Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-514/2026-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Vedranu Medakoviću, univ.spec.iur., kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice - predlagateljice osiguranja VŽT iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Dijani Zoričić, odvjetnici iz Zagreba, protiv tužene – protivnice osiguranja VŽ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici GŽT, radi smetanja posjeda i prijedloga za određivanjem privremene mjere, odlučujući o žalbi tuženice – protivnice osiguranja izjavljene protiv rješenja Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalne službe u Samoboru, poslovni broj: Psp-20/2025-10 od 23. rujna 2025., dana 31. ožujka 2026.,

r i j e š i o  j e

I. Uvažava se kao osnovana žalba tuženice i protivnice osiguranja, ukida se rješenje Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalne službe u Samoboru, poslovni broj: Psp-20/2025-10 od 23. rujna 2025., i predmet se vraća tome sudu na ponovni postupak.

II. O troškovima postupka u povodu žalbe odlučit će se konačnom odlukom.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem pod točkom I. izreke je naloženo tuženici kao protivnici osiguranja da postavi drvene stupove i žičanu ogradu kakvu je postavila tužiteljica - predlagateljica osiguranja na kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] u roku od 48 sati od dostave rješenja. Točkom II izreke je određeno da privremena mjera ostaje na snazi 15 dana po pravomoćnosti rješenja ili do drugačije odluke suda. Točkom III izreke je navedeno da će o troškovima postupka povodom privremene mjere biti odlučeno u konačnom rješenju o smetanju posjeda.

2. Protiv navedenog rješenja žali se tuženica – protivnica osiguranja zbog svih žalbenih razloga propisanih odredbom čl. 353. st. 1. točka 1. do 3. u vezi čl. 381. Zakona o parničnom postupku „Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07 - Odluka USRH, 84/08, 96/08 - Odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 - Odluka USRH, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25, - dalje: ZPP), i prijedlogom drugostupanjskom sudu da usvoji žalbu u cijelosti te pobijano rješenje preinači i odbije zahtjev za određivanjem privremene mjere, te tužiteljicu obveže na naknadu troškova žalbe.

3. Iako se odredbe o odgovoru na žalbu ne primjenjuju na žalbe izjavljene protiv rješenja kojima postupak pred prvostupanjskim sudom nije okončan ( čl. 381. st. 1. ZPP), tužiteljica – predlagateljica osiguranja se podneskom od 26. 11. 2025. očitovala protiveći se navodima žalbe te predložila odbiti žalbu u cijelosti, potvrditi rješenje o privremenoj mjeri i dosuditi tužiteljici troškove žalbenog postupka.

4. Žalba je osnovana.

5. Predmet spora je zahtjev tužiteljice kao predlagateljice osiguranja za određivanjem privremene mjere nalogom tuženici i protivnici osiguranja da postavi stupove i ogradu na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koju mjeru osiguranja je tužiteljica zatražila u sklopu tužbe podnesene radi smetanja posjeda.

6. Ispitujući pobijano rješenje i postupak koji mu je prethodio, drugostupanjski sud nije utvrdio da bi bile počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. ZPP na koje u smislu odredbe čl. 365. st. 2. ZPP u vezi čl. 381. ZPP pazi po službenoj dužnosti.

7. Iz provedenog prvostupanjskog postupka proizlazi:

- da je tužiteljica i predlagateljica osiguranja podnijela 17. 4. 2025. protiv tuženice i protivnice osiguranja tužbu radi smetanja posjeda sa prijedlogom za određivanjem privremene mjere, polazeći od tvrdnje da je kao izvanknjižna vlasnica i posjednica smetana u posjedu dijela nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kč.br.

1621/1 vinograd [adresa] površine 325 čhv,

- da su GŽ i GŽ BŽ upisani kao zemljišnoknjižni vlasnici i posjednici predmetne čestice 1621/1 što proizlazi iz zemljišnoknjižnog izvadka od 15. 4. 2025. ( str. 6 spisa ) te posjedovnog lista od 7. 4. 2025. ( str. 68 spisa ),

- da iz posjedovnog lista proizlazi kako je čestica 1621/1 površine 1169 m2,

- da je tužiteljica kao kupac 15. 9. 2023. sklopila sa DŽ i MŽ kupoprodajni ugovor kojim su prodavatelji prodali tužiteljici dio čestice 1621/1 u površini od 320 m2, pri čemu je ugovoreno da tužiteljica kupuje gornju trećinu čestice u punoj širini, a duljini razmjerno kupljenoj površini odnosno dio vezan uz njeno dvorište,

- da čestica 1621/1 graniči s jedne strane s česticama 1620/3 i 1620/1 koje su u suvlasništvu tužiteljice i na kojoj se nalazi kuća i dvorište tužiteljice u kojoj živi,

- da čestica 1621/1 s druge strane graniči s česticom 1621/3 koja je zemljišnoknjižno upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao Vinograd [adresa] površine 363 čhv u suvlasništvu MŽ, TŽ i IŽ ( str. 7 spisa) dok je posjedovno upisana u posjedovni list 1901 k. o. [katastarska općina] kao oranica [adresa] u [adresa] površine 1306 m2 na ime posjednika TŽ i MŽ svakog u ¼ dijela i VŽ, kćeri IŽ, rođene MŽ, odnosno tuženice u 4/6 dijela ( str. 67 spisa),

- da su prodavatelji BŽ i ČŽ uveli tužiteljicu u posjed kupljenih 320 m2 čestice 1621/1,

- da je tužiteljica nakon toga radi sigurnosti i znanja, angažirala geodetsku tvrtku Lemax radi provođenja izmjere i točnog definiranja što je njezino, te je u veljači 2025. postavila drvenu ogradu ( drvene stupove sa metalnim nosačima u zemlji i žicom ) kojom je ogradila posjed prema izmjeri,

- da iz iskaza tuženice proizlazi da su nekretnine koje su predmetom postupka bile u ranijem posjedu njezine obitelji i prednika, da je BŽ njen stric te joj je dao do znanja da će prodati zemlju tužiteljici, da je nakon toga jednom prigodom došao i rekao da je tužiteljica ušla u njezin posjed te je 25. 2. 2025. dolaskom na svoju nekretninu vidjela da su stupovi sa ogradom postavljeni po sredini njenog vinograda, da se osjećala ugroženo budući je riječ o njezinom očinstvu i djedovini, pa je angažirala brata IŽ i njegovog prijatelja koji je tog dana bio pijan, i koji su izvadili stupove i odmaknuli postavljenu žičanu ogradu,

- da su odnosi između tužiteljice i tuženice narušeni, obilježeni međusobnim optužbama i podnošenjem kaznenih prijava,

- da tužiteljica privremenu mjeru u pogledu vraćanja ograde temelji na tvrdnji da je ogradu postavila radi ulaska divljih životinja i nepozvanih prolaznika u kuću i dvorište koje posjeduje te nepostojanje ograde s obzirom na nasilničko ponašanje kojim je uklonjena, uzrokuje strah, životnu ugroženost i prijetnju sigurnosti.

8. Polazeći od stajališta da je tužiteljica dostavila ugovor o kupoprodaji, tabularnu izjavu i skicu tvrtke Lemax koja je bila prilog kupoprodajnom ugovoru, pri čemu prodavatelji GŽ i BŽ nisu u ugovoru naveli niti ukazali na postojanje prava trećih osobe, kao i činjenice da je tužiteljica oštećena uništenom ogradom koju je tuženica naložila ukloniti putem tužiteljici nepoznatih osoba, pri čemu je neprimjereno da nepoznate osobe, od čega jedna u pijanom stanju, ruše postavljenu ogradu u sumrak, prvostupanjski sud pozivom na odredbu čl. 347. st. 1. toč. 6. Ovršnog zakona ( „Narodne novine“ broj: 112/2012, 25/2013, 93/2014, 55/2016, 73/2017, 131/2020, 114/2022, 6/2024; u nastavku: OZ) udovoljava prijedlogu u pogledu privremene mjere te određuje istu nalogom tuženici kao protivnici osiguranja da postavi drvene stupove i žičanu ogradu na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u roku od 48 sati.

9. Tuženica i protivnica osiguranja u navodima žalbe osporava pobijanu odluku ukazujući prije svega na nepotpuno utvrđeno činjenično stanje te posljedičnu pogrešnu primjenu prava, ponavljajući u bitnom tvrdnju da je uklanjanjem ograde postupala u okviru dopuštene samopomoći nakon što je tužiteljica stupila u posjed kupljene nekretnine van posjedovnog stanja svojih prednika ĐŽ i GŽ, pri čemu je tuženica predložila upravo saslušanje MŽ kao najrelevantnije osobe u pogledu predmeta spora odnosno zadnjeg mirnog posjeda tužiteljice. Ističe da je za predmet spora odlučno da li su stupovi koje je tužiteljica postavila, a tuženica nesporno uklonila, bili postavljeni na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ili na susjednoj nekretnini u posjedu tuženice, te da u tom smislu nije identificiran sam predmet spora, a uslijed čega je činjenično stanje pogrešno i nepotpuno utvrđeno te je pogrešno primijenjeno i materijalno pravo, pri čemu nije dokazano postojanje nenadoknadive štete.

10. Polazeći od tako iznesenih žalbenih navoda, a razmatrajući predmet spora koji je u ovoj fazi ograničen na odlučivanje o pravilnosti i zakonitosti prvostupanjske odluke u pogledu određivanja privremene mjere, valja ukazati da je tužiteljica u konkretnom slučaju podnijela tužbu radi smetanja posjeda u sklopu koje je zatražila određivanje privremene mjere, u kojem smislu je riječ o nenovčanoj tražbini glede koje su pretpostavke za određivanjem privremene mjere propisane odredbom čl. 346. OZ.

11. Prvu pretpostavku u smislu odredbe čl. 346. OZ čini dokazivanje vjerojatnosti postojanja tražbine, a uz navedeno, predlagatelj u skladu sa teretom dokazivanja mora dokazati drugu odlučnu pretpostavku koja se mora sastojati ili u tome da učini vjerojatnim postojanje opasnosti da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine ( osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari ) ili vjerojatnost da je zatražena mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete.

12. Kako se prijedlog predlagateljice odnosi na osiguranje nenovčane tražbine i zaštitu posljednjeg mirnog posjeda ( uspostavom prijašnjeg stanja u pogledu vraćanja stupova i žičane mreže postavljene ograde ), to je predlagateljica u skladu sa pravilom o teretu dokazivanja bila dužna dokazati navedene kumulativno propisane zakonske pretpostavke koje u odnosu na konkretan predmet spora polaze od pitanja vjerojatnosti zadnjeg mirnog posjeda tužiteljice na spornom dijelu.

13. U tom smislu je za predmet spora odlučno da li se ograda koja je nesporno maknuta od strane protivnice osiguranja, nalazila na čestici 1621/1 k. o. [katastarska općina], budući je predlagateljica tražila, a prvostupanjski sud usvojio prijedlog za postupanjem upravo na toj čestici, potom odgovor na pitanje da li je predlagateljica bila u zadnjem mirnom posjedu tog dijela nekretnine te konačno utvrđenje postojanje jedne od kumulativnih pretpostavki propisanih navedeno odredbom čl. 346. OZ-a.

14. Tako odlučna pitanja ne proizlaze i nisu vidljiva iz obrazloženja prvostupanjskog suda na kojem temelji pobijanu odluku.

15. Naime, prvostupanjski sud polazi od pretpostavke da su drveni stupovi i žičana ograda u odnosu na koju je zatražena mjera osiguranja, postavljeni na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pa nalaže tuženici vratiti ogradu koju je nesporno srušila.

16. Iako tuženica u iskazu navodi da ne zna točnu zk oznaku čestice koju posjeduje, iz dostavljenog posjedovnog lista ( str. 67 spisa ) te provedenog postupka u sklopu kojeg su saslušane obje stranke, proizlazi da je posjednica kat. čest. br. [katastarska čestica] koja cjelokupnom dužinom graniči sa česticom 1621/1. Tužiteljica je s druge strane pravnim poslom sklopljenim **.**.2023. sa MŽ GŽ i MŽ kupila 320 m2 čestice 1621/1. Stoga iz provedenog postupka proizlazi da su BŽ i GŽ prednici tužiteljice u odnosu na izvanknjižno vlasništvo čestice 1621/1 jer su joj prodali dio te čestice ( 320 m2 od ukupno 1169 m2 koliko proizlazi da je površina prema posjedovnom listu – str. 68 spisa ). Istovremeno, iz provedenog postupka proizlazi da je BŽ stric tuženice, koja je iskazala da joj je upravo on dao do znanja kako je tužiteljica ušla u posjed njezine čestice.

17. Nadalje, iz iskaza tužiteljice prvostupanjski sud je utvrdio da je kupila dio čestice 1621/1 kako bi proširila posjed zemljišta pokraj kuće i dvorišta čiji je suvlasnik ( kat. čest. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), da su je BŽ i ČŽ uveli u posjed kupljenog dijela od 320m2 na način da su stavili letvicu, a nakon čega da bi bila sigurna što je njezino, samostalno je angažirala geodetsku tvrtku Lemax koja je skicom izmjere točno definirala što je njezino, i po kojoj skici je tužiteljica potom u veljači 2025. postavila ogradu, koju je potom u ožujku 2025. tuženica srušila.

18. Dakle, iz tako provedenog prvostupanjskog postupka proizlazi da je tužiteljica nakon zaključenja kupoprodajnog ugovora sa DŽ i MŽ, naknadno angažirala geodetsku tvrtku koja je obavila mjerenje i sastavila skicu od 15. 7. 2024. i koja po tvrdnjama tužiteljice predstavlja prilog kupoprodajnom ugovoru. U odnosu na takve navode drugostupanjski sud nužno primjećuje da, iako se na skici ( str. 16 spisa ) navodi da je riječ o prilogu kupoprodajnom ugovoru, iz samog ugovora ( str. 11-13 spisa) ne proizlazi da bi GŽ i BŽ kao prodavatelji dijela čestice 1621/1 sa tužiteljicom kao kupcem, ugovorili da sastavni dio tog ugovora čini skica izmjere. Nadalje, ugovor o kupnji nekretnine je sklopljen 15. 9. 2013., a skica na kojoj je navedeno da je prilog ugovoru je napravljena 15. 7. 2024. ( 10 mjeseci nakon ugovora), pa kako sama tužiteljica navodi da je skica posljedica njezinog angažiranja geodetske tvrtke nakon sklapanja ugovora o kupoprodaji, to stajalište da je skica sastavni dio ugovora – nije u skladu sa samim ugovorom, već proizlazi da je posljedicom jednostranog postupanja i aktivnog djelovanja tužiteljice, na temelju kojeg je potom u veljači 2025. postavila stupove i ogradu na spornu lokaciju, koje je tuženica potom u ožujku iste godine uklonila.

19. Stoga navod tužbe da skica izmjere predstavlja prilog kupoprodajnom ugovoru u kojem je točno definiran dio čestice koji se smatra predmetom kupnje, i koju prvostupanjski sud prihvaća i na kojoj temelji pobijanu odluku ( predzadnji odlomak str. 7. obrazloženja ) nije pravilan niti osnovan, obzirom da iz provedenog postupka proizlazi da je skica napravljena po privatnom zahtjevu tužiteljice 10 mjeseci nakon sklapanja ugovora o kupoprodaji, pri čemu iz samog ugovora ne proizlazi ovlaštenje tužiteljici da provodi takvu naknadnu izmjeru koja će biti sastavnim dijelom ugovora.

20. U tom svjetlu valja dalje promotriti i ostale okolnosti slučaja, gdje je prvostupanjski sud s jedne strane utvrdio da su GŽ i BŽ prednici tužiteljice ( jer je od njih kupila dio sporne čestice ) pa je za predmet postupka odlučno da li je mjesto na kojem je tužiteljica postavila ukupno 20 stupova odnosno ogradu, bilo u posjedu njezinih prednika ( GŽ i MŽ).

21. U odnosu na takve odlučne okolnosti tuženica i protivnica osiguranja je iskazala da joj je upravo BŽ, njen stric, rekao da je tužiteljica ušla u njezin posjed ( pretpostavljeno na čestici 1621/3 koja graniči sa česticom 1621/1) i u odnosu na koju tvrdnju je predložila saslušanje MŽ, koji dokaz prvostupanjski sud nije proveo.

22. Kako prvostupanjski sud u sklopu do sada provedenog postupka nije proveo geodetsko vještačenje niti saslušao prednika tužiteljice i strica tuženice, to je u sadašnjem stadiju ostalo neutvrđeno i upitno sporno pitanje vjerojatnosti da li su stupovi ograde bili postavljeni na čestici 1621/1 ( kako tvrdi tužiteljica ) ili pak više od dva metra unutar posjeda tuženice na čestici 1621/3 ( kako tvrdi tuženica).

23. Osim navedenog, u odnosu na postojanje opasnosti da bi bez predložene mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine te vjerojatnosti da je zatražena mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete, prvostupanjski sud je pobijanu odluku utemeljio isključivo na nespornoj činjenici da su brat tuženice i njegov prijatelj koji je tom prigodom bio pod utjecajem alkohola, u ožujku 2025., postupajući po nalogu tuženice, izvadili stupove i ogradu koju je tužiteljica prije toga postavila u veljači iste godine.

24. Iako i ovaj drugostupanjski sud prihvaća stajalište prvostupanjskog suda o neprimjerenosti takvog postupanja, ono se mora sagledati kroz primjenu odredbe čl. 346. OZ-a te svih okolnosti slučaja, a koje u konkretnom polaze od pitanja da li je tužiteljica ogradu koja je srušena postavila na dijelu nekretnine koja je bila u zadnjem mirnom posjedu nje i njezinih prednika, a osim toga i pitanja da li je ista dokazala postojanje ostalih propisanih pretpostavki, koje temelji na tvrdnji da je predmetnu ogradu u veljači 2025. stavila kako bi spriječila divlje životinje, pse lutalice i prolaznike da joj smetaju u posjedu kuće i dvorišta. U odnosu na posljednje, kako sama tužiteljica tvrdi da je ogradu postavila ograđujući dvorište kuće u kojoj živi 7 godina, ostalo je nejasno i neodgovoreno da li su njezina kuća i dvorište ( na čestici 1620/1 i 1620/3 ) bili od ranije ograđeni prema čestici 1621/1 ( kako tvrdi tuženica ) te da li su rušenjem ograde koja je predmetom spora uistinu kuća i dvorište tužiteljice ostale izložene i neograđene ( kako ona tvrdi) ili je takvim ograđivanjem samo proširen posjed u skladu sa naknadno kupljenom česticom. Takve okolnosti iz provedenog prvostupanjskog postupka nisu razvidne, a kako pravilno u sklopu žalbe iznosi tuženica.

25. U odnosu na pogrešnu primjenu materijalnog prava, na koju povredu drugostupanjski sud pazi i po služenoj dužnosti ( čl. 365. st. 2. u vezi čl. 381. st. 1. ZPP), valja ukazati da se prvostupanjski sud nepravilno pozvao na odredu čl. 347. st. 1. toč. 6. OZ kojom je kao vrsta privremene mjere predviđena mogućnosti izricanja zabrana protivniku osiguranja da poduzima radnje koje mogu nanijeti štetu predlagatelju osiguranja te zabrana da se provedu promjene na stvarima na koje je upravljena tražbina. Naime, kako tužiteljica i predlagateljica u konkretnom slučaju privremenom mjerom traži nalog usmjeren prema tuženici kao protivnici osiguranja da ponovno postavi ogradu i stupove na čestici 1621/1, to je riječ o privremenoj mjeri predviđenoj odredbom čl. 347. st. 1. toč. 7. OZ odnosno nalogu protivniku osiguranja da obavi određene radnje potrebne da bi se sačuvale pokretnine ili nekretnina ili da bi se održalo postojeće stanje stvari.

26. Stoga je slijedom svega navedenog na temelju odredbe čl. 380. toč. 3. ZPP valjalo uvažiti žalbu tuženice i predlagateljice osiguranja, ukinuti prvostupanjsko rješenje u cijelosti i predmet vratiti istom sudu na ponovno odlučivanje.

27. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će otkloniti povrede na koje mu je ukazano ovim rješenjem te će prije svega temeljem dokaznog prijedloga predloženog od strane obje stranke, saslušati prednika tužiteljice i strica tuženice ( AŽ ) u odnosu na kupnju dijela čestice 1621/1, a radi odgovora na sporno i odlučno pitanje da li mjesto i lokacija na kojem je tužiteljica u veljači 2025. postavila ogradu i stupove, predstavlja nekretninu koja je bila u posljednjem mirnom posjedu njenih prednika ( ŽŽ i GŽ ) te da li su je oni uveli u posjed upravo tog dijela sporne nekretnine, polazeći pri tome od suprotstavljenih tvrdnji tužiteljice koja je navela da je posjed ogradila prema posjedu prednika, ali ukazujući da je naknadno provela izmjeru po geodetima koje je samostalno angažirala ( pa je nejasno da li je takva naknadna izmjera u skladu sa posjedom prednika ) te tvrdnje tuženice da joj je upravo stric BŽ ukazao da je tužiteljica ušla u njezin posjed čestice 1621/3 koja graniči sa česticom 1621/1 i to za više od dva metra. Uz navedeno, prvostupanjski sud će temeljem predloženih dokaza utvrditi da li je kuća i dvorište tužiteljice na kojima živi unatrag više od 7 godina, bila ograđena i prije postavljanja sporne ograde ( kako tvrdi tuženica), ukoliko je gdje se ograda nalazi, te da li je uklanjanjem sporne ograde uistinu nekretnina u kojoj tužiteljica živi ostala nezaštićena i neograđena, a kako potonja tvrdi. Uvažavajući činjenicu da se u ovoj fazi postupka odlučuje o privremenoj mjeri, prvostupanjski sud će odlučne činjenice ( dokazivanje postojanja tražbine i kumulativno postojanje opasnosti da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine ili da je zatražena mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete ) utvrditi do stupnja vjerojatnosti odnosno izvjesnosti, u onoj mjeri u kojoj je dostatno za usvajanje ili odbijanje prijedloga, uzimajući pri tome u obzir sve konkretne okolnosti slučaja, a polazeći prije svega od odlučnog odgovora na pitanje vjerojatnosti da li su se stupovi i ograda koje je tužiteljica postavila u veljači 2025. nalazile na čestici 1621/1. Ako takvu spornu činjenicu ne može utvrditi temeljem personalnih dokaza, prvostupanjski sud će provesti i predloženi dokaz geodetskim vještačenjem, pri čemu odluku o privremenoj mjeri može donijeti i prije toga pod uvjetom da nedvosmisleno utvrdi postojane vjerojatnosti propisanih zakonskih pretpostavki predviđenih odredbom čl. 346. OZ. Nakon što postupi kako mu je ukazano ovim rješenjem, prvostupanjski sud će biti u mogućnosti pravilnom primjenom materijalnog prava donijeti pravilnu i zakonitu odluku o prijedlogu za određivanje privremene mjere i za svoju odluku dati jasne, valjane i dostatne razloge.

28. Na temelju odredbe čl. 166. st. 3. ZPP u vezi čl. 381. st. 1. ZPP je odlučeno je kao u točci II. izreke.

U Zagrebu, 31. ožujka 2026.

Sudac

Vedran Medaković