2., čl. 347. st.1. toč. 6. i st. 2. Ovršnog zakona predlaže se da sud bez održavanja ročišta donese rješenje o osiguranju u sadržaju kako je to citirano u izreci ovog rješenja.
1.1. Prijedlogu za osiguranje predlagateljica osiguranja prilaže prijedlog za dopuštenje revizije podnesen u predmetu Općinskog suda u Zadru poslovni broj P -2424/2023 s potvrdom o podnošenju sudu (list spisa 5-20), presudu i rješenje Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-2424/2023 od 02. siječnja 2024. (list spisa 21-41), presudu Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Gž-516/2024-2 od 6. studenog 2024. (list spisa 42-55), podnesak EM u predmetu Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-724/2020 (list spisa 56- 67), rješenje Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-2424/2023 od 29. prosinca 2023. (list spisa 68-71), rješenje Općinskog suda u Zadru poslovni broj R1 Ob-3/2018 od 16. siječnja 2018. s planom o zajedničkoj roditeljskoj skrbi (list spisa 72-78) i rješenje o odobravanju pravne pomoći u predmetu poslovni broj P-724/2020 (list spisa 73-82).
2. Zaključkom od 04. veljače 2025. je sud zaprimljeni prijedlog za osiguranje uredno 09. veljače 2026. dostavio protivniku osiguranja na očitovanje, međutim, u dodijeljenom mu roku od osam dana protivnik osiguranja sudu nije dostavio očitovanje na prijedlog za osiguranje.
3. Prijedlog za osiguranje nenovčane tražbine određivanjem privremene mjere nije osnovan.
3.1. Odredba čl. 346. Ovršnog zakona („Narodne novine“ br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 06/24, dalje: OZ) propisuje da se privremena mjera radi osiguranja nenovčane tražbine može odrediti ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine i 1. ako učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili 2. ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti, pri čemu sukladno čl. 346. st. 2. u svezi čl. 344. st. 2. OZ predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnost iz st. 1. tog članka ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu.
3.2. Nadalje, odredba čl. 347. st. 1. toč. 6. OZ propisuje da se radi osiguranja nenovčane tražbine može odrediti svaka mjera kojom se postiže svrha takva osiguranja, a osobito zabrana protivniku osiguranja da poduzima radnje koje mogu nanijeti štetu predlagatelju osiguranja te zabrana da se provedu promjene na stvarima na koje je upravljena tražbina.
3.3. Za istaknuti je pri tome da prilikom odlučivanja da li su ispunjene čl. 346. OZ propisane pretpostavke za određivanje privremene mjere radi osiguranje nenovčane tražbine, sud ispituje da li je predlagatelj učinio vjerojatnim kao prvo, postojanje svoje nenovčane tražbine te kao drugo, opasnost da će bez predložene mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati ostvarenje tražbine, osobito time što će promijeniti postojeće stanje stvari, ili da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti, drugo navedenu pretpostavku osim ukoliko predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu.
4. Ocjenom navoda prijedloga za osiguranje te sadržaja spisu priležećih dokaza, ovaj sud nije našao da je predlagateljica osiguranja učinila vjerojatnom opasnost da će bez određivanja predložene mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati ostvarenje nenovčane tražbine predlagateljice, osobito time što će promijeniti postojeće stanje stvari kao ni opasnost da je predložena mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti, a niti da to bi predloženom mjerom protivniku osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu.
4.1. Naime, u svom prijedlogu predlagateljica osiguranja navodi da će ukoliko sud ne odredi predloženu privremenu mjeru, a koja se mjera sastoji u odgodi pljenidbe računa predlagateljice osiguranja po pravomoćnoj presudi Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Gž-556/2024 od 06. studenog 2024. i naloga Financijskoj agenciji da zabrani pljenidbu i prijenos po računima predlagateljice osiguranja te odgodi izdavanje naloga bankama za pljenidbu i prijenos zaplijenjenih sredstava po označenoj presudi, predlagateljici nastati nenadoknadiva štete.
4.2. Sukladno čl. 210. st. 1. OZ nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz članka 209. stavka 1. tog Zakona, prema odredbi čl. 209. stavka 5. tog Zakona ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno rješenje kojim će pljenidbu i prijenos proglasiti nedopuštenim.
4.3. Kako će dakle, ukoliko protivnik osiguranja Financijskoj agenciji podnese zahtjev za izravnu naplatu novčane tražbine protiv predlagateljice osiguranja temeljem presude Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Gž-556/2024 od 06. studenog 2024., Financijska agencija sukladno čl. 209. st. 5. OZ primjerak zahtjeva sa svim podacima o ispravi na temelju koje se provodi izravna naplata otpremiti predlagateljici osiguranja kao ovršeniku te kako Financijska agencija sukladno čl. 209. st. 7. OZ u roku od 60 dana od dana kad joj bude dostavljena ovršna isprava radi izravne naplate neće izdati nalog bankama za provedbu prijenosa zaplijenjenih sredstava jer je u tom roku dužna čekati hoće li od suda eventualno zaprimiti rješenje o odgodi izdavanja naloga bankama za provedbu prijenosa odnosno rješenje suda kojim se pljenidba i prijenos proglašava nedopuštenim, a predlagateljica osiguranja nakon što bude pokrenut postupak izravne naplate pred Financijskom agencijom temeljem čl. 210. st. 1. OZ može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno rješenje kojim će pljenidbu i prijenos proglasiti nedopuštenim; to sud neovisno o trenutnom financijskom stanju predlagateljice i obvezama uzdržavanja koje ju terete ne nalazi vjerojatnim da od radnje protivnika osiguranja koja se sastoji u podnošenju zahtjeva za izravnu naplatu temeljem presude Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Gž-556/2024 od 06. studenog 2024. prijeti opasnost od nastanka ikakve, a posebice ne nenadoknadive štete predlagateljici osiguranja.
4.4. Osim toga, sukladno čl. 210. st. 1. OZ isključivo je sud taj koji pljenidbu i prijenos koji Financijska agencija provodi u postupku izravne naplate može proglasiti nedopuštenim, a poradi čega nije niti moguće odrediti privremenu mjeru u sadržaju kojim bi se Financijskoj agenciji naložilo da ona zabrani pljenidbu i prijenos po računima predlagateljice osiguranja, pa je prijedlog za osiguranje u dijelu kojim se to predlaže neosnovan i zbog tog razloga.
5. Nadalje, u svom prijedlogu predlagateljica osiguranja navodi da je određivanje privremene mjere u predloženom sadržaju nužno radi osiguranja njenog prava na protuovrhu, međutim, sud takav navod ne cijeni osnovanim. Naime, pravo na protuovrhu sukladno čl. 62. OZ omogućava ovršeniku da u istom ovršnom postupku vrati ono što je ovrhovoditelj od njega dobio, među ostalim, na temelju ovršne isprave koja je pravomoćno ukinuta, preinačena, poništena, stavljena izvan snage ili je na drugi način utvrđeno da je bez učinka. Iz navedenog proizlazi da ostvarenje prava na protuovrhu može biti dovedeno u pitanje isključivo radnjama koje se odnose (poduzimaju u odnosu) na imovinu osobe proti koje se protuovrha određuje i provodi, a što znači da se pravo na protuovrhu može osigurati samo ukoliko predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim da protivnik osiguranja poduzima ili ima namjeru poduzeti konkretne radnje u pogledu svoje imovine i na takav način spriječiti ili znatno otežati ostvarenje tražbine predlagatelja osiguranja konkretno njegovog prava na protuovrhu.
5.1. Predlagateljica osiguranja u ovom postupku niti tvrdi niti čini vjerojatnim da protivnik osiguranja poduzima ili namjerava poduzeti radnje kojima će spriječiti ili znatno otežati naplatu (protuovrhu) koju će predlagateljica protiv njega eventualno zatražiti. Dapače, navod predlagateljice da će protivnik osiguranja zatražiti izravnu naplatu svoje novčane tražbine temeljem presude Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Gž-556/2024 od 06. studenog 2024. ukazuje samo na moguće povećanje imovine protivnika osiguranja, a svakako ne na smanjenje njegove imovine na način da je dovedena u pitanje mogućnost ostvarenja prava predlagateljice na protuovrhu (vraćanje novčanih iznosa koje je protivnik osiguranja od nje prisilno naplatio). Stoga, iako točno da je predlagateljica osiguranja protiv presude Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Gž-556/2024 od 06. studenog 2024. podnijela prijedlog za dopuštenje revizije u povodu kojeg pravnog lijeka končano (ukoliko prijedlog bude dopušten te potom prijedlog za reviziju pravodobno podnesen) može doći i do ukidanja označene presude, njeno pravo na protuovrhu, za koje pravo sud ističe da u trenutku podnošenja ovog prijedloga nije niti vjerojatno da postoji obzirom predlagateljica niti tvrdi niti dokazuje da je protivnik osiguranja protiv nje pokrenuo i proveo ovrhu, privremena mjera u predmetnom sadržaju svakako nije pogodna za osiguranje prava na protuovrhu koje pravo predlagateljica označava kao svoju nenovčanu tražbinu radi koje predlaže osiguranje.
6. Što se pak tiče navoda predlagateljice osiguranja da ona prema protivniku osiguranja ima dospjelu i utuženu novčanu tražbinu koja se može prebiti sa tražbinom protivnika osiguranja o kojoj je odlučeno presudom Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Gž- 556/2024 od 06. studenog 2024., takvi su navodi irelevantni budući predmetnim prijedlogom predlagateljica predlaže određivanje privremene mjere radi osiguranja njezine nenovčane tražbine, a ne novčane tražbine koja je predmet postupka koji se pred Općinskim sudom u Zadru vodi pod poslovnim brojem P-35/2024.
7. Slijedom svega navedenog utvrdivši da nisu kumulativno ispunjene pretpostavke propisane čl. 346. OZ za određivanje predložene privremene mjere, sud je prijedlog predlagateljice osiguranja zaprimljen 13. prosinca 2024. za osiguranje nenovčane tražbine predlagateljice određivanjem privremene mjere protiv protivnika osiguranja u sadržaju koji je detaljno naveden u izreci ovog rješenja, odbio kao neosnovan.
7.1. Nadalje je sud sukladno čl. 14. OZ ovim rješenjem odbio kao neosnovan i zahtjev predlagateljice osiguranja za naknadu troškova ovog postupka osiguranja specificiran u prijedlogu za osiguranje, a obzirom predlagateljica u ovom postupku nije uspjela sa svojim prijedlogom za osiguranje.
U Zadru, 01. travnja 2026. godine
S u d a c
Neva Lukin
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 8 (osam) dana od dana primitka pisanog otpravka istog. Žalba se podnosi putem ovog suda za drugostupanjski sud, pisano u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku.
DNA:
1. Predlagateljici osiguranja po punomoćnici,
2. Protivniku osiguranja na adresu Put bilih stina 5, Nin.
