REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Karlovcu

Trg hrvatskih branitelja 1

47000 Karlovac

Poslovni broj: Pr-114/2024-20

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Karlovcu u ime Republike Hrvatske po sutkinji Sylviane Kraljević, u pravnoj stvari tužitelja LŽS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koga zastupa Anto Pecirep, odvjetnik iz Zagreba , protiv tuženice Republika Hrvatska - Ministarstvo obrane, OIB: 66486182714, Zagreb, Sarajevska 7, koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Karlovcu, Građansko-upravni odjel, Trg hrvatskih branitelja 1, Karlovac, radi naknade štete, nakon glavne javne rasprave zaključene 5. veljače 2026. u nazočnosti odvjetnika Ante Pecirepa i državno odvjetničke savjetnice LŽ, po objavi 1. travnja 2026.

p r e s u d i o  j e

Nalaže se tuženiku Republici Hrvatskoj - za Ministarstvo obrane da tužitelju LŽS isplati neto iznos od 1.497,25 EUR (slovima: tisuću četiristo devedeset sedam eura i dvadeset pet centi) zajedno sa zateznim kamatama, po kamatnoj stopi sukladno članku 29. stavku 2. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22 i Uredba 156/22) propisanoj za ostale odnose koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, od 01.08.2015. godine koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2023. godine pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, tekućom:

- na iznos od 23,55 EUR od 15.03.2019. godine

- na iznos od 23,55 EUR od 15.04.2019. godine

- na iznos od 23,55 EUR od 15.05.2019. godine

- na iznos od 23,55 EUR od 15.06.2019. godine

- na iznos od 23,55 EUR od 15.07.2019. godine

- na iznos od 22,38 EUR od 15.08.2019. godine

- na iznos od 22,38 EUR od 15.09.2019. godine

- na iznos od 22,38 EUR od 15.10.2019. godine

- na iznos od 22,38 EUR od 15.11.2019. godine

- na iznos od 22,38 EUR od 15.12.2019. godine

- na iznos od 22,38 EUR od 15.01.2020. godine

- na iznos od 25,35 EUR od 15.02.2020. godine

- na iznos od 25,35 EUR od 15.03.2020. godine

- na iznos od 25,35 EUR od 15.04.2020. godine

- na iznos od 25,35 EUR od 15.05.2020. godine

- na iznos od 25,35 EUR od 15.06.2020. godine

- na iznos od 25,35 EUR od 15.07.2020. godine

- na iznos od 25,10 EUR od 15.08.2020. godine

- na iznos od 25,10 EUR od 15.09.2020. godine

- na iznos od 25,10 EUR od 15.10.2020. godine

- na iznos od 25,10 EUR od 15.11.2020. godine

- na iznos od 25,10 EUR od 15.12.2020. godine

- na iznos od 25,20 EUR od 15.01.2021. godine

- na iznos od 24,99 EUR od 15.02.2021. godine

- na iznos od 24,99 EUR od 15.03.2021. godine

- na iznos od 24,99 EUR od 15.04.2021. godine

- na iznos od 24,99 EUR od 15.05.2021. godine

- na iznos od 24,99 EUR od 15.06.2021. godine

- na iznos od 24,99 EUR od 15.07.2021. godine

- na iznos od 24,06 EUR od 15.08.2021. godine

- na iznos od 24,06 EUR od 15.09.2021. godine

- na iznos od 24,06 EUR od 15.10.2021. godine

- na iznos od 24,06 EUR od 15.11.2021. godine

- na iznos od 24,06 EUR od 15.12.2021. godine

- na iznos od 24,06 EUR od 15.01.2022. godine

- na iznos od 23,89 EUR od 15.02.2022. godine

- na iznos od 23,89 EUR od 15.03.2022. godine

- na iznos od 23,89 EUR od 15.04.2022. godine

- na iznos od 23,89 EUR od 15.05.2022. godine

- na iznos od 23,89 EUR od 15.06.2022. godine

- na iznos od 23,89 EUR od 15.07.2022. godine

- na iznos od 25,36 EUR od 15.08.2022. godine

- na iznos od 25,36 EUR od 15.09.2022. godine

- na iznos od 25,36 EUR od 15.10.2022. godine

- na iznos od 25,36 EUR od 15.11.2022. godine

- na iznos od 25,36 EUR od 15.12.2022. godine

- na iznos od 25,36 EUR od 15.01.2023. godine

- na iznos od 26,72 EUR od 15.02.2022. godine

- na iznos od 26,72 EUR od 15.03.2023. godine

- na iznos od 26,72 EUR od 15.04.2023. godine

- na iznos od 26,72 EUR od 15.05.2023. godine

- na iznos od 26,72 EUR od 15.06.2023. godine

- na iznos od 26,72 EUR od 15.07.2023. godine

- na iznos od 32,05 EUR od 15.08.2023. godine

- na iznos od 32,05 EUR od 15.09.2023. godine

- na iznos od 32,05 EUR od 15.10.2023. godine

- na iznos od 32,05 EUR od 15.11.2023. godine

- na iznos od 32,05 EUR od 15.12.2023. godine

- na iznos od 32,05 EUR od 15.01.2024. godine pa sve do isplate

kao i da tužitelju naknadi parnični trošak u iznosu od 2.300,00 eura sa zateznom kamatom tekućom od 1. 4. 2026. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, isplatom na žiro -račun punomoćnika tužitelja Ante Pecirepa, odvjetnika u Zagrebu, sve u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je bio zaposlenik kod tuženog – MORH – Hrvatska kopnena vojska – sa sjedištem zapovjedništva u Karlovcu, na poslovima djelatne vojne osobe, sve do dana 01.07.2012. godine, kada je umirovljen. Za vrijeme rada u Ministarstvu obrane tuženik nije tužitelju uredno plaćao dodatke na plaću, radi čega je sudskim odlukama tuženiku naloženo isplatiti tužitelju neisplaćene dodatke na plaću.

DOKAZ:

- preslika rješenja o radnom rasporedu tužitelja

- preslika rješenja HZMO-a, Područna služba u Zagrebu, KLASA: 141-02/12-03/ OB: 03375578055, URBROJ: 341-25-05/3-12-081063 od 31.10.2012. godine

- preslika rješenja HZMO-a, Područna služba u Zagrebu, KLASA: 141-02/13-01/ OB 03375578055, URBROJ: 341-25-05/3-13-071684 od 27.05.2013. godine

- preslika rješenja HZMO-a, Područna služba u Zagrebu, KLASA: UP/I 141-02/15-01/ 03375578055, URBROJ: 341-25-05/3-15-0028268 od 02.02.2015. godine

- preslika presude Općinskog suda u Karlovcu posl.br.: P-1535/10 od 25.04.2012. g. - preslika presude Županijskog suda u Karlovcu posl.br.: Gž-1184/12 od 03.07.2013. g.

- preslika rješenja Županijskog suda u Karlovcu posl.br.: Gž-1184/12 od 28.05.2014. g.

- preslika rješenja Županijskog suda u Karlovcu posl.br.: Gž-1184/12 od 20.04.2015. g.

- preslika presude Općinskog suda u Karlovcu posl.br.: P-1553/13 od 20.12.2017. g.

2. Međutim, prilikom umirovljenja i izračuna mirovinske osnovice tužitelju u njegov zbroj ostvarenih plaća i obračuna vrijednosnih bodova, temeljem kojeg se utvrđuje mirovinska osnovica, nisu uvršteni i iznosi dodataka na plaću iz svake priložene sudske presude pa je mirovinska osnovica i time tako utvrđena mirovina tužitelja bila manja od one koju bi tužitelj ostvario da su mu utuženi dodaci na plaću od strane tuženika pravovremeno obračunati i uplaćeni.

3. Dana 05.12.2023. godine tužitelj je podnio pred nadležnom službom HZMO zahtjev za obnovu postupka za donošenje novog rješenja o visini mirovine, u kojem bi se trebali obračunati i iznosi iz navedenih sudskih odluka i novih podataka o plaći . Kako temeljem čl. 134. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22) tužitelju pripada pravo na uvećanu mirovinu tek od prvog dana idućeg mjeseca nakon donošenja rješenja u obnovljenom postupku, razvidno je kako je tužitelju od umirovljenja pa do podnošenja zahtjeva za obnovu postupka, odnosno do donošenja tog novog rješenja u obnovljenom postupku isplaćivan manji iznos mirovine od iznosa koji bi mu pripadao jer mu u ranijem obračunu mirovine nisu ušle u obračun osnovice plaće a time i mirovinske osnovice i iznosi utvrđeni citiranim sudskim odlukama. 2 DOKAZ : - zahtjev tužitelja od 05.12.2023. godine

4. Zbog neuplate utuženih a potom i dosuđenih dodataka na plaću te pripadajućih poreza, prireza i doprinosa , kao i zbog nedostavljanja odgovarajućih obrazaca nadležnom HZMO-u o tome , tužitelj je oštećen za iznos razlike između ostvarene visine mirovine i visine mirovine koju bi tužitelj ostvario da je tuženik pravovremeno isplatio tužitelju dugovane neto iznose te pripadajuće poreze, prireze i doprinose na ove neto iznose i da je pravovremeno o tome dostavila odgovarajuće obrasce nadležnom HZMO u nezastarnom roku unazad 5 godina, odnosno od 01.03.2019. godine pa do dana 01.01.2024. godine, kao prvog dana idućeg mjeseca nakon dana podnošenja zahtjeva za obnovu postupku, pa stoga tužitelj u ovom postupku potražuje naknadu štete u vidu manje isplaćene mu mirovine za navedeno utuženo razdoblje.

III./ Sukladno čl. 186.a Zakona o parničnom postupku tužitelj se obratio tuženiku radi mirnog rješenja spora, međutim njegovu zahtjevu nije udovoljeno.

DOKAZ : - uvid u zahtjev za mirno rješenje spora tužitelja

5. Obzirom na prezentirano činjenično stanje, a budući da tužitelj u ovom trenutku ne može utvrditi točnu visinu razlike mirovine dok mu tuženik ne dostavi podatke o visini uplate dugovanih neto iznosa te iznosa poreza doprinosa i prireza iz navedenih sudskih presuda, a kojima raspolaže tuženik, odnosno prije nego li se provede financijsko vještačenje, tužitelj sukladno čl. 186. b. ZPP -a, podnosi stupnjevitu tužbu te predlaže da sud donese sljedeće:

R J E Š E N J E

„Nalaže se tuženiku Republici Hrvatskoj - za Ministarstvo obrane da dostavi : 1. podatke o visini uplate neto iznosa i pripadajućih poreza, doprinosa i prireza po naprijed navedenim sudskim odlukama

2. izračun iznosa mjesečne neto razlike mirovine koju je tužitelj primao i iznosa mirovine koji bi tužitelj primao da mu je tuženik pravovremeno isplaćivao dodatke na plaću utvrđene u navedenim sudskim odlukama u utuženom razdoblju od 01.03.2019. godine pa do dana 01.01.2024. godine

i P R E S U D U

„Nalaže se Republici Hrvatskoj - za Ministarstvo obrane, da tužitelju isplati, na ime naknade štete ,za utuženo razdoblje od 01.03.2019. godine pa do dana 01.01.2024. godine neutvrđeni neto iznos (prema pribavljenim podacima iz gornjeg rješenja),

zajedno sa zakonskim zateznim kamatama po stopi sukladno članka 29. stavka 2. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22 i Uredba 156/22) propisanoj za ostale odnose koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke od 01.08.2015. godine koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2023. godine pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, tekućom od 15.-og u mjesecu za prethodni mjesec, kao i izvršiti uplatu troškova parničnog postupka sa zakonskom zateznom kamatom po stopi iz članka 29. stavka 2. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22 i Uredba 156/22) po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena počev od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate, a sve to isplatom na žiro-račun punomoćnika tužitelja Ante Pecirepa, odvjetnika u Zagrebu, sve u roku 15 dana.“

6. Tužitelj je tužbeni zahtjev konačno specificirao podneskom od 18. 9. 2025. tako da glasi:

„Nalaže se tuženiku Republici Hrvatskoj - za Ministarstvo obrane da tužitelju LŽS isplati neto iznos od 1.497,25 EUR (slovima: tisuću četiristo devedeset sedam eura i dvadeset pet centi) zajedno sa zateznim kamatama, po kamatnoj stopi sukladno članku 29. stavku 2. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22 i Uredba 156/22) propisanoj za ostale odnose koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, od 01.08.2015. godine koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2023. godine pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, tekućom:

- na iznos od 23,55 EUR od 15.03.2019. godine

- na iznos od 23,55 EUR od 15.04.2019. godine

- na iznos od 23,55 EUR od 15.05.2019. godine

- na iznos od 23,55 EUR od 15.06.2019. godine

- na iznos od 23,55 EUR od 15.07.2019. godine

- na iznos od 22,38 EUR od 15.08.2019. godine

- na iznos od 22,38 EUR od 15.09.2019. godine

- na iznos od 22,38 EUR od 15.10.2019. godine

- na iznos od 22,38 EUR od 15.11.2019. godine

- na iznos od 22,38 EUR od 15.12.2019. godine

- na iznos od 22,38 EUR od 15.01.2020. godine

- na iznos od 25,35 EUR od 15.02.2020. godine

- na iznos od 25,35 EUR od 15.03.2020. godine

- na iznos od 25,35 EUR od 15.04.2020. godine

- na iznos od 25,35 EUR od 15.05.2020. godine

- na iznos od 25,35 EUR od 15.06.2020. godine

- na iznos od 25,35 EUR od 15.07.2020. godine

- na iznos od 25,10 EUR od 15.08.2020. godine

- na iznos od 25,10 EUR od 15.09.2020. godine

- na iznos od 25,10 EUR od 15.10.2020. godine

- na iznos od 25,10 EUR od 15.11.2020. godine

- na iznos od 25,10 EUR od 15.12.2020. godine

- na iznos od 25,20 EUR od 15.01.2021. godine

- na iznos od 24,99 EUR od 15.02.2021. godine

- na iznos od 24,99 EUR od 15.03.2021. godine

- na iznos od 24,99 EUR od 15.04.2021. godine

- na iznos od 24,99 EUR od 15.05.2021. godine

- na iznos od 24,99 EUR od 15.06.2021. godine

- na iznos od 24,99 EUR od 15.07.2021. godine

- na iznos od 24,06 EUR od 15.08.2021. godine

- na iznos od 24,06 EUR od 15.09.2021. godine

- na iznos od 24,06 EUR od 15.10.2021. godine

- na iznos od 24,06 EUR od 15.11.2021. godine

- na iznos od 24,06 EUR od 15.12.2021. godine

- na iznos od 24,06 EUR od 15.01.2022. godine

- na iznos od 23,89 EUR od 15.02.2022. godine

- na iznos od 23,89 EUR od 15.03.2022. godine

- na iznos od 23,89 EUR od 15.04.2022. godine

- na iznos od 23,89 EUR od 15.05.2022. godine

- na iznos od 23,89 EUR od 15.06.2022. godine

- na iznos od 23,89 EUR od 15.07.2022. godine

- na iznos od 25,36 EUR od 15.08.2022. godine

- na iznos od 25,36 EUR od 15.09.2022. godine

- na iznos od 25,36 EUR od 15.10.2022. godine

- na iznos od 25,36 EUR od 15.11.2022. godine

- na iznos od 25,36 EUR od 15.12.2022. godine

- na iznos od 25,36 EUR od 15.01.2023. godine

- na iznos od 26,72 EUR od 15.02.2022. godine

- na iznos od 26,72 EUR od 15.03.2023. godine

- na iznos od 26,72 EUR od 15.04.2023. godine

- na iznos od 26,72 EUR od 15.05.2023. godine

- na iznos od 26,72 EUR od 15.06.2023. godine

- na iznos od 26,72 EUR od 15.07.2023. godine

- na iznos od 32,05 EUR od 15.08.2023. godine

- na iznos od 32,05 EUR od 15.09.2023. godine

- na iznos od 32,05 EUR od 15.10.2023. godine

- na iznos od 32,05 EUR od 15.11.2023. godine

- na iznos od 32,05 EUR od 15.12.2023. godine

- na iznos od 32,05 EUR od 15.01.2024. godine pa sve do isplate

kao i naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka sa zakonskom zateznom kamatom po stopi iz članka 29. stavka 2. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22 i Uredba 156/22) po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena počev od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate, a sve to isplatom na žiro - račun punomoćnika tužitelja Ante Pecirepa, odvjetnika u Zagrebu, sve u roku 15 dana.“

7. U odgovoru na tužbu tuženik osporava tužbeni zahtjev kojim tužitelj traži isplatu naknade štete u neutvrđenom neto iznosu.

8. Tužitelj potražuje naknadu štete s osnove manje isplaćene mirovine jer prilikom obračuna mirovine nisu uvršteni dodaci na plaću iz presuda koje je priložio. Presuda Općinskog suda u Karlovcu broj P-1535/10 od 25. travnja 2012., pravomoćna i preinačena 3. srpnja 2013. presudom Županijskog suda u Karlovcu broj Gž-1184/12 koja je ispravljena rješenjima Gž-1184/12 od 28. svibnja 2014. i 20. travnja 2015. i ovršna 11. rujna 2013., presuda Općinskog suda u Karlovcu broj P - 1553/13 od 20. prosinca 2017., pravomoćna 16. travnja 2019. i ovršna 6. kolovoza 2019.

9. Temeljem čl. 111. Zakona o radu („Narodne novine“ broj br. 93/14., 127/17., 98/19., 151/22., 64/23.) ako radnik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom, poslodavac je dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava. Sukladno čl. 230. st. 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22., 145/23., 155/23., dalje u tekstu: ZOO) tražbina naknade štete zastarijeva za tri godine otkad je oštećenik doznao za štetu i za osobu koja je štetu učinila. Stavkom 2. istog članka propisano je da u svakom slučaju ta tražbina zastarijeva za pet godina otkad je šteta nastala. U konkretnom slučaju tužiteljevo saznanje za štetu poklapa se s isplatom mirovine, odnosno s donošenjem presude, time da je znao da je tuženik kao poslodavac obveznik obračuna doprinosa i prema tome pretpostavljeni štetnik. Stoga je neosnovano potraživanje naknade štete za posljednjih pet godina kako to tužitelj potražuje jer bi obzirom na odredbu čl. 230. st.1. ZOO-a zastara nastupila nakon tri godine. U tom smislu pravno shvaćanje iznio je i Vrhovni sud RH u presudi broj Rev 748/2022-2 od 7. lipnja 2023. IV. Prema odredbi čl.134. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ broj 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 18/18., 62/18., 115/18., 102/19., 84/21., 119/22.) ako se nakon donošenja rješenja protiv kojega nema redovitoga pravnog lijeka u upravnom postupku sazna za nove činjenice ili se nađe, odnosno stekne mogućnost da se upotrijebe novi dokazi koji bi sami ili u vezi s već izvedenim ili upotrijebljenim dokazima mogli dovesti do drugačijeg rješenja da su te činjenice, odnosno dokazi bili izneseni ili upotrijebljeni u prijašnjem postupku, može se iznimno od uvjeta i rokova iz Zakona o općem upravnom postupku obnoviti postupak iz mirovinskog osiguranja. Postupak će se obnoviti na zahtjev stranke ili po službenoj dužnosti. Tuženik u trenutku kada su predmetne presuda postale ovršne više nije bio tužiteljev poslodavac jer je tužitelj otišao u mirovinu 1. srpnja 2012., što je vidljivo iz dokumentacije priložene uz tužbu. Prema tome nije niti postojala obveza tuženika da te presude dostavi Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, već je to mogao učiniti sam tužitelj i time odmah spriječiti nastanak utužene štete. On je to učinio tek u prosincu 2023., čime je i sam doprinio nastanku štete.

10. Slijedom navedenog tuženik predlaže da sud tužbeni zahtjev tužitelja odbije kao neosnovan uz naknadu troškova parničnog troška tuženiku sa zateznom kamatom koja teče od dana donošenja presude pa do isplate.

11. Na pripremnom ročištu 23. 1. 2025. tuženica je prigovorila da je je tužbu potrebno vratiti na dopunu budući se radi tužbi za naknadu štete te smatra da je tužitelj trebao specificirani određeni tužbeni zahtjev i iznose budući su mu bili poznati svi iznosi isplaćeni na temelju doprinosa iz navedenih presuda, dakle, ne bi bilo osnove za stupnjevitu tužbu. Ukoliko budu ostvareni uvjeti za provođenje daljnjeg postupka i provođenja vještačenja, predlaže se da se ono izvrši po HZMO i primjenom Zakona o mirovinskom osiguranju, Zakona o smanjenju mirovina određenih odnosno ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju i Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba. Također, tuženik predlaže izvođenje dokaza uvidom u sva rješenja o mirovini tužitelja, koja predlaže zatražiti od HZMO službenim putem te pribaviti očitovanje HZMO jesu li tim rješenjima obuhvaćene isplate po pravomoćnim presudama koje su temelj potraživanja u ovom predmetu i za koje razdoblje.

12. Osnovano tužitelj navodi da nije bio u mogućnosti postaviti određeni tužbeni zahtjev, obzirom HZMO vrši izračun mirovine, te je isto bilo poznato tek nakon podnošenja tužbe.

13. Što se tiče prigovora zastare prava tužitelj osnovano navodi da je šteta u konkretnom slučaju nastala kad je utvrđeno pravo tužitelja na višu mirovinsku osnovicu i mirovinu i utvrđenu njenu visinu, jer je u tom trenutku nastala i razlika između mirovine koju bi tužitelj ostvario da mu je tuženik platio iznose utvrđene u sudskim presudama.

Nadalje, ne bi se radilo o povremenim davanjima jer je odredbom čl. 165. Zakona o mirovinskom osiguranju propisano da potraživanja naknade štete zastarijevaju istekom rokova određenih ZOO-a, koji je rok od 5 godina, dok je st. 2. tog članka propisano da rokovi zastare potraživanja naknade štete počinju teći od dana pravomoćnosti rješenja kojim je osiguraniku odnosno korisniku priznato pravo iz mirovinskog osiguranja, u konkretnom slučaju za tužitelja je to tek donošenjem novog rješenja o mirovini od 11. 10. 2024.

14. U dokaznom postupku sud je pročitao rješenje o radnom rasporedu tužitelja, rješenje HZMO-a, Područna služba u Zagrebu, KLASA: 141-02/12-03/OB: 03375578055, URBROJ: 341-25-05/3-12-081063 od 31.10.2012. godine, rješenje HZMO-a, Područna služba u Zagrebu, KLASA: 141-02/13-01/OB 03375578055, URBROJ: 341-25-05/3-13-071684 od 27.05.2013. godine, rješenje HZMO-a, Područna služba u Zagrebu, KLASA: UP/I 141-02/15-01/03375578055, URBROJ: 341-25-05/3-15-0028268 od 02.02.2015. godine, presudu Općinskog suda u Karlovcu posl.br.: P-1535/10 od 25.04.2012. g., presudu Županijskog suda u Karlovcu posl.br.: Gž-1184/12 od 03.07.2013. g., rješenje Županijskog suda u Karlovcu posl.br.: Gž-1184/12 od 28.05.2014. g., rješenje Županijskog suda u Karlovcu posl.br.: Gž-1184/12 od 20.04.2015. g., presudu Općinskog suda u Karlovcu posl.br.: P-1553/13 od 20.12.2017. g., rješenje HZMO-a, Područna služba u Zagrebu, KLASA: 141-02/23-01/03375578055, URBROJ: 341-25-05/3-23-208555 od 11. 10. 2024. godine, Rješenje od 20. 3. 2017., rješenje od 27. 11. 2017., podatke HZMO-a, Područna služba u Zagrebu, te je izveden dokaz financijskim vještačenjem po D&S d.o.o. Karlovac.

15. Nesporno je da je tužitelj do umirovljenja 1. 7. 2012. bio zaposlenik tuženice. Za vrijeme rada u Ministarstvu obrane tuženica nije tužitelju uredno plaćala dodatke na plaću propisane važećim propisima radi čega je pravomoćnim sudskim odlukama tuženici naloženo isplatiti tužitelju neisplaćene dodatke.

16. Prilikom izračuna mirovinske osnovice tužitelju u zbroj ostvarenih plaća, temeljem kojih se utvrđuje mirovinska osnovica, nije uvršten i utuženi iznosi dodataka na plaću iz citiranih sudskih spisa pa je mirovinska osnovica i tako utvrđena mirovina tužitelja bila manja od one koju bi tužitelj ostvario da su mu utuženi dodaci na plaću od strane tuženika pravovremeno obračunati i uplaćeni.

17. Tužitelj u ovom postupku potražuje naknadu štete u vidu manje isplaćen mirovine u razdoblju od 1.3.2019. do 1. 1.2024. godine.

18. U nalazu i mišljenju sudski vještak navodi da na listu 8 prileži rješenje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje - HZMO od 31.10.2012. godine kojim se tužitelju određuje mirovina počevši od 1.7.2012. godine u svoti od 3.332,61 kn mjesečno. U postupku obračuna mirovine prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (ZOMO) utvrđuju se prosječni vrijednosni bodovi 1.1972 ostvareni u razdoblju od 1.1.2001. do 31.12.2010. Umnoškom prosječne vrijednosti boda 1,1972 s ukupnim mirovinskim stažem 41,3747 i faktorom 1,0 dolazi se do iznosa od 49,5338 osobnih bodova.

Nakon povećanja za 45 % iznose utvrđeni osobni bodovi iznose 71,8240. Mirovinski faktor za utvrđivanje mirovine je 0,8. Kad se osobni bodovi 71,8240 pomnože s mirovinskim faktorom i aktualnom vrijednošću mirovine (AVM – 59,58 kn) utvrđuje se mirovina u iznosu od 3.423,42 kn mjesečno. Ova se svota smanjuje prema članku 9.a Zakona1 za 90,81 kn i iznosi 3.332,61 kn mjesečno. Osobni bod ovako smanjene mirovine iznosi 69,9188. Mirovina se usklađuje prema aktualnoj vrijednosti mirovine (AVM).

Rješenjem od 27.5.2013. (spis list 10), u postupku pokrenutom na zahtjev korisnika mirovine zbog zasnivanja radnog odnosa, određuje se nova mirovina s promijenjenim mirovinskim faktorom. Mirovinski faktor po zaposlenju iznosi 0,6667 pa se umnoškom prethodnog utvrđenih bodova s novim mirovinskim faktorom i aktualnom vrijednošću mirovine određuje nova mirovina koja iznosi 2.811,81 kn.

1 Ovim člankom uređeno je da se svota mirovine određena prema članku 7. – 9.

Zakona smanjuje ovisno o visini:

1)za 8 % razlika od 2.500,01 do 3.000,00 kuna,

2)za 12 % razlika od 3.000,01 do 4.000,00 kuna,

3)za 16 % razlika od 4.000,01 do 5.000,00 kuna,

4)za 20 % iznos od 5.000,01 kunu nadalje.

Svota mirovine smanjenja prema stavku 1. ovog članka ne može iznositi manje od svote mirovine određene prema općim propisima o mirovinskom osiguranju, Rješenjem od 2.2.2015. HZMO po službenoj dužnosti pokreće postupak za razdvajanje dijela mirovine po posebnom propisu i utvrđivanje dijela mirovine za staž osiguranje. Utvrđuje se mirovina u iznosu od ukupno 2.839,78 kn koja odgovara umnošku prethodno utvrđenih bodova s mirovinskim faktorom i aktualnom vrijednošću mirovine.

Rješenjem od 20.3.2017. HZMO tužitelju, korisniku invalidske mirovine, određuje se jedinstvena mirovina u iznosu od 2.871,01 kn. Ova mirovina odgovara umnošku prethodno utvrđenih bodova (69,9188) s mirovinskim faktorom i aktualnom vrijednošću mirovine.

Rješenjem od 27.11.2017. u postupku pokrenutom na zahtjev tužitelja (kojemu je prestao radni odnos) tužitelju, korisniku invalidske mirovine, određuje se mirovina u iznosu od 3.500,00 kn.

Invalidska mirovina određuje se uz primjenu mirovinskog faktora 0,8. Svota invalidske mirovine izračunava se na način da se osobni bodovi (69,9187) pomnože s mirovinskim faktorom (0,8) i aktualnom vrijednošću mirovine (61,99 kn) i tako određena mirovina iznosi 3.467,61 kn mjesečno. Ova mirovina od 1.7.2017 usklađena po čl. 94 ZOMO na način da se osobni bodovi pomnože (69,9188) s mirovinskim faktorom (0,8) i aktualnom vrijednošću mirovine (63,29) iznosi 3.540,13 kn mjesečno. S obzirom da je svota mirovine nakon povećanja viša od 3.500,00 kn prema Zakonu o smanjenju određenih mirovina (NN 71/2010) smanjuje se za 10 %2 i iznosi 3.186,12 kn mjesečno. Budući da je ova mirovina manja od 3.500,00 kn isplaćivat će se mirovina od 3.500,00 kn za koju osobni bodovi iznose 69,1262. Po ovom rješenju je isplaćivana mirovina prije uplate dužnih doprinosa po presudama Općinskog suda u Karlovu P-1535/10 i Županijskog suda u Karlovcu Gž-1184/12. Rješenjem od 11.10.2024. (spis list 175), u postupku pokrenutom na zahtjev korisnika mirovine 5.12.2023. nakon što je HZMO zaprimio podatke o plaćama tužitelja isplaćenih temeljem pravomoćne i ovršne presude Općinskog suda u Karlovu P-1535/10 i Županijskog suda u Karlovcu Gž-1184/12 određuje se starosna mirovina tužitelja u iznosu od 719,47 EUR-a mjesečno.

U postupku izračuna mirovine utvrđuju se najpovoljniji prosječni vrijednosni bodovi 1,2623 ostvareni u razdoblju od 2002. do 2012. godine.

Polazni faktor za određivanje starosne mirovine prema članku 85. ZOMO iznosi 1,0000. Osobni bod nove mirovine dobiva se tako da se najpovoljniji prosječni bodovi 1,2623 pomnože s ukupnim mirovinskim stažem 41,3747. Ukupni bodovi prema ovom rješenju iznose 52,2273.

Nakon povećanja za 45 % iznose utvrđeni osobni bodovi iznose 75,7296. Mirovinski faktor za invalidsku mirovinu je 0,8. Kad se osobni bodovi 75,7296 pomnože s mirovinskim faktorom 0,8 i aktualnom vrijednošću mirovine (AVM – 59,58 kn) utvrđuje se mirovina u iznosu od 3.496,43 kn mjesečno, a bodovi mirovine iznose 73,3558. Svota invalidske mirovine izračunava se tako da se osobni bodovi 73,3558 pomnože s mirovinskim faktorom 0,8 i aktualnom vrijednošću mirovine 12,26 eura što iznosi 719,47 eura.

19. Dakle, iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka proizlazi da je tužitelju isplaćivana mirovina koja je umanjena prema Zakonu o izmjenama Zakona o smanjenju mirovina određenih, odnosno ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskim osiguranju (NN 71/2010, 130/2011 i 157/2013).

Od donošenja zakona 2010. do 30. lipnja 2023. za većinu posebnih mirovina iznos umanjenja bio je 10% na svotu iznad tada važećeg cenzusa (3.500 kn / 464,53 eura). Od 1. srpnja 2023. do 31. prosinca 2023. postotak umanjenja je smanjen na 5% za mirovine iznad limita (3.500 kn / 464,53 eura), a od 1. siječnja 2024. umanjenje s osnova ovoga zakona je u potpunosti ukinuto te više nema smanjenja na posebne mirovine.

Izračun umanjenja po ovom Zakonu obračunavao se tako da se na dio mirovine iznad

cenzusa iznad 3.500,00 kn računalo umanjenje u iznosu od 10 % te se za tko utvrđeni

iznos umanjila mirovina.

Primjer izračuna za mirovinu po posebnom propisu od 3.700 kn bruto (u razdoblju kad je vrijedio postotak od 10%): Smanjenje=(3.700 kn−3.500 kn)×10%=200 kn×0.10=20 kn pa smanjena mirovina iznosi 3.700 kn−20 kn = 3.680 kn.

20. Na osnovu provedenog vještačenja u spisu Pr-110/2024, vještak je utvrdio da bruto razlika mirovine utvrđena kao razlika između mirovine koju je tužitelj primao i iznosa mirovine koju bi tužitelj primao da mu je tuženik pravovremeno isplaćivao dodatke na plaću utvrđene presudom Općinskog suda u Karlovu P -1535/10 i Županijskog suda u Karlovcu Gž-1184/12 iznosi 1.629,21EUR dok neto razlika mirovine utvrđena na osnovu ovako izračunate mirovine iznosi 1.426,60 EUR. U odnosu na izračun neto razlika mirovine vještak stavlja ogradu moguće pogreške na štetu tužitelja. Naime izračun neto razlike mirovine utvrdio samo na osnovu osobnog odbitka tužitelja jer vještaku nije poznat podatak da bi tužitelj imao druge odbitke povrh osobnog odbitka na ime moguće invalidnosti ili uzdržavanih članova obitelji.

21. Tužitelj u podnesku od 18.9.2025. ističe prigovor na nalaz i mišljenje jer da je u nalazu učinjen pogrešan zbroj mjesečnih iznosa. U pisanom očitovanju od 29. 9. 2025. vještak je naveo da je provjerio izračune učinjene u ovom predmetu te utvrdio da je stvarno došlo do pogrešnog zbroja neto razlika, te je dostavio izračun neto razlika s ispravnim zbrojem, tako da iznosi 1.497,25 eura.

22. Sud je prihvatio nalaz i mišljenje vještaka, koji je jasan, određen i detaljno obrazložen, kojem nalazu stranke i nisu prigovorile, a vještak je ispravio zbroj neto razlika.

23. Iz utvrđenoga slijedi da je tužitelj pretrpio štetu koja se očituje u razlici mirovine koju je trebao primati da mu je tuženica na vrijeme isplatila sve dodatke na plaću i pravovremeno uplatila dužne doprinose i mirovine koju je primao u utuženom razdoblju. Stoga je tuženica odgovorna za štetu i dužna ju je naknaditi tužitelju temeljem odredbe članka 111. Zakona o radu ("Narodne novine" broj 93/2014. – u nastavku: ZR). Valja spomenuti i odredbu članka 92. ZR-a, naime, stavkom 1. navedenog članka propisano da se plaća isplaćuje nakon obavljenog rada, pa shodno tome se nakon obavljenog rada isplaćuju i dodaci na plaću, a koju razliku plaće je tužitelj ostvario u naprijed navedenim parničnim postupcima. Tužbeni zahtjev osnovan je u cijelosti za utuženi iznos od 1.497,25 eura, slijedom čega je odlučeno kao u izreci presude.

24. Zatezna kamata je dosuđena od dospjelosti svakog mjesečnog iznosa razlike mirovine do isplate, po stopi iz članka 29. stavka 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21. i 114/22. – u nastavku teksta: ZOO).

25. Odluka o trošku temelji se na odredbi članka 154. stavka 1. i članka 155. ZPP - a. Trošak tužitelja za zastupanje po punomoćniku odvjetniku je odmjeren temeljem Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne Novine“ broj 138/2023. – u nastavku teksta: Tarifa) u visini od 100 bodova prema vrijednosti predmeta spora konačno postavljenog zahtjeva, kako slijedi: za sastavljanje prijedloga za mirno rješenje spora, sastavljanje tužbe, sastavljanje podneska od 1. 10. 2025., sastavljanje podneska od 18. 9. 2025., sastavljanje podneska od 18. 9. 2023., zastupanje na ročištu 23. 1. 2025. i zastupanje na ročištu 5. 2. 2026. za svaku radnju iznos od 250,00 eura sa PDV-om, za sastavljanje podneska od 13. 1. 2025. i podneska od 19. 3. 2025. iznos od 62,50 eura sa PDV-om za svaku radnju, te za pristup na ročište za objavu presude iznos od 125,00 eura sa PDV-om što zbrojeno iznosi 2.000,00 eura. Kad se tom iznosu doda trošak vještačenja koji iznosi 300,00 eura ukupni trošak tužitelja iznosi 2.300,00 eura. Sud tužitelju nije dosudio trošak za sastavljanje podneska od 31. 1. 2025.. kojim obavještava sud o uplati predujma za vještačenja jer je taj podatak vidljivi u e-Spisu. Na parnični trošak dosuđena je zatezna kamata od dana donošenja ove presude do isplate temeljem odredbe članka 30. stavka 2. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12., 25/13., 9/14. i 55/16. – dalje: OZ) po stopi iz članka 29. stavka 2. ZOO-a.

U Karlovcu 1. travnja 2026.

Sutkinja Sylviane Kraljević

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude može se podnijeti žalba u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se predaje pismeno u tri istovjetna primjerka, putem ovog suda, a podnosi se Županijskom sudu.

Dostavljeno:

1.Anto Pecirep, odvjetnik u Zagrebu

2.ODO u Karlovcu, Građansko – upravni odjel