REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Karlovcu

Trg hrvatskih branitelja 1

47000 Karlovac

Poslovni broj: Pr-118/2024-25

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Karlovcu u ime Republike Hrvatske po sutkinji Sylviane Kraljević, u pravnoj stvari tužitelja SP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koga zastupa Anto Pecirep, odvjetnik iz Zagreba, protiv tuženice Republika Hrvatska - Ministarstvo obrane, OIB: 66486182714, Zagreb, Sarajevska 7, koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Karlovcu, Građansko-upravni odjel, Trg hrvatskih branitelja 1, Karlovac, radi naknade štete, nakon glavne javne rasprave zaključene 5. veljače 2026. u nazočnosti odvjetnika Ante Pecirepa i državno odvjetničke savjetnice LP, po objavi 1. travnja 2026.

p r e s u d i o  j e

Nalaže se tuženiku Republici Hrvatskoj - za Ministarstvo obrane da tužitelju SP (u nom. SP) isplati neto iznos od 61,38 EUR (slovima: šezdeset jedan euro i trideset osam centi) zajedno sa zateznim kamatama, po kamatnoj stopi sukladno članku 29. stavku 2. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22 i Uredba 156/22) propisanoj za ostale odnose koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, od 01.08.2015. godine koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2023. godine pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, tekućom:

- na iznos od 10,23 EUR od 15.08.2023. godine

- na iznos od 10,23 EUR od 15.09.2023. godine

- na iznos od 10,23 EUR od 15.10.2023. godine

- na iznos od 10,23 EUR od 15.11.2023. godine

- na iznos od 10,23 EUR od 15.12.2023. godine

- na iznos od 10,23 EUR od 15.01.2024. godine, sve do isplate,

kao i da tužitelju naknadi parnični trošak u iznosu od 737,51 euro sa zateznom kamatom tekućom od 1. 4. 2026. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, isplatom na žiro -račun punomoćnika tužitelja Ante Pecirepa, odvjetnika u Zagrebu, sve u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je bio zaposlenik kod tuženog – MORH – Hrvatska kopnena vojska – sa sjedištem zapovjedništva u Karlovcu, na poslovima djelatne vojne osobe, sve do dana 01.06.2014. godine, kada je umirovljen. Za vrijeme rada u Ministarstvu obrane tuženik nije tužitelju uredno plaćao dodatke na plaću, radi čega je sudskim odlukama tuženiku naloženo isplatiti tužitelju neisplaćene dodatke na plaću.

DOKAZ: - preslika rješenja o radnom rasporedu tužitelja

- preslika rješenja HZMO-a, Područna služba u Osijeku, KLASA: UP/I 140-02/14-01/ 03343799635, URBROJ: 341-12-05/3-14-34083 od 19.11.2014. godine

- preslika presude Općinskog suda u Karlovcu posl.br.: P-494/11 od 12.11.2012. g. - preslika presude Općinskog suda u Karlovcu posl.br.: Pr-372/16 od 14.12.2020. g. - preslika rješenja Općinskog suda u Karlovcu posl.br.: Pr-372/16 od 10.02.2021. g. - preslika presude Županijskog suda u Osijeku posl.br.: Gž R-266/21 od 27.07.2023. g.

- preslika rješenja Općinskog suda u Karlovcu posl.br.: Pr-372/16 od 09.10.2023. g.

2. Međutim, prilikom umirovljenja i izračuna mirovinske osnovice tužitelju u njegov zbroj ostvarenih plaća i obračuna vrijednosnih bodova, temeljem kojeg se utvrđuje mirovinska osnovica, nisu uvršteni i iznosi dodataka na plaću iz svake priložene sudske presude pa je mirovinska osnovica i time tako utvrđena mirovina tužitelja bila manja od one koju bi tužitelj ostvario da su mu utuženi dodaci na plaću od strane tuženika pravovremeno obračunati i uplaćeni.

3. Dana 13.12.2023. godine tužitelj je podnio pred nadležnom službom HZMO zahtjev za obnovu postupka za donošenje novog rješenja o visini mirovine, u kojem bi se trebali obračunati i iznosi iz navedenih sudskih odluka i novih podataka o plaći . Kako temeljem čl. 134. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22) tužitelju pripada pravo na uvećanu mirovinu tek od prvog dana idućeg mjeseca nakon donošenja rješenja u obnovljenom postupku, razvidno je kako je tužitelju od umirovljenja pa do podnošenja zahtjeva za obnovu postupka, odnosno do donošenja tog novog rješenja u obnovljenom postupku isplaćivan manji iznos mirovine od iznosa koji bi mu pripadao jer mu u ranijem obračunu mirovine nisu ušle u obračun osnovice plaće a time i mirovinske osnovice i iznosi utvrđeni citiranim sudskim odlukama.

DOKAZ : - zahtjev tužitelja od 13.12.2023. godine

4. Zbog ne uplate utuženih a potom i dosuđenih dodataka na plaću te pripadajućih poreza, prireza i doprinosa, kao i zbog nedostavljanja odgovarajućih obrazaca nadležnom HZMO-u o tome, tužitelj je oštećen za iznos razlike između ostvarene visine mirovine i visine mirovine koju bi tužitelj ostvario da je tuženik pravovremeno isplatio tužitelju dugovane neto iznose te pripadajuće poreze, prireze i doprinose na ove neto iznose i da je pravovremeno o tome dostavila odgovarajuće obrasce nadležnom HZMO u nezastarnom roku unazad 5 godina, odnosno od 01.03.2019. godine pa do dana 01.01.2024. godine, kao prvog dana idućeg mjeseca nakon dana podnošenja zahtjeva za obnovu postupku, pa stoga tužitelj u ovom postupku potražuje naknadu štete u vidu manje isplaćene mu mirovine za navedeno utuženo razdoblje.

III./ Sukladno čl. 186.a Zakona o parničnom postupku tužitelj se obratio tuženiku radi mirnog rješenja spora, međutim njegovu zahtjevu nije udovoljeno.

DOKAZ : - uvid u zahtjev za mirno rješenje spora tužitelja

5. Obzirom na prezentirano činjenično stanje, a budući da tužitelj u ovom trenutku ne može utvrditi točnu visinu razlike mirovine dok mu tuženik ne dostavi podatke o visini uplate dugovanih neto iznosa te iznosa poreza doprinosa i prireza iz navedenih sudskih presuda, a kojima raspolaže tuženik, odnosno prije nego li se provede financijsko vještačenje, tužitelj sukladno čl. 186. b. ZPP -a, podnosi stupnjevitu tužbu te predlaže da sud donese sljedeće:

R J E Š E N J E

„Nalaže se tuženiku Republici Hrvatskoj - za Ministarstvo obrane da dostavi : 1. podatke o visini uplate neto iznosa i pripadajućih poreza, doprinosa i prireza po naprijed navedenim sudskim odlukama

2. izračun iznosa mjesečne neto razlike mirovine koju je tužitelj primao i iznosa mirovine koji bi tužitelj primao da mu je tuženik pravovremeno isplaćivao dodatke na plaću utvrđene u navedenim sudskim odlukama u utuženom razdoblju od

01.03.2019. godine pa do dana 01.01.2024.godine

i P R E S U D U

„Nalaže se Republici Hrvatskoj - za Ministarstvo obrane, da tužitelju isplati, na ime naknade štete ,za utuženo razdoblje od 01.03.2019. godine pa do dana 01.01.2024. godine neutvrđeni neto iznos (prema pribavljenim podacima iz gornjeg rješenja), zajedno sa zakonskim zateznim kamatama po stopi sukladno članka 29. stavka 2. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22 i Uredba 156/22) propisanoj za ostale odnose koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke od 01.08.2015. godine koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2023. godine pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, tekućom od 15.-og u mjesecu za prethodni mjesec, kao i izvršiti uplatu troškova parničnog postupka sa zakonskom zateznom kamatom po stopi iz članka 29. stavka 2. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22 i Uredba 156/22) po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena počev od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate, a sve to isplatom na žiro-račun punomoćnika tužitelja Ante Pecirepa, odvjetnika u Zagrebu, sve u roku 15 dana.“

6. Tužitelj je tužbeni zahtjev konačno specificirao podneskom od 1. 4. 2025. tako da glasi kako je navedeno u izreci presude.

7. U odgovoru na tužbu tuženik osporava tužbeni zahtjev kojim tužitelj traži isplatu naknade štete u neutvrđenom neto iznosu.

8. Tužitelj potražuje naknadu štete s osnove manje isplaćene mirovine jer prilikom obračuna mirovine nisu uvršteni dodaci na plaću iz presuda koje je priložio. Presuda Općinskog suda u Karlovcu broj P-494/11 od 12. studenog 2012., pravomoćna 22. siječnja 2014. i ovršna 28. veljače 2014., presuda Općinskog suda u Karlovcu broj Pr-372/16 od 14. prosinca 2020. preinačena presudom Županijskog suda u Osijeku broj Gž R-266/21 od 27. srpnja 2023., pravomoćna 27. srpnja 2023. i ovršna 1. rujna 2023., ispravljena Rješenjima Općinskog suda u Karlovcu broj Pr - 372/16 od 10. veljače 2021. i 9. listopada 2023.

9. Temeljem čl. 111. Zakona o radu („Narodne novine“ broj br. 93/14., 127/17., 98/19., 151/22., 64/23.) ako radnik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom, poslodavac je dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava. Sukladno čl. 230. st. 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22., 145/23., 155/23., dalje u tekstu: ZOO) tražbina naknade štete zastarijeva za tri godine otkad je oštećenik doznao za štetu i za osobu koja je štetu učinila. Stavkom 2. istog članka propisano je da u svakom slučaju ta tražbina zastarijeva za pet godina otkad je šteta nastala. U konkretnom slučaju tužiteljevo saznanje za štetu poklapa se s isplatom mirovine, odnosno s donošenjem presude, time da je znao da je tuženik kao poslodavac obveznik obračuna doprinosa i prema tome pretpostavljeni štetnik. Stoga je neosnovano potraživanje naknade štete za posljednjih pet godina kako to tužitelj potražuje jer bi obzirom na odredbu čl. 230. st.1. ZOO-a zastara nastupila nakon tri godine. U tom smislu pravno shvaćanje iznio je i Vrhovni sud RH u presudi broj Rev 748/2022-2 od 7. lipnja 2023. IV. Prema odredbi čl.134. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ broj 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 18/18., 62/18., 115/18., 102/19., 84/21., 119/22.) ako se nakon donošenja rješenja protiv kojega nema redovitoga pravnog lijeka u upravnom postupku sazna za nove činjenice ili se nađe, odnosno stekne mogućnost da se upotrijebe novi dokazi koji bi sami ili u vezi s već izvedenim ili upotrijebljenim dokazima mogli dovesti do drugačijeg rješenja da su te činjenice, odnosno dokazi bili izneseni ili upotrijebljeni u prijašnjem postupku, može se iznimno od uvjeta i rokova iz Zakona o općem upravnom postupku obnoviti postupak iz mirovinskog osiguranja. Postupak će se obnoviti na zahtjev stranke ili po službenoj dužnosti. Tužitelj je otišao u mirovinu 1. lipnja 2014., što je vidljivo iz dokumentacije priložene uz tužbu, a zahtjev u smislu navedene odredbe je podnio tek u prosincu 2023. temeljem predmetnih presuda, čime je i sam doprinio nastanku štete.

10. Slijedom navedenog tuženik predlaže da sud tužbeni zahtjev tužitelja odbije kao neosnovan uz naknadu troškova parničnog troška tuženiku sa zateznom kamatom koja teče od dana donošenja presude pa do isplate.

11. Na pripremnom ročištu 23. 1. 2025. tuženica je prigovorila da je je tužbu potrebno vratiti na dopunu budući se radi tužbi za naknadu štete te smatra da je tužitelj trebao specificirani određeni tužbeni zahtjev i iznose budući su mu bili poznati svi iznosi isplaćeni na temelju doprinosa iz navedenih presuda, dakle, ne bi bilo osnove za stupnjevitu tužbu. Ukoliko budu ostvareni uvjeti za provođenje daljnjeg postupka i provođenja vještačenja, predlaže se da se ono izvrši po HZMO i primjenom Zakona o mirovinskom osiguranju, Zakona o smanjenju mirovina određenih odnosno ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju i Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba. Također, tuženik predlaže izvođenje dokaza uvidom u sva rješenja o mirovini tužitelja, koja predlaže zatražiti od HZMO službenim putem te pribaviti očitovanje HZMO jesu li tim rješenjima obuhvaćene isplate po pravomoćnim presudama koje su temelj potraživanja u ovom predmetu i za koje razdoblje.

12. Osnovano tužitelj navodi da nije bio u mogućnosti postaviti određeni tužbeni zahtjev, obzirom HZMO vrši izračun mirovine, te je isto bilo poznato tek nakon podnošenja tužbe.

13. Što se tiče prigovora zastare prava tužitelj osnovano navodi da je šteta u konkretnom slučaju nastala kad je utvrđeno pravo tužitelja na višu mirovinsku osnovicu i mirovinu i utvrđenu njenu visinu, jer je u tom trenutku nastala i razlika između mirovine koju bi tužitelj ostvario da mu je tuženik platio iznose utvrđene u sudskim presudama. Nadalje, ne bi se radilo o povremenim davanjima jer je odredbom čl. 165. Zakona o mirovinskom osiguranju propisano da potraživanja naknade štete zastarijevaju istekom rokova određenih ZOO-a, koji je rok od 5 godina, dok je st. 2. tog članka propisano da rokovi zastare potraživanja naknade štete počinju teći od dana pravomoćnosti rješenja kojim je osiguraniku odnosno korisniku priznato pravo iz mirovinskog osiguranja, u konkretnom slučaju za tužitelja je to tek donošenjem novog rješenja o mirovini od 24. 9. 2024.

14. U dokaznom postupku sud je pročitao rješenje o radnom rasporedu tužitelja, rješenje HZMO-a, Područna služba u Osijeku, KLASA: UP/I 140-02/14-01/ 03343799635, URBROJ: 341-12-05/3-14-34083 od 19.11.2014. godine, presudu Općinskog suda u Karlovcu posl.br.: P-494/11 od 12.11.2012. g., presudu Općinskog suda u Karlovcu posl.br.: Pr-372/16 od 14.12.2020. g., rješenje Općinskog suda u Karlovcu posl.br.: Pr-372/16 od 10.02.2021. g., presudu Županijskog suda u Osijeku posl.br.: Gž R-266/21 od 27.07.2023. g., rješenje Općinskog suda u Karlovcu posl.br.: Pr-372/16 od 09.10.2023. g., rješenje od 23. 7. 2014., rješenje od 10. 2. 2017. i 24. 9. 2024., podatke HZMO-a, te je izveden dokaz financijskim vještačenjem po D&S d.o.o. Karlovac.

15. Nesporno je da je tužitelj do umirovljenja 1. 6. 2014. bio zaposlenik tuženice. Za vrijeme rada u Ministarstvu obrane tuženica nije tužitelju uredno plaćala dodatke na plaću propisane važećim propisima radi čega je pravomoćnim sudskim odlukama tuženici naloženo isplatiti tužitelju neisplaćene dodatke.

16. Za vrijeme rada u Ministarstvu obrane tuženik nije tužitelju uredno plaćao dodatke na plaću propisane Kolektivnim ugovorom radi čega je sudskim odlukama Općinskog suda u Karlovcu i Županijskog suda u Osijeku tuženiku naloženo isplatiti tužitelju neisplaćene dodatke na plaću.

Prilikom izračuna mirovinske osnovice tužitelju u zbroj ostvarenih plaća, temeljem kojih se utvrđuje mirovinska osnovica, nije uvršten i utuženi iznosi dodataka na plaću iz citiranih sudskih spisa pa je mirovinska osnovica i tako utvrđena mirovina tužitelja bila manja od one koju bi tužitelj ostvario da su mu utuženi dodaci na plaću od strane tuženika pravovremeno obračunati i uplaćeni.

17. Tužitelj u ovom postupku potražuje naknadu štete u vidu manje isplaćen mirovine u razdoblju od 1.3.2019. do 1.1.2024. godine.

18. U nalazu i mišljenju sudski vještak navodi na listu 182 spisa prileži rješenje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje od 19.11.2014. godine kojim se tužitelju određuje mirovina počevši od 1.6.2014. godine u svoti od 3.720,20 kn mjesečno. Osobni bod mirovine prije umanjenja je 61,0670. Mirovinski faktor za utvrđivanje mirovine je 1,0. Svota mirovine smanjuje se za 10% prema Zakonu o smanjenju mirovina određenih, odnosno ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju (Narodne novine 71/10 i 130/11) pa iznosi 3.348,18 kn. Budući da je tako smanjena mirovine niža od 3.500,00 kn isplaćivat će se mirovina od 3.500,00 kn. Osobni bod ovako smanjene mirovine iznosi 57,4524. Mirovina se usklađuje prema aktualnoj vrijednosti mirovine.

Rješenjem od 24.9.2024. (spis list 190), u postupku pokrenutom na zahtjev korisnika mirovine 13.12.2023. zbog novih podataka o plaćama po sudskim presudama Općinskog suda u Karlovcu i Županijskog suda u Osijeku tužitelju se određuje starosna mirovina u svoti od 754,08 EUR mjesečno počevši od 1.1.2024. Osobni bod mirovine iznosi 61,5074.

Mirovina se usklađuje prema aktualnoj vrijednosti mirovine.

19. HZMO PS u Osijeku je na traženje suda dostavio podatke o neto isplatama koje je kroz utuženo razdoblje primao tužitelj. HZMO nije dostavio podatak o osobnom odbitku na temelju kojeg je obračunavao neto isplate tužitelju. Vještak na osnovu dostavljenih podataka o neto isplatama projicira osobni odbitak tužitelja u vremenu u kojem je utvrdio da postoje razlike između mirovine koju je primao i mirovine koju bi primao da mu je tužena na vrijeme isplatila dodatke na plaću. Polazeći od dostavljenih rješenja o određivanju mirovine pristupa se izračunu razlike mirovina u bruto i neto iznosu. Kod izračuna razlika primjenjuje se aktualna vrijednost mirovine (AVM) koja je važila kroz utuženo razdoblje kako na isplaćenu mirovinu tako i na onu koja bi tužitelju pripadala da mu je ista obračunata uz dodatke koji su dosuđeni citiranim pravomoćnim presudama.

20. Bruto razlika mirovine utvrđena kao razlika između mirovine koju je tužitelj primao i iznosa mirovine koju bi tužitelj primao da mu je tuženik pravovremeno isplaćivao dodatke na plaću utvrđene u presudama Općinskog suda u Karlovcu i Županijskog suda u Osijeku iznosi 69,18 EUR dok neto razlika mirovine utvrđena na osnovu ovako izračunate mirovine iznosi 61,38 EUR. U odnosu na izračun neto razlika mirovine vještak stavlja ogradu moguće pogreške na štetu tužitelja. Naime izračun neto razlike mirovine utvrđen je na osnovu projiciranog osobnog odbitka tužitelj. Navedeno po mišljenju vještaka ne donosi do većih razlika.

21. Na osnovu provedenog vještačenja u spisu Pr-118/2024, vještak je utvrdio da da bruto razlika mirovine utvrđena kao razlika između mirovine koju je tužitelj primao i iznosa mirovine koju bi tužitelj primao da mu je tuženik pravovremeno isplaćivao dodatke na plaću utvrđene u presudama Općinskog suda u Karlovcu i Županijskog suda u Osijeku iznosi 69,18 EUR dok neto razlika mirovine utvrđena na osnovu ovako izračunate mirovine iznosi 61,38 EUR.

22. U pisanom očitovanju od 17. 9. 2025. sudski vještak se očitovao na navode iz podneska tuženika od 16. travnja 2025. u kojem navodi da iz nalaza nije vidljivo koje presude je vještak uzeo u obzir pri izračuna jer da je iz očitovanje HZMO Osijek vidljivo da je tužitelj zamolbom od 14.10.2014. tražio HZMO da doprinose iz presude P-474/11 od 12.11.2012. uzme u obzir pri izračune mirovine pa da je to, po navodu tuženika, već ušlo u izračun mirovne u rješenju od 19.11.2014. Također navodi da je zamolbom od 13.12.2023. tužitelj ponovno tražio da se ista presuda uzme u obzir iako je već, po njemu ušla u obračun u rješenju 14.10.2014.

Vještak iščitavanjem dopisa HZMO od 19.2.2025. godine (spis list 199,200) ne može potvrditi tvrdnju da su doprinosi iz presude P-474/11 uključeni u izračun mirovine već u rješenju tog tijela od 14.10.2014. To jednostavno nigdje u tom dopisu ne piše. HZMO tek postavlja pitanja vezano na izračun razlike mirovine koju je tužitelj primao i koju bi primao po novom rješenju: „ temeljem presuda da su uvrštene u izračun …1“. Iz rješenja HZMO od 24.9.2024. vidljivo je da su presude P-494/11 od 12.11.2012. Pr-372/16 od 14.12.2020., rješenje o ispravku presude Pr-372/16 od 10.2.2021. i presuda Gž R-266/2021 od 27.7.2023. u izračun uključen tek u tom rješenju za mirovinu koja će se isplaćivati od 1.1.2024. Nije životno, pored svojih kontrola, da bi HZMO dva puta uzeo u obzir iste plaće.

U odnosu na traženje da se očituje da li je doprinose iz presude P -474/11 uzeo u obzir odgovara da vještak ne raspolaže evidencijama HZMO i mirovinskim spisom tužitelja već izračune u vještačenjima ovakve vrste radi na osnovu izračuna mirovine koje je radio HZMO, a koji ovdje navodi da je presudu P-494/11 i ostale uzeo u obzir rješenjem od 24.9.2024. godine.

23. Sud je prihvatio nalaz i mišljenje vještaka, koji je jasan, određen i detaljno obrazložen, kojem nalazu stranke i nisu prigovorile, a vještak je ispravio zbroj neto razlika.

24. Iz utvrđenoga slijedi da je tužitelj pretrpio štetu koja se očituje u razlici mirovine koju je trebao primati da mu je tuženica na vrijeme isplatila sve dodatke na plaću i pravovremeno uplatila dužne doprinose i mirovine koju je primao u utuženom razdoblju. Stoga je tuženica odgovorna za štetu i dužna ju je naknaditi tužitelju temeljem odredbe članka 111. Zakona o radu ("Narodne novine" broj 93/2014. – u nastavku: ZR). Valja spomenuti i odredbu članka 92. ZR-a, naime, stavkom 1. navedenog članka propisano da se plaća isplaćuje nakon obavljenog rada, pa shodno tome se nakon obavljenog rada isplaćuju i dodaci na plaću, a koju razliku plaće je tužitelj ostvario u naprijed navedenim parničnim postupcima. Tužbeni zahtjev osnovan je u cijelosti za utuženi iznos od 1.497,25 eura, slijedom čega je odlučeno kao u izreci presude.

25. Zatezna kamata je dosuđena od dospjelosti svakog mjesečnog iznosa razlike mirovine do isplate, po stopi iz članka 29. stavka 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21. i 114/22. – u nastavku teksta: ZOO).

26. Odluka o trošku temelji se na odredbi članka 154. stavka 1. i članka 155. ZPP - a. Trošak tužitelja za zastupanje po punomoćniku odvjetniku je odmjeren temeljem Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne Novine“ broj 138/2023. – u nastavku teksta: Tarifa) u visini od 25 bodova prema vrijednosti predmeta spora konačno postavljenog zahtjeva, kako slijedi: za sastavljanje prijedloga za mirno rješenje spora, sastavljanje tužbe, sastavljanje podneska od 10. 9. 2024. i 1. 4. 2025., zastupanje na ročištu 23. 1. 2025. i zastupanje na ročištu 5. 2. 2026. za svaku radnju iznos od 62,50 eura sa PDV-om, za sastavljanje podneska od 3. 10. 2024. i podneska od 1. 4 2025. iznos od 15,63 eura sa PDV-om za svaku radnju, te za pristup na ročište za objavu presude iznos od 31,25 eura sa PDV -om što zbrojeno iznosi 437,51 eura. Kad se tom iznosu doda trošak vještačenja koji iznosi 300,00 eura ukupni trošak tužitelja iznosi 737,51 euro. Sud tužitelju nije dosudio trošak za sastavljanje podneska od 31. 1. 2025.. kojim obavještava sud o uplati predujma za vještačenja jer je taj podatak vidljivi u e-Spisu. Na parnični trošak dosuđena je zatezna kamata od dana donošenja ove presude do isplate temeljem odredbe članka 30. stavka 2. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12., 25/13., 9/14. i 55/16. – dalje: OZ) po stopi iz članka 29. stavka 2. ZOO-a.

U Karlovcu 1. travnja 2026.

Sutkinja Sylviane Kraljević

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude može se podnijeti žalba u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se predaje pismeno u tri istovjetna primjerka, putem ovog suda, a podnosi se Županijskom sudu.

Dostavljeno:

1.Anto Pecirep, odvjetnik u Zagrebu

2.ODO u Karlovcu, Građansko – upravni odjel