Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-3056/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Sanje Joka Umićević kao predsjednice vijeća, Ines Kovačević kao sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća i mr.sc. Iris Gović Penić kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice HS, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnica Marina Maslek Novevska, odvjetnica u Dubrovniku, protiv I tuženika Općine Konavle, Cavtat, Trumbićev put 25, OIB [osobni identifikacijski broj], koje zastupa punomoćnik Ivan Gjurašić, odvjetnik u OD Gjurašić, Fak & partneri d.o.o. Zagreb i II tuženika RS, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Branka Skansi Ratković, odvjetnica u Dubrovniku, radi utvrđenja ništetnosti ugovora, odlučujući o žalbi I i II tuženika protiv presude Općinskog suda u Dubrovniku, poslovni broj P-462/2018-48 od 22. travnja 2024., dana 31. ožujka 2026.

p r e s u d i o  j e

I Odbija se žalba I i II tuženika kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Dubrovniku, poslovni broj P-462/2018-48 od 22. travnja 2024.

II Odbija se zahtjev I i II tuženika za naknadom troška ovog žalbenog postupka.

Obrazloženje

1. Prvostupanjski sud je donio sljedeću presudu:

I. Utvrđuje se da je Ugovor o zamjeni nekretnina zaključen između tužene 1. Općine Konavle s jedne strane i tuženog CS, s druge strane, ovjeren kod Luce Bronzan, javnog bilježnika u Dubrovniku pod poslovnim brojem OV-714/14 dana 05.veljače 2014 ništetan i ne proizvodi pravne učinke.

II. Nalaže se uspostava prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja u pogledu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-put kakvo je postojalo prije provedbe rješenja Općinskog suda u Dubrovniku, Zemljišnoknjižnog odjela pod Z.13311/17 od 06.srpnja 2018, na način da se uspostavi upis prava vlasništva na ime i korist Općine Konavle za cjelinu prava vlasništva čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-put, uz brisanje 126/1701 dijela prava vlasništva navedene nekretnine sa imena tuženog CS, OIB [osobni identifikacijski broj].

III. Nalaže se tuženicima naknaditi tužiteljici trošak postupka u iznosu od 2.567,87€, sa zateznim kamatama tekućim od dana 22. travnja 2024 do isplate, u roku od 15 dana.

2. Protiv navedene presude žalbu ulaže I tuženik zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava predlažući da drugostupanjski sud usvoji žalbu I tuženika te preinači pobijanu presudu u skladu sa žalbenim navodima I tuženika podredno istu ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

3. Protiv navedene presude žalbu ulaže i II tuženik zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava predlažući da drugostupanjski sud usvoji žalbu II tuženika te preinači pobijanu presudu na način da odbije tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti.

4. Žalba I tuženika nije osnovana.

5. Žalba II tuženika nije osnovana.

6. Ispitujući prvostupanjsku presudu i postupak koji joj je prethodio ovaj sud smatra da nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) na koje ovaj sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a, te nije počinjena niti bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a na koju se neosnovano pozivaju tuženici jer presuda nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla na pravilan način ispitati te ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku.

7. Predmet spora je zahtjev tužiteljice da se utvrdi ništetnim Ugovor o zamjeni nekretnina zaključen između I tuženika Općine Konavle i II tuženika CS te uspostava prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja u pogledu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

8. Među strankama nije sporno da su tuženici [adresa] i CS sklopili Ugovor o zamjeni nekretnina dana 30. siječnja 2014.g. kojim je Općina Konavle ustupila GS dio č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 126 m2, a RS ustupio Općini Konavle dio č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 126 m2, a što proizlazi iz Ugovora o zamjeni nekretnina koji je ovjeren i potpisima ugovaratelja 05. veljače 2014. pod OV-714/14 kod javnog bilježnika Luce Bronzan iz Dubrovnika.

9. Također nije sporno da je Ugovor o zamjeni nekretnina proveden u zemljišnim knjigama rješenjem prvostupanjskog suda pod Z.13311/2017 od 06. srpnja 2018.

10. Međutim ovdje je prvenstveno sporno je li ovdje I tuženik Općina Konavle zamjenom nekretnina raspolagao javnim dobrom u općoj uporabi a koje je neotuđivo vlasništvo jedinice lokalne samouprave odnosno sporno je što je bilo predmetom zamjene nekretnina te je sporno je li čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nerazvrstana cesta u smislu Zakona o cestama i Zakona o komunalnom gospodarstvu.

11. Također sporno je je li ovdje tužiteljica ima pravni interes za utvrđenjem ništetnosti predmetnog Ugovora o zamjeni nekretnina.

12. Prvotuženik u žalbenim navodima ističe da je sud pogrešno i nepotpuno utvrdio činjenično stanje jer iz iskaza stranaka, iskaza svjedoka i očevida na licu mjesta proizlazi da se dio čestice zem. [katastarska čestica] [adresa], površine 126 m2 koji je predmet Ugovora o zamjeni nekretnina (koji se nalazi na dijelu nekretnine na kojem je II tuženik izvršio iskop, zapadno od zatečenog parkinga) nikada nije koristio za promet vozilima pa je stoga pogrešan zaključak prvostupanjskog suda da bi dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] predstavljao javno dobro a niti je dio komunalne infrastrukture koji bi predstavljao javno dobro u općoj uporabi već je isti u vrijeme stupanja na snagu Zakona o komunalnom gospodarstvu taj dio čestice 1752/1 [adresa] predstavljao iskop kao pripremu za izgradnju vinskog podruma u kakvom stanju je zatečen u trenutku očevida.

13. Također prvotuženik ističe da su predmetom zamjene bili točno određeni fizički dijelovi neovisno što se odredbom čl. 3. Ugovora o zamjeni navodi da jedni drugima daju ovlaštenje za uknjižbu suvlasničkog dijela pa se stoga ne može smatrati da su stranke stekle suvlasničke dijelove na cijelim nekretninama.

14. Drugotuženik u žalbenim navodima također ističe da su predmetom zamjene između I i II tuženika bili točno određeni fizički dijelovi nekretnina a što proizlazi iz čl. 2. predmetnog ugovora što je utvrđeno očevidom na licu mjesta kao i iskaza svjedoka da se predmetna zamjena odnosi na 126 m2 čest.zemlj. 1752/1 k. o. [katastarska općina] i to u dijelu te nekretnine gdje je II tuženik izvršio iskop, zapadno od zatečenog parkinga i kojeg dijela nekretnine je u posjedu.

15. Nadalje, ističe da sud kod donošenja pobijane presude nije razlučio koji dio kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] predstavlja nerazvrstanu cestu a koji dio 1752/1 k. o. [katastarska općina] je u posjedu II tuženika i koji je bio predmetom zamjene.

16. Prvostupanjski sud je utvrdio sljedeće činjenice:

- da iz z.izvatka za kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] proizlazi da je navedena nekretnina u zemljišnoj knjizi označena kao put dok iz lokacijske informacije za čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koju je izdao Upravni odjel za prostorno uređenje i gradnju, Sjedište [adresa], Klasa:350-05/18-10/000065, Urbroj: 2117/1-23/1-2-18-00002 od 08. veljače 2018.g. proizlazi da je čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] infrastrukturne namjene lokalna prometnica da iz iste lokacijske informacije proizlazi da su č. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] objekti stambene namjene u izgrađenom građevinskom području, da se lokacijskom informacijom od 04. lipnja 2018 potvrđuje da zgr.46, č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nalaze unutar granica građevinskog područja postojeće i planirane stambene namjene,

-da iz posjedovnog lista broj 83 k. o. [katastarska općina] Područnog ureda za katastar Dubrovnik proizlazi da se u evidenciji javnog dobra-putevi i vode, [adresa] evidentira i vodi kat. čest. [katastarska čestica]-put, površine 1701m2,

-da pregledom z.k. izvatka za kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] proizlazi da je ista upisana kao oranica na kojoj su kao vlasnici evidentirani ĆS pok. H za 199/325 i Općina Konavle, za 126/325 dijela prava vlasništva dok je kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] označena kao put, suvlasništvo Općine Konavle za 1575/1701 dijela i ČS, za 126/1701 dijela,

-da iz povijesnog zk izvatka (list 66 spisa) nekretnina kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] proizlazi da je predmetna nekretnina od osnivanja zemljišne knjige upisana sa oznakom puta, da je pregledom povijesti promjena na katastarskim česticama Područnog ureda za katastar od 15. rujna 2020. (list spisa 87) potvrđen slijed upisa za č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od 1968.g. kada je izvršena revizija posjeda na terenu u k. o. [katastarska općina] kojom je č. zem. [katastarska čestica] (put -1701m2) bila upisana u posjedovnom listu br.83 k. o. [katastarska općina] – Javno dobro putevi i vode da je naknadno 2018.g. na temelju zaprimljenog rješenja o uknjižbi ovog suda Z-13311/2017 izvršena promjena upisa na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na način da se predmetna čestica upisuje u posjedovni list br.370 k. o. [katastarska općina] na Općinu Konavle za 1575/1701 dijela i CS za 126/1701 dijela,

-da je rješenjem o izvedenom stanju od 08. travnja 2015.g. povodom zahtjeva CS ozakonjena stambena zgrada izgrađena na č. zgr. [katastarska čestica], zem. 799, 801 k. o. [katastarska općina],

-da iz obavijesti Općine Konavle – poziv za javnu raspravu od 11. srpnja 2019. objavljena je javna rasprava o prijedlogu izmjena i dopuna urbanističkog plana uređenja [adresa], da iz dopisa tužiteljice na prijedlog izmjena i dopuna UPU- a naselja [adresa] proizlazi da je tužiteljica izjavila protivljenje na izmjenu trase puta koja sada prolazi preko zemljišta 1752/1 k. o. [katastarska općina] izmještanjem na česticu 757/2 k. o. [katastarska općina], uz prijedlog da trasa puta ostane neizmijenjena,

-da iz dopisa-obavijesti Općinskog načelnika Općine Konavle od 29. svibnja 2020 da je prigovor ovdje tužiteljice usvojen,

-da iz iskaza svjedoka ES koji je susjed parničnih stranka proizlazi u bitnome da je isti upoznat gdje se nalaze nekretnine stranaka te iskazuje da je tužiteljica svojoj zgradi i baštinama koje leže zapadno i sjeverno od kuće oduvijek pristupala putem oznake 1752/1 a danas kolno može prići kući djelomično jer je na dijelu 1752/1 napravljen iskop koje je napravio II tuženik radi gradnje vinskog podruma od prije nekoliko godina, te postoji uski prolaz koji omogućuje prilaz isključivo pješacima, do nekretnina tužiteljice i njegovih nekretnina se ranije prilazilo preko čestice 1752/1 a danas to više nije moguće, riječ je o pješačkom putu i putem kojim se vodila stoka,

-da svjedok ŽS iskazuje da je putem koji je vodio preko č. zem. [katastarska čestica] prolazio kao dijete sa roditeljima prema svojim baštinama i taj put su zvali "U ČS iza kuće" i to je bio jedini put kojim su prilazili, da je put preko [katastarska čestica] bio dosta širok te se u jednom dijelu, upravo iza Zorine kuće, sužavao a tim putem je tužiteljica prilazila svojoj kući i zemlji koja je zapadno od njene kuće, makadamski put prikazan na skici vještaka se naknadno napravio, riječ je o uskom pješačkom putu dok je gornji put preko 1752/1 ostao kao glavni prilaz,

-da u svom iskazu svjedok NS navodi da je još za vrijeme njegovog djetinjstva put o kojem je riječ bio seoska kozja staza širine 2-3m, kasnije se to širilo i uređivalo te se učinila cesta i parking, ranije se do kuće tužiteljice prilazilo ravno putem iza kuće, a na tom putu iza kuće je RS počeo izvoditi radove, da tužiteljica može do svoje nekretnine prići ovim putem koji se naknadno širio, da je RS na ovom putu iza kuće napravio iskop te se može proći tim dijelom pješke, ali treba biti oprezan, da je na licu mjesta bio prije i nakon tih radova te zna da tužiteljica nije mogla doći autom do svoje kuće, jedino je mogla ostaviti auto na parkingu iza Perove kuće i to je uvijek i činila, te ističe da je i on tamo ostavljao auto kada bi dolazio kod tužiteljice, da nije nikada ovaj put na kojem je RS napravio iskop služio kao kolni put preko kojeg bi se moglo dalje prilaziti autom ili drugim prijevoznim sredstvima, te svoje navode potvrđuje i uz predočenje skice na kojoj svjedok pokazuje česticu 1752/1 kao put o kojem je govorio, a na kojem je tuženik RS napravio iskop i na kojem je nakon iskopa ostavio prilaz širine oko 2-3m oko kojeg se fizički može dalje proći,

- da zakonski zastupnik Općine Konavle iskazuje kako je uobičajeni postupak u Općini da se po zahtjevu određenog vlasnika omogući gradnja pa se u tu svrhu radi zamjena zemljišta ili prodaja nekretnine a u konkretnom slučaju tražila se alternativa za put te je učinjena zamjena navodeći da on u to vrijeme nije bio načelnik Općine, a ne zna da li je u prostorni plan Općine ušao novi put, s obzirom da su radi ovog spora zaustavili sve izmjene na području [adresa], da na licu mjesta nije nikada bio a inače je praksa da osoba iz Općine izađe na lice mjesta da razgovara sa vlasnicima obližnjih nekretnina te mu je poznato da se u ovom slučaju nije nitko bunio niti je bilo tko prigovarao a s obzirom da je utvrđeno kako ponuđena alternativa od strane ČS odgovara dosadašnjem putu, odlučili su se u Općini na zamjenu, a obveza CS bi bila da o svome trošku privede svrsi zamijenjenu nekretninu, da se ne sjeća da li je u ovom konkretnom slučaju ukinut status javnog dobra za dio puta koji je zamijenjen prije sklapanja ugovora, navodeći da je to svakako pravno trebalo napraviti, da je zamjena nekretnina u ovom konkretnom slučaju napravljena za potrebe gradnje vinskog podruma u okviru imanja CS, ovdje II tuženika, pretpostavlja da građevinska dozvola nije izdana zato što nije bilo riješeno imovinsko pravno stanje, a svakako se zahtjev za izdavanje dozvole ne podnosi općini već Županiji, nije mu poznato da li prostorni plan na tom mjestu dopušta gradnju podruma, misli da ne dopušta, jer je ĆS tražio izmjenu prostornog plana da bi napravio podrum, ali Općina to nije prihvatila zato što postoji ovaj spor te smatra da su pogriješili, odnosno da mu je trebalo dozvoliti izmjenu prostornog plana,

-da je vještačenjem sudskog vještaka Stjepana Grmoljeza koji je sudjelovao na očevidu lica mjesta i na temelju utvrđenja na istome te dostupnih katastarskih podataka i prostornih planova izradio nalaz i mišljenje u kojem je skicama prikazao stvarno stanje lica mjesta kao i trenutnu mogućnost pristupa sa javnog puta č. zem. [katastarska čestica] do č. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te ujedno na skici lica mjesta prikazao pristup preko pristupnog asfaltnog puta koji se nalazi na čest. zem. [katastarska čestica] te prikazao parking izgrađen na čest. zem. [katastarska čestica], sa kojeg se dolazi na privremeni put koji vodi po vrhu iskopa sa sjeverne strane do čest. zem. [katastarska čestica], kojim je moguće samo proći pješice do čest. zem. [katastarska čestica] sa koje se pristupa na čest. zgr. [katastarska čestica], a sa koje se potom može pristupiti na kamenu taracu ispred čest. zgr. [katastarska čestica] te je prikazao na skici lica mjesta pristup preko makadamskog puta koji se nalazi na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kojima se pristupa do vrata kućnog broja 42.,

- da je vještak usmeno saslušan te je izjavio da nekretninu tužiteljice oznake 45/1 moguće pristupiti dijelom sa glavnog puta sjevernom stranom, sa koje strane preko postojećeg parkinga postoji privremeni improvizirani prilaz koji vodi vrhom iskopa kaskadnom nad iskopom, te je usječen u stijenu, a u naravi je pješački pristup, sa južne strane postoji mogućnost pristupa vozilom makadamskim putem preko čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] pojašnjavajući da čest. zem. [katastarska čestica] je u dijelu bila u funkciji javnog pješačkog puta preko kojega je sada napravljen iskop te stoga preko čestice 1752/1 nije moguće pristupiti kući tužiteljice zaključno navodi da je u naravi bila riječ o pješačkom putu, a ne kolnom putu, a što zaključuje i iz konfiguracije cijelog terena, da je prema prostornom planu predviđeni put trebao prolaziti trasom koja vodi preko dijela postojećeg pristupnog puta parkingu, nastavlja se sa parkinga preko iskopa te se dalje nastavlja sa sjeverne strane zgrada preko postojećeg privremenog pješačkog puta te završava na čest. zem. [katastarska čestica], a koja leži zapadno od zgrade 45/1 smatrajući da ukoliko to bude realizirano da će ovdje tužiteljica sukladno prostornom planu moći pristupiti svojim nekretninama, da kolno i pješački prilaz česticama 891/2, 891/3, 891/4, 891/5 i 752 koje leže zapadno od zgrade 45/1 i 45/2, sada jedino je moguć sa zapadne strane preko pristupnog puta parkinga, privremenog improviziranog puta vrhom iskopa i dalje pješačkim putem, dok kolni pristup preko čestice 801 i zgr. 45/1 i 45/2 nije moguć bez rušenja postojećih objekata odnosno kamene terace i ograđenih zidova, navodeći nadalje da je kolni prilaz česticama 891/2,891/3 891/4, 891/5 i 752 predviđen preko 1752/1 a dijelom i preko čestice 757/1 a dio 757/1 je predviđen u njenom južnom dijelu za dio buduće ceste u postotku do 5% njene ukupne površine dok čestica 1752/1 kao dio buduće ceste ulazi većim dijelom u trasu novog puta,

- da tužiteljica u svom iskazu u bitnome navodi da je njen interes da svojim građevinskim česticama pod oznakom 819/1-6 ima prilaz s javno prometne površine a upravo je preko čestice 1752/1 bilo planirano proširenje puta u svrhu razvoja cijelog mjesta a ovaj iskop kojeg je izvršio tuženik je onemogućio prolaz u svakom smislu jer se radi o širini od 70 cm te je stoga preko tog dijela opasan prolaz, da je zbog tog iskopa išla u Županiju i u razgovoru sa pročelnicom je saznala da nitko ne može imati u vlasništvu dio puta stoga je podigla tužbu, a prije nego što je tuženik napravio iskop do kuće nije mogla doći autom već ga je ostavljala na parkingu međutim na tom parkingu sada tuženik drži boce od vina pa više ne može parkirati svoje vozilo, a prostornim planom je bilo predviđeno uređenje puta 1752/1 preko kojeg bi mogla pristupiti svojim građevinskom česticama, te je spremna na razgovor ukoliko bi tuženik napravio to proširenje puta,

- da tuženik u svom iskazu u bitnome ističe da je svrha zamjene njegove nekretnine sa Općinom bila proširenje njegovog vinskog podruma ispod njegove kuće, te se u toj zamjeni obavezao da će ostaviti odnosno napraviti put da bude prolaz kakav je bio prije iskopa i to širine od 3,5 m a nakon iskopa sve ostalo više nije bila njegova obaveza već je to pitanje Općine, da što se tiče građevinske dozvole nije podnio zahtjev buduće je ovaj spor bio zapreka, te je spreman ispoštovati dogovor da napravi put širine od 3,5 m a nema saznanja je li Općina prije zamjene nekretnina ukinula status javnog dobra na dijelu puta, te potvrđuje da ovdje tužiteljica ima građevinske parcele zapadno od svoje kuće a do njih je dolazila pješice ispod svoje kuće.

17. Prvostupanjski sud na temelju naprijed navedenih utvrđenja i to nalaza i mišljena vještaka kao i njegovog usmenog očitovanja, iskaza saslušanih svjedoka kao i očevida na licu mjesta, da u ovom konkretnom slučaju č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] predstavlja komunalnu infrastrukturu odnosno nerazvrstanu cestu kojom se sada prilazi vozilom sve do postojećeg iskopa odnosno parkinga a koja se dalje nastavlja kao pješačka staza odnosno put koji nije uređen za promet vozilima ali s obzirom da je prostornim planom predviđeni put trebao prolaziti trasom koja vodi dijelom preko postojećeg pristupnog puta parkingu te se nastavlja sa parkinga preko iskopa te nadalje preko pješačkog puta i završava na čestici 819/6 k. o. [katastarska općina] a što će omogućiti ovdje tužiteljici kolni pristup svojim parcelama, pravilno zaključuje da je Ugovor o zamjeni nekretnina zaključen između RS i [adresa] od 30. siječnja 2014. suprotan prisilnim propisima odnosno čl. 101. st. 1. i 2. Zakona o cestama (Narodne novine br. 84/2011, 18/2013, 22/2013, 54/2013, 148/2013, 92/2014, 110/2019, 144/2021, 114/2022, 114/2022, 4/2023, 133/2023 – dalje: ZC).

18. Prema odredbi čl. 2. st. 1. ZC-a nerazvrstane ceste su ceste koje se koriste za promet vozilima, koje svatko može slobodno koristiti na način i pod uvjetima određenim ovim Zakonom i drugim propisima, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu ovoga Zakona, dok je istovremeno čl. 98. st. 1. istog zakona definirano da su nerazvrstane ceste one koje se koriste za promet vozilima i koje svatko može slobodno koristiti na način i pod uvjetima određenim ovim Zakonom i drugim propisima, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu ovoga Zakona.

19. Prema odredbi članka 101. stavak 1. ZC -a nerazvrstana cesta je javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi što u konkretnom slučaju znači vlasništvo Općine Konavle a prema odredbi čl. 102. stavak 1. ZC-a je propisano da nerazvrstana cesta postaje javno dobro u općoj uporabi pravomoćnošću uporabne dozvole odnosno izdavanjem drugog akta na temelju kojeg je dopuštena uporaba građevine sukladno posebnom propisu.

20. Također ovdje valja naglasiti da javno dobro u općoj uporabi ne može biti u vlasništvu fizičke osobe jer je namijenjeno općoj uporabi a što proizlazi iz odredbe čl. 4. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (''Narodne novine'' broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 i 52/2025, dalje ZV) dok je čl. 35. st. 4. ZV-a propisano da svatko ima pravo stvarima u vlasništvu Republike Hrvatske koje su namijenjene za uporabu svih (javna dobra u općoj uporabi) služiti se na način koji je radi ostvarenja te namjene odredilo tijelo ili ustanova kojoj su dane na upravljanje ,odnosno tijelo nadležno za određivanje namjene, koje njima neposredno upravlja. Ako nije što propisano posebnim zakonom, na javna dobra u općoj uporabi na odgovarajući se način primjenjuju pravila koja vrijede za opća dobra.

21. Nadalje prema čl. 103 ZC-a je propisano da kada je trajno prestala potreba korištenja nerazvrstane ceste ili njezinog dijela može joj se ukinuti status javnog dobra u općoj uporabi, a nekretnina kojoj prestaje taj status ostaje u vlasništvu jedinice lokalne samouprave,a odluku o ukidanju statusa javnog dobra u općoj uporabi nerazvrstane ceste ili njezinog dijela donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave.

22. Suprotno žalbenim navodima tuženika pravilno sud zaključuje da u ovom konkretnom slučaju na zamijenjenom dijelu nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nije izmješten put jer trasa puta nije određena na način da bi ovdje tužiteljica imala pristup svojim nekretninama a niti je sačinjen parcelacijski elaborat i druge pravne radnje iz kojih bi proizlazilo da je put kao javno dobro izmješten preko dijela nekretnine oznake 757/1 k. o. [katastarska općina] a koji je bio predmet zamjene a iz katastarskog plana proizlazi kuda je ucrtan put i da isti ne predstavlja česticu zemlje [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] a također iz očevida na licu mjesta jasno proizlazi da je zapravo izrealiziran iskop za vinski podrum ovdje tuženika RS, dakle u privatne svrhe a što potvrđuje i sam tuženik u svom iskazu pa je stoga pravilan zaključak prvostupanjskog suda da je takvom zamjenom nekretnina povrijeđen javni interes a posebno kada se uzme u obzir a što proizlazi i iz iskaza zakonskog zastupnika Općine Konavle da uopće nije provedena nikakva pravna procedura koja bi pratila Ugovor o zamjeni nekretnina odnosno ukidanje statusa javnog dobra za dio puta koji je zamijenjen kao i izdavanje građevinske dozvole a niti je zakonskom zastupniku Općine Konavle uopće bilo poznato da li prostorni plan dopušta na predmetnom dijelu gradnju vinskog podruma a u svom iskazu navodi da II tuženiku nije dopuštena izmjena Prostornog plana upravo zbog ovog spora.

23. Slijedom navedenog prvostupanjski sud je sveobuhvatnom detaljnom analizom provedenog dokaznog postupka pravilno zaključio da je predmetni Ugovor o zamjeni nekretnina ništetan i kao takav ne proizvodi pravne učinke u smislu odredbe čl. 322. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05, 41/08, 63/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23 – dalje: ZOO).

24. Prema odredbi čl. 322. ZOO-a ugovor koji je protivan Ustavu RH, prisilnim propisima ili moralu društva je ništetan, osim ako cilj povrijeđenog pravila ne upućuje na neku drugu pravnu posljedicu ili ako zakon u određenom slučaju ne propisuje što drugo.

25. Nadalje, prema odredbi čl. 327. st. 1. ZOO-a na ništetnost sud pazi po službenoj dužnosti i na nju se može pozivati svaka zainteresirana stranka a u ovom konkretnom slučaju tužiteljica jest zainteresirana stranka za utvrđenjem ništetnosti spornog ugovora o zamjeni nekretnina jer ovdje osim što je ugovor protivan javnom interesu ista kao vlasnica nekretnina i to kuće i zemljišta kojim je pristup predviđen preko javnog puta [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] a koji je neotuđivo vlasništvo jedinice lokalne samouprave, Općine Konavle tužiteljici se ovakovom zamjenom nekretnina onemogućava pristup njenim nekretninama i to građevinskih čestica koje se nalaze u njenom vlasništvu.

26. Nadalje, okolnost da tužiteljica ima pristup svojoj kući preko makadamskog puta označenog kao č.zem. k. o. [katastarska općina] nije relevantno niti odlučno za prosudbu osnovanosti tužbenog zahtjeva kako to pravilno zaključuje prvostupanjski sud.

27. Suprotno žalbenim navodima tuženika prvostupanjski sud također pravilno zaključuje da iz upisa prava vlasništva u zemljišnoj knjizi jasno proizlazi da je ovdje II tuženik zamjenom nekretnina upisan kao suvlasnik č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] a u pravnom smislu suvlasništvo pretpostavlja vlasništvo više osoba na istoj fizičkoj nepodijeljenoj stvari i to po dijelovima koji su samo idealno određeni a stoga svaki suvlasnik u svom idealnom dijelu ima vlasničko pravo na cijeloj nekretnini a u ovom konkretnom slučaju da bi uopće govorili o točno određenim fizičkim dijelovima koji bi bili predmetom spornog ugovora o zamjeni nekretnina je prvenstveno trebalo prethodno izraditi parcelacijski elaborat kojim bi točno odredili dio čest. zem. [katastarska čestica] a koji je predmet zamjene te istovremeno izraditi i parcelaciju dijela čest. zem. [katastarska čestica] a što u ovom konkretnom slučaju nije napravljeno a posebno kada ovdje govorimo o putu koji je u vlasništvu jedinice lokalne samouprave.

28. Prema tome, žalbeni navodi tuženika proizlaze iz pogrešnog pristupa u tumačenju pravnih propisa koji su u primjeni u ovom konkretnom predmetu stoga tuženici nisu žalbenim navodima doveli u pitanje zakonitost i pravilnost prvostupanjske presude.

29. Slijedom navedenog, na temelju odredbe čl. 368. st. 1. ZPP-a odlučeno je kao u izreci ove drugostupanjske odluke.

30. S obzirom da tuženici nisu uspjeli u ovom žalbenom postupku isti su odbijeni s potraživanjem troška ovog žalbenog postupka na temelju odredbe čl. 154. st. 1. ZPP- a.

U Zagrebu 31. ožujka 2026.

Predsjednica vijeća

Sanja Joka Umićević