REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pr-1607/2023-46

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

i

R J E Š E N J E

Općinski radni sud u Zagrebu po sucu Siniši Marinoviću, a po prijedlogu više sudske savjetnice-specijalistice Alme Beganović, u pravnoj stvari tužitelja HK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Marija Jukić Jurišić, odvjetnica u Zagrebu, protiv tuženika EUROHERC osiguranje d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, kojeg zastupa punomoćnica Lidija Klepo, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Grgić i partneri d.o.o. u Zagrebu, uz sudjelovanje umješača na strani tuženika AK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Marko Linić, odvjetnik u Rijeci, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 4. ožujka 2026. u prisutnosti tužitelja osobno, zamjenice punomoćnice tužitelja ĆK, odvjetničke vježbenice i punomoćnika tuženika Ivana Glavaša, odvjetnika, 1. travnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku EUROHERC osiguranju d.d. isplatiti tužitelju HK iznos od 657,79 EUR zajedno s pripadajućim zateznim kamatama tekućim od 9. kolovoza 2023. do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

II. Odbija se preostali dio tužbenog zahtjeva tužitelja za iznos od 1.742,21 EUR sa zateznim kamatama tekućim od 9. kolovoza 2023. do isplate.

III. Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 848,00 EUR zajedno s pripadajućim zateznim kamatama tekućim od 1. travnja 2026. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

IV. Odbija se zahtjev tuženika i umješača za naknadu troškova parničnog postupka.

r i j e š i o  j e

Ne dopušta se preinaka tužbe tužitelja HK predložena podneskom od 9. prosinca 2024.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je 26. siječnja 2023. zadobio ozljedu na radu kod poslodavca Hrvatska pošta d.d. Zagreb, Jurišićeva 13, prilikom dostave pošiljaka na adresi [adresa] u [adresa], kada ga je napao i ugrizao pas u potkoljenicu. Sukladno zakonskim odredbama poslodavac odgovara radniku za štetu uzrokovanu ozljedom na radu po načelu objektivne odgovornosti, a prema općim propisima obveznog prava. Odgovornosti se može osloboditi samo kada šteta potječe od više sile, radnje oštećenika ili treće osobe koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao izbjeći ili otkloniti. Kako ovdje nije ispunjen niti jedan od navedenih uvjeta jer je tužitelj posao obavljao na uobičajeni način i pažljivo, i kako je tužitelj ozlijeđen tijekom obavljanja poslova svog radnog mjesta, postoji odgovornost poslodavca pa samim time i tuženika kod kojega je poslodavac tužitelja osigurao odgovornost iz djelatnosti prema vlastitim djelatnicima, za naknadu štete. S obzirom na navedeno, tužitelj je podnio tuženiku odštetni zahtjev 9. kolovoza 2023., a tuženik mu do danas nije isplatio naknadu štete. Slijedom navedenog, kod tužitelja je došlo do povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, pa on na ime neimovinske i imovinske štete, a sve u okviru kvalifikatornih okolnosti potražuje kako slijedi: za pretrpljene bolove iznos od 1.200,00 EUR, za pretrpljeni strah iznos od 1.000,00 EUR te za tuđu pomoć iznos od 200,00 EUR dakle ukupno 2.400,00 EUR sa zateznim kamatama od dana podnošenja odštetnog zahtjeva 9. kolovoza 2023. do isplate te parnični trošak sa zateznim kamatama od presuđenja do isplate.

1.1. Podneskom od 9. prosinca 2024., nakon nalaza i mišljenja vještaka, tužitelj potražuje u okviru kvalifikatornih okolnosti: za pretrpljene bolove iznos od 1.000,00 EUR, za pretrpljeni strah iznos od 800,00 EUR, za duševne bolove zbog naruženja iznos od 500,00 EUR te za tuđu pomoć iznos od 22,24 EUR (7 h x 3,32 EUR) dakle ukupni iznos od 2.322,24 EUR sa pripadajućim zateznim kamatama od dana podnošenja odštetnog zahtjeva 9. kolovoza 2023. do isplate te parnični trošak sa zateznim kamatama od presuđenja do isplate.

2. U odgovoru na tužbu tuženik osporava osnov i visinu tužbenog zahtjeva u cijelosti. Imajući u vidu činjenične navode tužbe i dokaze koje prileže tužbi, iz kojih proizlazi da je do predmetnog štetnog događaja došlo na način da je pas poznatog vlasnika- AK, [adresa], ugrizao tužitelja, tuženik ističe prigovor isključive krivnje treće osobe za nastanak utužene štete, odnosno isključive krivnje vlasnika psa, ranije navedenog AK, zbog počinjenja prekršaja iz čl. 30 Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, radi čega je istome i uručeno Izvješće o počinjenom prekršaju od nadležne policijske postaje. Nije sporno kako je čl. 111. st.1. Zakona o radu propisano ako radnik pretrpi štetu na radu ili u vezi s radom, poslodavac je dužan naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava, a čl. 1064. Zakona o obveznim odnosima propisan je kriterij objektivne odgovornosti. Mogući razlozi potpunog ili djelomičnog oslobođenja od objektivne odgovornosti po općim pravilima obveznog prava predviđeni su odredbom čl.1067. ZOO-a. Uz gornje odredbe koje se u radnom sporu povodom zahtjeva radnika za naknadu štete primjenjuju podredno, u obzir dolazi specijalna odredba čl. 25. ZZR-a. Slijedom navedenog, po tužbi opisani nastanak predmetnog štetnog događaja oslobađa poslodavca od odgovornosti jer je eventualna nastala šteta nastala zbog radnje treće osobe na koju poslodavac nije mogao utjecati niti je njegove posljedice mogao izbjeći usprkos provedenoj zaštiti na radu. Da je tome tako proizlazi i iz Izjave osiguranika, priložene uz tužbu, koju je popunio sam tužitelj povodom zahtjeva za naknadu štete iz odgovornosti iz koje je razvidno kako je, po mišljenju samog tužitelja, za predmetni štetni događaj odgovoran vlasnik psa. Stoga tuženik predlaže o otpočetoj parnici obavijestiti osobu: AK, [adresa], radi stupanja u parnicu na stranu tuženika kao umješač. Slijedom navedenog, tuženik osporava osnov i visinu tužbenog zahtijeva ističući prigovor isključive odgovornosti treće osobe, jer je već u ovoj fazi postupka razvidno kako je uzrok nastanka istog, a i same štete, radnja treće osobe. Sukladno navedenom, temeljem čl. 25. ZZR-a stekli su se uvjeti za oslobođenje poslodavca od odgovornosti za štetu. Tuženik ujedno osporava i visinu tužbenog zahtjeva jer iz dostavljene medicinske dokumentacije ne proizlazi da je tužitelj u predmetnom štetnom događaju zadobio ozljede koje bi imale za posljedicu povredu prava osobnosti takve težine koja bi opravdavala dosudu novčane naknade u tužbom zatraženom iznosu, kao i da bi uslijed istih tužitelju bila potrebna tuđa pomoć i njega u utuženom iznosu, a respektirajući isplatu tuženika od 265,45 EUR, koji iznos je tuženik isplatio tužitelju 21. kolovoza 2023. godine. Tuženik osporava i zatraženi tijek zateznih kamata kao preuranjen. Naime, zatezne kamate, sukladno čl. 1089. st. 2. ZOO-a, ne mogu teći prije donošenja sudske odluke kojom je odlučeno o osnovanosti i visini potraživanja tužitelja. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti i obvezati tužitelja da tuženiku nadoknadi troškove parničnog postupka.

3. Sukladno prijedlogu tuženika o parnici je obaviješten AK koji je u podnesku od 10. lipnja 2024. naveo da želi stupiti u parnicu kao umješač na strani tuženoga. Istaknuo je da nije vidio štetni događaj, tj. nije vidio da je njegov pas ugrizao tužitelja. Toga dana bili su u ograđenom voćnjaku, susjed je otvorio portu i tom času začuo se lavež i njegov pas je izletio, a on za njim. Na cesti mu je poštar (tužitelj) rekao da ga je ugrizao njegov pas. Ponavlja da događaj nije vidio te da je povjerovao onom što je rekao tužitelj. Mora napomenuti da je kritične prigode najprije čuo lavež, nakon čega je njegov pas istrčao iz dvorišta. To bi značilo da su se na cesti nalazili i drugi psi. Sumnju u tužiteljevu tvrdnju da ga je ugrizao njegov pas pobudili su navodi tužbe. Naime, u tužbi se spominje da je tužitelja pas ugrizao ispred kućnog broja 55c. Navodi da on živi na adresi [adresa]. Traži da sud izvrši uvid u GEOPORTAL te da utvrdi gdje se nalazi adresa [adresa], a gdje je njegova kuća [adresa]. Zračna udaljenost između te dvije kuće je preko 150 metara, a po cesti više od 300 m. Ponavlja da se čuo lavež i da je tada njegov pas istrčao iz dvorišta, a on za njim. Konfiguracija terena, prostorna udaljenost te vremenski odmak od kada je čuo lavež i kada je njegov pas istrčao iz dvorišta, a on za njim te kada je sreo poštara se po njegovom mišljenju ne uklapaju u tužiteljevu priču. Međutim, ponavlja, on štetni događaj nije vidio. Opreza radi, a posebno imajući u vidu naprijed navedene nelogičnosti, osporava osnov odgovornosti. U odnosu na visinu tužbenog zahtjeva smatra da je ista previsoko postavljena. Na licu mjesta je vidio da se je radilo o površinskoj ozljedi, a da su tužiteljeve hlače ostale neoštećene. Na temelju svega navedenoga osporava osnov i visinu tužbenog zahtjeva u cijelosti.

3.1. U daljnjem tijeku postupka umješač je istaknuo da nije vidio štetni događaj, da je bio u ograđenom voćnjaku, da je susjed otvorio portun i da se u tom času začuo lavež te da je pas istrčao. Na cesti je umješaču pristupio poštar, odnosno tužitelj te rekao da ga je ugrizao njegov pas. Osporava osnov odgovornosti te visinu tužbenog zahtjeva.

4. Vrhovni sud Republike Hrvatske je na trećoj sjednici Građanskog odjela održanoj 26. travnja 2021. donio pravno shvaćanje pod brojem Su-IV-16/2021-8 koje glasi: "Smanjenje tužbenog zahtjeva (iako nije preinaka tužbe) djelomično je povlačenje tužbe iz članka 193. ZPP za koje je, ako je do toga došlo nakon što se tuženik upustio u raspravljanje o glavnoj stvari, (uvijek) potreban pristanak tuženika." Tuženik se u podnesku od 16. prosinca 2024. protivio djelomičnom povlačenju tužbe. Naime, podneskom od 9. prosinca 2024. tužitelj je smanjio tužbeni zahtjev sa prvotno postavljenih u 2.400,00 EUR na 2.322,24 EUR. Kako je u ovom slučaju tužbeni zahtjev smanjen, odnosno tužba u navedenom dijelu povučena nakon upuštanja tuženika u raspravljanje o glavnoj stvari, a kako se tuženik protivio djelomičnom povlačenju tužbe, to imajući u vidu navedeno pravno shvaćanje nema mjesta donošenju rješenja o povlačenju tužbe već je valjalo ovom presudom u cijelosti odlučiti o postavljenom tužbenom zahtjevu.

5. Nadalje, u odnosu na preinaku tužbe predloženu podneskom tužitelja od 9. prosinca 2024. valja reći da je čl.190 st. 1. ZPP-a propisno da tužitelj može do zaključenja prethodnog postupka preinačiti tužbu. Stavkom 2. istog članka propisano je da iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, tužitelj može preinačiti tužbu do zaključenja glavne rasprave ako je bez svoje krivnje nije mogao preinačiti do zaključenja prethodnog postupka. Kako u konkretnom predmetu tužitelj, iako je to mogao učiniti, nije u tužbi niti do zaključenja prethodnog postupka potraživao naknadu štete i s osnova duševnih boli zbog naruženja već tek nakon što je vještak, suprotno zadatku suda postavljenog na ročištu 17. listopada 2024., isto naveo u svom nalazu i mišljenju sud je takav zahtjev ocijenio nedopuštenim radi čega je odlučeno kao izreci rješenja.

6. U tijeku postupka sud je izvršio uvid u Odštetni zahtjev od 4. kolovoza 2023. (list 5-6 spisa), Izvješće o postupanju MUP-a, Policije uprave Primorsko goranske, Policijske postaje Opatija od 11. veljače 2023. (list 8-9 spisa), interni zapisnik poslodavca Hrvatska pošta d.d. o ozljedi na radu te izjavu tužitelja (list 10-12 spisa), liječničku potvrdu od 12. studenog 2024. (list 58 spisa), presliku zdravstvenog kartona tužitelja (list 115-407 spisa), tuženikovu Policu osiguranja od odgovornosti broj: 804328780 od 31. ožujka 2022. (list 412 spisa), Potvrdu o izvršenom plaćanju od 21. kolovoza 2023. (list 413 spisa), tuženikove Uvjete za osiguranje izvanugovorne odgovornosti koji su u primjeni od lipnja 2011. (list 415-423 spisa), provedeno je medicinsko vještačenje po sudskom vještaku dr. Jakši Filipoviću Čugura (str. 76-77 spisa), te je usmeno saslušan tužitelj (str. 434-435 spisa) i stalni sudski vještak dr. Jakša Filipović Čugura (str. 110-112 spisa).

6.1. Pri tome valja reći kako sud nije prihvatio dokazni prijedlog za pribavom spisa formiranog povodom konkretnog štetnog događaja od Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Služba Veterinarske inspekcije, obzirom je navedeni prijedlog tuženik iznio nakon zaključenja prethodnog postupka, a saznanja o navedenom postupanju imao je u ranijem tijeku postupka obzirom isto proizlazi iz Izvješća o postupanju od 11. veljače 2023. dostavljenog uz tužbu.

6.2. Sud je odlučio ne provoditi dokaz saslušanjem umješača AK obzirom isti, po vlastitim navodima, nije imao neposredna saznanja o nastanku štetnog događaja jer događaj nije vidio i jer je svoje navode vezano za štetni događaj iznio pisanim putem tijekom postupka.

7. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sukladno članku 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 23/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23

- dalje: ZPP), sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan.

8. Čl. 19. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18 - dalje: ZOO) propisano je da svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pod pretpostavkama utvrđenim zakonom dok je čl. 1100. st. 1. ZOO-a propisano da će u slučaju povrede prava osobnosti sud, ako nađe da težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema.

9. Čl. 1095. st. 1. ZOO-a propisano je da tko drugome nanese tjelesnu ozljedu ili mu naruši zdravlje, dužan je nadoknaditi mu troškove liječenja i druge potrebne troškove s tim u vezi.

10. Odredbom čl. 111. st. 1. Zakona o radu ("Narodne novine" broj: 93/14, 127/17 i 98/19 - dalje: ZR) propisano je da ako radnik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom, poslodavac mu je dužan štetu naknaditi po općim propisima obveznog prava.

11. Čl. 25. st. 1. Zakona o zaštiti na radu ("Narodne novine" broj: 71/14, 118/14, 154/14, 94/18, 96/18 - dalje: ZZR) propisano je da se ozljeda na radu i profesionalna bolest koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca smatra da potječe od rada i poslodavac za nju odgovara po načelu objektivne odgovornosti. Stavkom 2. istoga članka propisano je da poslodavac može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu.

12. Među strankama nije sporan nastanak štetnog događaja, sporna je odgovornost osiguranika tuženika te osnov i visina tužbenog zahtjeva.

13. Iz Police osiguranja od odgovornosti broj: 804328780 od 31. ožujka 2022. proizlazi pasivna legitimacija tuženika, a obzirom je predmet iste osiguranje javne (opće) odgovornosti prema trećim osobama i radnicima na radu i u svezi s radom.

14. Iz Izvješća o postupanju MUP-a, Policije uprave Primorsko goranske, Policijske postaje Opatija od 11. veljače 2023. proizlazi da je PP postupila po dopisu tužitelja te je uvidom u službene evidencije utvrdila kako je 26. siječnja 2023. u 11,25 sati zaprimila dojavu u kojoj je tužitelj tražio intervenciju djelatnika policije iz razloga što je tužitelja napao i ugrizao pas u [adresa] kod kbr. 55/C za lijevu nogu u predjelu lista, a vlasnik psa je AK, vlasnik ugostiteljskog objekta "TENIS". Iz predmetnog izvješća također proizlazi da je u obavljenom razgovoru sa policijskim djelatnicima tužitelj izjavio da je djelatnik Hrvatske pošte na poslovima pismonoše, da je 26. siječnja 2023. oko 11,00 sati vršio dostavu pošte na području [adresa]. Dolaskom na adresu u [adresa] kod kbr.60 dok se okretao sa službenim mopedom u jednom trenutku zamijetio je da mu prilazi pas pasmine škotski ovčar koji je bio bez nadzora nakon čega ga je ugrizao za lijevu nogu u predjelu lista kojom prilikom je u svezi zadobivenog ugriza od psa na nozi zatražio liječničku pomoć u Domu zdravlja Matulji kod dr. H. U daljnjem razgovoru tužitelj je izjavio da je vlasnik psa pasmine škotski ovčar obitelj AK koji ima ugostiteljski objekt "TENIS" na adresi u [adresa]. Nadalje je navedeno i da su policijski službenici također obavili obavijesni razgovor sa vlasnikom psa AK koji je izjavio da je čuo glasni lavež psa te je nakon toga sreo tužitelja koji mu je rekao što se točno dogodilo. Vlasniku psa AK uručeno je izvješće o počinjenom prekršaju iz čl. 30 Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. Također su sva prikupljena pismena proizašla iz postupanja na daljnje postupanje dostavljena Državnom inspektoratu Područni ured Rijeka, Služba veterinarske inspekcije.

15. Iz Izjave tužitelja dane poslodavcu (str. 12 spisa) proizlazi da ga je pas ugrizao za lijevu nogu te da je nakon napada otišao obavijestiti vlasnika nakon čega se uputio u najbližu ambulantu te naposljetku obavijestio i policiju, dok iz Izjave osiguranika povodom zahtjeva za naknadu štete iz osiguranja odgovornosti (str. 14 spisa) proizlazi da je po njegovom mišljenju za štetni događaj odgovoran vlasnik psa zbog toga što je pas često odvezan, pa tako i toga dana.

16. Iz liječničke potvrde od 17. ožujka 2023. proizlazi da je tužitelja prilikom dostave pošiljaka ugrizao pas poznatog vlasnika za lijevu potkoljenicu.

17. Iz iskaza tužitelja proizlazi da je navedenog dana kao i obično došao ujutro na posao, te krenuo razvažati poštu mopedom. Navedenog dana na sebi je imao propisanu zaštitnu opremu, a to podrazumijeva kacigu za moped, poštansku jaknu, hlače kao i visoke zimske cipele. Sjeća se da je kod kućnog broja 55 C okretao moped kada mu se od iza našao pas i ugrizao ga za nogu. Obzirom mu je došao od iza nije ga mogao vidjeti te se nije stigao izmaknuti. Navodi da je vidio da se radi o škotskom ovčaru, istoga poznaje od ranije, zna da mu je vlasnik AK. Navodi da je više puta govorio sinu AK neka zaveže psa da bi mogao ugristi djecu. Sina AK poznaje jer mu je kćer kod njega išla na instrukcije tenisa. Navodi da je nakon što ga je ugrizao pas isti otišao, a on se uputio na kućna vrata AK gdje mu je otvorila gospođa A, njegova supruga, kojoj je rekao što se dogodilo. U tim trenucima AK je po njenom kazivanju bio u voćnjaku, a gđa. A je našla dezinficijens te mu dezinficirala ranu od ugriza. Nakon toga uputio se kod u najbližu zdravstvenu ustanovu na pregled, a nakon toga i kod svoje doktorice i na policiju dati iskaz. Navodi da toga dana nije pričao sa AK već jedino s njegovom suprugom A. Kasnije je znao susretati AK, ali ga on nikad nije pitao ništa vezano za ozljedu ili kako je. Također navodi da nakon tog događaja psa je viđao jedno vrijeme na balkonu kuće, a onda opet kako šeće po ulici. U odnosu na naruženje ističe da je isto nastalo od ovog štetnog događaja, a ne od ranijeg. Također ističe da se ranija ozljeda dogodila neposredno iznad gležnja, ali od te nije ostao ožiljak. U odnosu na tuđu pomoć i njegu ističe da mu je žena mazala ozljedu sa kremom koju mu je dala doktorica. Također supruga je išla umjesto njega u dućan, a to je bila njegova obveza u kućanstvu, a također je preuzela i neke druge kućanske poslove koje je on znao obavljati ranije.

18. Sud je prihvatio kao istinit iskaz tužitelja jer je jasan, životan i uvjerljiv te je skladu sa svom priležećom dokumentacijom, a osobito prijavom MUP-u, PP Opatiji.

19. Dakle, iz iskaza tužitelja te priležeće dokumetacije, a posebno Izvješća o postupanju MUP-a, Policije uprave Primorsko goranske, Policijske postaje Opatija od 11. veljače 2023, sud je utvrdio nastanak, dinamiku štetnog događaja kao i da je vlasnik psa koji je navedenog dana ugrizao tužitelja AK.

20. Međutim, prigovor tuženika da nije odgovoran za nastanak štetnog događaja budući je isključivo i jedino odgovorna treća osoba, odnosno vlasnik psa AK, sud također smatra neosnovanim. Naime, napad psa u konkretnom slučaju ne može se tretirati kao napad treće osobe već se isto smatra profesionalnim rizikom zanimanja dostavljača poštanskih pošiljki. Dostavljači poštanskih pošiljki u obavljanju svojih radnih zadatak, raznošenje pošte, dolaze u situacije da ih mogu napasti i ugristi psi, pa po mišljenju ovog suda napad i ugriz psa spada u profesionalni rizik takvog posla te za isti odgovara poslodavac. Tužitelj u obavljanju svojih poslova odnosno tijekom procesa rada dolazi u kontakt s osobama kojima vrši dostavu ali i sa osobama koje žive u okruženju s tim osobama, a time i sa kućnim ljubimcima istih. U konkretnom slučaju ne radi se niti o višoj sili niti o događaju nastalom zbog izvanrednih i nepredvidivih okolnosti. Kako u skladu sa gore navedenim proizlazi da su učestali napadi i ugrizi psa osoba koje se bave poslovima dostave pošiljaka isto se ne smatra vanjskim događajem koji poslodavac nije mogao izbjeći ili otkloniti. Dakle, po mišljenju ovog suda tužitelj je morao proći ulicom u kojoj se desio štetni događaj budući je u istoj vršio dostavu pošiljaka odnosno obavljao svoje redovne zadatke, pa se prema tome štetni događaj, ugriz psa, dogodio za vrijeme procesa rada, a s obzirom na navedeno radi se o profesionalnom riziku za koji odgovara poslodavac.

21. Radi utvrđenja visine tužbenog zahtjeva sud je izveo dokaz medicinskim vještačenjem po sudskom vještaku dr. Jakši Filipoviću-Čuguri koji je u svom nalazu i mišljenju od 2. prosinca 2024. naveo da je tužitelj HK iz [adresa], rođen 1973. godine, 26. siječnja 2023. stradao u nesreći kako je opisano u tužbi i tom prilikom zadobio slijedeću ozljedu: ugriz psa u području lijeve potkoljenice. Iz mišljenja proizlazi da su se ozljede koje je tužitelj zadobio u predmetnom štetnom događaju mogle dogoditi u dinamici ozljeđivanja, što predstavlja uzročno posljedičnu vezu sa štetnim događajem. Kod tužitelja je učinjena dijagnostička obrada i provedena adekvatna terapija. Po završenom liječenju nisu zaostale trajne posljedice. To jasno proizlazi iz anamnestičkih podataka, kliničke slike tijekom liječenja, pozitivnih nalaza dijagnostičke obrade. Liječenje je završeno desetak dana po štetnom događaju. Tužitelj je pretrpio bol jakog intenziteta u trajanju od 1 dan, srednjeg intenziteta 3 dana i manjeg intenziteta 5 dana – kumulativno. Primarni strah bio je jačeg intenziteta i kratkotrajan. U daljnjem tijeku liječenja postojao je tzv. sekundarni strah, koji nastaje uslijed tjelesnih ozljeda, strah jačeg intenziteta bio je u trajanju od 1 dan, srednjeg intenziteta 3 dana, dok se potom nastavlja stanje tzv. kasnog straha u vidu bojaznosti i zabrinutosti od 5 dana – kumulativno. Tuđa pomoć i njega je bila potrebna 1 sat dnevno kroz 7 dana – kumulativno. Naruženje postoji u lakom stupnju povremeno vidljivo.

21.1. Obzirom da je na nalaz i mišljenje vještaka dr. Jakše Filipovića-Čugure bilo prigovora od strane tuženika i umješača vještak je saslušan na ročištu 3. srpnja 2025. na kojem je naveo da da nije imao na uvid cjelokupni zdravstveni karton tužitelja, a vjeruje da ne bi došlo do promjene nalaza i mišljenja ako se osloni na istinitost liječničke potvrde. Navodi da je iz liječničke potvrde vidljivo da je tužitelj ranije imao sličnu ozljedu lijeve potkoljenice. Tužitelj mu nije predočio dokumentaciju prilikom pregleda o štetnom događaju od 12. studenog 2009. jer je rekao da se radilo o samo površinskom ozljeđivanju. Nije primijetio dvostruke fizičke i kliničke znakove ozljeđivanja lijeve potkoljenice, da se radi o velikom vremenskom intervalu istih te su ujedno lake tjelesne ozljede koje nisu ostavile trajne posljedice. Navodi da je opisano naruženje u predmetnom spisu po izjavi tužitelja iz predmetnog štetnog ozljeđivanja. Radi se o kružnom pigmentiranom površinskom ožiljku s vanjske strane lijeve potkoljenice, kako je prikazano na fotografiji u nalazu i mišljenju. Navodi da površinska ozljeda može biti naruženje, a isto se valorizira u smislu različitosti naspram nepovrijeđenog dijela kože, gdje je ovdje jasno vidljivo da postoji promjena koja nije sastavni dio okolne normalne kože. Vještak navodi i ponavlja da štetni događaj iz 2009. nije ostavio trajne posljedice i da se nakon dugo vremena nešto preklapa, a da nema trajne posljedice sa sadašnjim štetnim događajem. Ocjena bolova dominantno se odnosi na mehanizam nagnječenja izazvano pritiskom čeljusti psa gdje su niti mišića oštećene i uobičajen fiziološki tijek cijeljenje nagnječenja mišića je do 10 dana, gdje dolazi do postepenog smanjenja bolnog statusa. Navodi i ponavlja da dominantno ozljeđivanje je oštećenje mišića lijeve potkoljenice u prvim danima po ozljeđivanju hod izaziva bolnost te stoga tužitelj nije mogao izvršavati svoje svakodnevne potrebe jer duži hodi stajanje odnosno upotreba mišića lijeve potkoljenice izaziva bol, tako da za neke potrebe iz tog razloga je trebao tuđu pomoć kako je navedeno. Vještak navodi da postoji samo opisana dokumentacija s medicinskog stajališta koja je navedena u nalazu i mišljenju, iz čega proizlazi da po njegovom izvršenom uvidom tužitelj nije išao kod drugih liječnika na pregled niti je bilo potrebe za tim. Po izjavi tužitelja predmetni ožiljak naveden u nalazu i mišljenju je nastao u predmetnom štetnom događaju i da se dalje radi o površinskoj pigmentiranoj promjeni kože, a sve kako je već i ranije obrazložio.

21.2. Sud je prihvatio nalaz i mišljenje kao i usmeno očitovanje vještaka dr. Jakše Filipovića-Čugure u odnosu na ocjenu pretrpljenih bolova, straha i tuđe pomoći i njege budući da je sačinjen stručno, jasno i obrazloženo te na temelju relevantne medicinske dokumentacije i pregleda tužitelja, dok sud nije posebno cijenio navode vještaka koji se odnose na naruženje iz već ranije navedenih razloga.

22. Na temelju odredbe čl. 19. ZOO-a, a u vezi s čl. 1046. i čl. 1100. istog zakona, tužitelj ima pravo od tuženika zahtijevati naknadu neimovinske štete koju trpi zbog povrede prava osobnosti. Provedenim dokazima sud je utvrdio da tužitelju pripada pravo na pravičnu novčanu naknadu za pretrpljene bolove i strah temeljem čl. 1100. ZOO-a. Visine pojedinih zahtjeva sud je cijenio po slobodnoj ocjeni imajući u vidu sve relevantne okolnosti značajne za svaki pojedini vid štete, odnosno, pri odlučivanju o zahtjevu za naknadu neimovinske štete te o visini njezine naknade sud je vodio računa o značenju povrijeđenoga dobra i cilju kome služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive s njezinom prirodom i društvenom svrhom.

23. Cijeneći utvrđenu dužinu, trajanje i intenzitet bolova, lokalitet povrede i način liječenja sud je ocijenio tužitelju primjerenom naknadu u iznosu od 400,00 EUR. Imajući u vidu u nalazu i mišljenju vještaka opisanu vrstu i intenzitet pretrpljenog straha i dužinu trajanja sud je ocijenio primjerenom naknadu u visini od 500,00 EUR. S obzirom na sve izloženo te da prema ocjeni ovog suda težina povrede i okolnosti predmetnog slučaja daju pravo tužitelju na pravičnu novčanu naknadu, to sud smatra da tužitelju, temeljem čl. 1100. st. 2. ZOO-a, pripada ukupan 900,00 EUR.

24. Odlučujući o zahtjevu tužitelja za naknadu imovinske štete za tuđu pomoć i njegu, sud je primijenio čl. 1089. st. 2. u vezi s čl. 1095. st. 1. ZOO-a, te smatra kako je tuženik dužan tužitelju nadoknaditi imovinsku štetu. Troškovi naknade za tuđu pomoć i njegu utvrđeni su u skladu s nalazom i mišljenjem vještaka prema intenzitetu i trajanju potrebe za ovakvom pomoći i njegom od ukupno 7 sati s tim da je cijena jednog sata od 3,32 EUR utvrđena u smislu čl. 223. st. 1. ZPP-a. Stoga je sud tužitelju dosudio s ove osnove ukupan iznos od 23,24 EUR.

25. Imajući u vidu navedeno ovaj sud smatra da tužitelju na ime neimovinske i imovinske štete zbog povrede prava osobnosti pripada ukupan iznos od 923,24 EUR, što umanjeno za uplaćeni iznos 265,45 EUR (prema dostavljenoj Potvrdi o izvršenom plaćanju od 21. kolovoza 2023.) iznosi 657,79 EUR, dok je u preostalom dijelu tužbenog zahtjeva za iznos od 1.742,21 EUR s pripadajućim kamatama tužbeni zahtjev odbijen.

26. Odredbom čl. 1103. ZOO-a propisano je da obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga. Obzirom tužitelj potražuje zakonsku kamatu počevši od 9. kolovoza 2023. do isplate odnosno od dana podnošenja odštetnog zahtjeva sud je zahtjev koji se odnosi tijek kamate ocijenio osnovanim. Odluka o stopi zatezne kamate temelji se na odredbi čl. 29. st. 2. i st. 8. ZOO-a i Uredbi o izmjeni Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 156/22).

27. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbama čl. 154. st. 2. i čl. 155. ZPP- a, a troškovi su odmjereni sukladno Tarifi o nagradama i naknadi za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj: 138/23 - dalje: Tarifa) prema vrijednosti tužbenog zahtjeva i zatraženom trošku. Tužitelj je po osnovi u cijelosti uspio, a po visini u omjeru od 27,40% (od zatraženih 2.400,00 EUR uspio sa iznosom 657,79 EUR) odnosno uspio je u omjeru 63,70% (100%+27,40 %=127,40%:2), dok je tuženik uspio u omjeru od 36,29%, pa kada se od uspjeha tužitelja odbije uspjeh tuženika (63,70%-36,29%), proizlazi da je tužitelj uspio u konačnici u omjeru od 27,40%.

27.1. Tako je tužitelju valjalo priznati trošak sastava Odštetnog zahtjeva po Tbr. 7/1- 100 bodova, trošak sastava tužbe po Tbr. 7/1 – 100 bodova, trošak pristupa na ročište 4. srpnja 2024. Tbr. 9/5 – 25 bodova, trošak sastava podneska od 19. kolovoza 2024. po Tbr.8/1 – 100 bodova, trošak pristupa na ročište 6. rujna 2024. Tbr. 9/5 – 25 bodova, trošak zastupanja na ročištu 17. listopada 2024. Tbr. 9/1 – 100 bodova, trošak sastava podneska od 9. prosinca 2024. po Tbr.8/1 – 100 bodova, trošak zastupanja na ročištu 3. srpnja 2025. Tbr. 9/1 – 100 bodova, trošak zastupanja na ročištu 4. ožujka 2026. Tbr. 9/1 – 100 bodova te trošak pristupa na ročište za objavu odluke po Tbr. 9/5-50 bodova odnosno ukupno 800 bodova što pomnoženo s vrijednošću boda iznosi 1.600,00 EUR, a što uz PDV od 25% iznosi 2.000,00 EUR. Stoga je valjalo naložiti tuženiku da naknadi tužitelju troškove parničnog postupka u omjeru od 27,40% odnosno u iznosu od 548,00 EUR. Navedenom iznosu dodan je trošak medicinskog vještačenja u iznosu od 300,00 EUR pa je tužitelju na ime sveukupnog parničnog troška dosuđeno 848,00 EUR, dok je zahtjev tuženika i umješača za naknadom troškova odbijen.

27.2. Tužitelju nije priznat trošak sastava podneska od 18. listopada 2024. obzirom istim samo dostavlja dokaz o uplati predujma za provođenje vještačenja, dok trošak sastava podnesaka od 19. studenog 2024. i 17. srpnja 2025. nije priznat obzirom istima samo dostavlja daljnju dokumentaciju.

28. Na dosuđeni parnični trošak tužitelju je dosuđena zatezna kamata koja teče od dana donošenja presude do isplate, sukladno odredbi čl. 151. st. 3. ZPP-a, u visini određenoj čl. 29. st. 2. i st. 8. ZOO-a.

29. Slijedom svega navedenog odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu 1. travnja 2026.

Sudac

Siniša Marinović

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana računajući od dana primitka otpravka ove presude. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o istoj odlučuje županijski sud.

DNA:

1. Tužitelju po pun.

2. Tuženiku po pun.

3. Umješaču po pun.