Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-3658/2023-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda, Gordane Bošković Majerović kao predsjednice vijeća, Vlaste Mrzljak kao sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća i Milene Frankić kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja PI iz [adresa]) kbr. 85, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćnici Sanji Miličević, odvjetnici iz Zadra, protiv tuženika 1. ĆI pok. ZI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. DI pok. ZI iz [adresa], kbr. 127 C, OIB: [osobni identifikacijski broj], 3. NI pok. ZI iz [adresa], M. Klaića 4, OIB: [osobni identifikacijski broj] i 4. JI pok. ZI iz [adresa], kbr. 135, OIB: [osobni identifikacijski broj], svi zastupani po punomoćniku Marku Kolanović, odvjetniku iz Zadra, radi utvrđenja i uknjižbe, odlučujući o žalbi 1. do 4. tuženika podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Zadru, poslovni broj P-1971/2020 od 21. kolovoza 2023., u sjednici vijeća održanoj dana 31. ožujka 2026.,

p r e s u d i o  j e

I Odbija se žalba 1. do 4. tuženika kao neosnovana te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Zadru, poslovni broj P-1971/2020 od 21. kolovoza 2023.

II Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troška žalbenog postupka kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja suđeno je:

"I. Utvrđuje se da je tužitelj CI OIB: [osobni identifikacijski broj] suvlasnik za ¼ dijela na nekretninama oznake č. zem. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina], što su mu tuženici dužni priznati i trpjeti da tužitelj temeljem ove pravomoćne presude uknjiži stečeno suvlasništvo od ¼ dijela uz istovremeno brisanje tog prava s imena tuženika.

II. Nalaže se tuženicima naknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od 2.978,97 EUR (22.443,56 kuna) u roku od 15 dana."

2. Protiv navedene presude žale se 1. do 4. tuženici iz žalbenih razloga bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, dakle, iz svih žalbenih razloga predviđenih čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 -Odluka USRH, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 – dalje: ZPP) uz prijedlog da ovaj sud pobijanu presudu preinači sukladno žalbenim razlozima uz naknadu troškova parničnog postupka ili ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

3. U odgovoru na žalbu tužitelj je osporio žalbene navode 1. do 4. tuženika te je predložio odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi pobijani dio presude. Potražuje trošak sastava odgovora na žalbu.

4. Žalba je neosnovana.

5. Ispitujući pobijanu presudu u smislu čl. 365. st. 2. ZPP, ovaj sud je utvrdio da sud prvog stupnja nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje pazi po službenoj dužnosti te da nije pogrešno primijenjeno materijalno pravo.

6. Nije počinjena niti bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP jer je izreka jasna i razumljiva, navedeni su svi razlozi o odlučnim činjenicama, slijedom čega je pobijanu presudu moguće ispitati.

7. Činjenično stanje je u potpunosti i pravilno utvrđeno te su svi izvedeni dokazi ocijenjeni savjesno i brižljivo, sukladno odredbi čl. 8. ZPP.

8. Predmet spora je zahtjev tužitelja na utvrđenje da je suvlasništvo nekretnina navedenih u pobijanoj t. I izreke stekao nasljeđivanjem iza smrti svoje majke SI rođ. NI.

9. U postupku koji je prethodio donošenju presude, sud prvog stupnja je u bitnom utvrdio sljedeće:

-da je uvidom u rješenje o nasljeđivanju iza smrti NI P od 25. ožujka 1969. broj O101/69 (list 9 spisa), utvrđeno kako su njegovi nasljednici na nekretninama upisanim u posjedovnom listu broj 102 k. o. [katastarska općina], njegova djeca SI, Ć, ZI i Z, svaki za po ¼ dijela te da su se svi prihvatili nasljedstva na osnovu zakona.

-da je uvidom u rješenje o nasljeđivanju iza smrti SI, umrle 1993., od 18. veljače 2021. broj O-2088/20 (list 13 spisa), utvrđeno kako je ista temeljem rješenja o nasljeđivanju iza smrti NI P od 25. ožujka 1969. broj O- 101/69 izvanknjižna suvlasnica nekretnina upisanih u posjedovnom listu broj 102 k. o. [katastarska općina] te je njezinim nasljednikom proglašen njezin sin CI, ovdje tužitelj,

-da je uvidom u zapisnik o osnivanju zemljišne knjige za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] iz 2006. -2008. (list 113, 117 i 128 spisa), a koji se odnose na ovdje utužene nekretnine sutvrđeno kako u navedenim postupcima nije sudjelovao tužitelj, dok su nazočni i to ĆI (zk. ul. [broj ZK uloška]), ĆI i JI, koja je zastupala i ČI te KI (zk. ul. [broj ZK uloška]) te JI koja je zastupala i ČI te KI (zk. ul. [broj ZK uloška]), istovjetno izjavili da su predmetne nekretnine stečene darovanjem i nasljeđivanjem njihovog pok. oca ZI, a pri čemu su kao dokaz dostavili Ugovore o darovanju te Rješenje o nasljeđivanju iza smrti BI br. O-560/05 Općinskog suda u Zadru,

-da je u navedenim postupcima kao povjerenik bio nazočan ŽI koji je potvrdio da su predmetne nekretnine od starina u vlasništvu i posjedu korisnikovih prednika (za zk. ul. [broj ZK uloška]), odnosno ZI, prednika tuženika (za zk. ul. [broj ZK uloška]),

-da iz nalaza i mišljenje vještaka geometra TI te iz neposrednog opažanja sa očevida na licu mjesta od 22. rujna 2022. proizlazi kako se na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nalazi više građevina, da su čest. zem. [katastarska čestica] obrasle sa nižim i višim raslinjem, da je čest. zem. [katastarska čestica] jednim dijelom ograđena se suhozidom, da je čest. zem. [katastarska čestica] obradiva površina koja je sa tri strane omeđena sa suhozidom i mocirom, da je čest. zem. [katastarska čestica] manja površina ograđena sa tri strane, da je čest. zem. [katastarska čestica] u naravi vrt na kojoj su zasađene dvije smokve te je omeđena sa suhozidom i gribljom, da je čest. zem. [katastarska čestica] obrasla dračom i makijom dok su prema ortofoto prikazu čest. zem. [katastarska čestica] neobradive površine, zarasle sa niskim raslinjem i teško pristupačne, kao i čest. zem. [katastarska čestica] koje su dijelom zarasle sa šumom, dok je čest. zem. [katastarska čestica] dijelom obradiva obzirom da su na istoj zasađene masline, koje su zasađene i na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za koje nije sporno među strankama da ih drži u posjedu JI, tužena pod 4. koja ih i obrađuje, da čest. zem. [katastarska čestica] u naravi predstavlja vinograd koji se obrađuje, koji je sa svih strana obrađen žičanom ogradom, a prema navodima stranaka vinograd obrađuje tužena pod 4., čest. zem. [katastarska čestica] je sa svih strana ograđena sa žičanim ogradama te se radi o obradivoj površini, čest. zem. [katastarska čestica] je neobradiva površina zarasla niskim raslinjem, da je čest. zem. [katastarska čestica] neobrađena površina koja je zarasla sa niskim raslinjem kao i čest. 8649, 8655, 8653 koje su dijelom obrasle sa grmljem kao i čest. 8680 koja je dijelom pašnjak kao i čest. zem. [katastarska čestica], koja je u naravi pašnjak. Čest. zem. [katastarska čestica] je neobradiva i zarasla sa raznim raslinjem, dok je čest. zem. [katastarska čestica] obradiva, međutim trenutno se ne obrađuje.

10. Temeljem prethodnog utvrđenja, sud prvog stupnja je utvrdio da je majka tužitelja naslijedila svoj zakonski nasljedni dio iza smrti svog oca P i to ¼ dijela, a koji se odnosi upravo na utužene nekretnine, a da tuženici ničim nisu dokazali da bi nakon pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju pok. SI usmeno darovala i predala u posjed pok. ZI svoj suvlasnički dio naslijeđenih nekretnina.

11. Sud prvog stupnja je također pravilno zaključio da u situaciji kada je prednik tuženika sudjelovao u ostavinskom postupku iza smrti oca, sigurno je znao da obrađuje nekretnine u pogledu kojih je postojala nasljednička zajednica (tužena pod 4. i sama navodi kako je znala za ostavinsku raspravu pa time i doneseno rješenje o nasljeđivanju), pa stoga posjed prednika tuženika nikako nije bio pošten i samostalan jer je znao da na tim nekretninama postoji i suvlasništvo prednice tužitelja.

12. Žalbeni navodi tužitelja svode se na drugačiju ocjenu provedenih dokaza od one ocjene dokaza suda prvog stupnja i o pravnoj (ne)utemeljenosti zahtjeva tužitelja i tuženika koji navodi i tvrdnje nisu doveli u sumnju pravilnost i zakonitost pobijane odluke budući je prvostupanjski sud ispitao sve okolnosti važne za donošenje pravilne i zakonite odluke u ovom predmetu i za svoj zaključak dao jasne i valjane razloge koje prihvaća i ovaj sud. Žalitelj u žalbi ne iznosi relevantne razloge za drugačiju ocjenu navedenih okolnosti, već ocjenjuje pravno shvaćanje prvostupanjskog suda, međutim takvim navodima žalbe ne dovodi s uspjehom u sumnju osnovanost pobijane presude, pa niti tvrdnju da su vlasništvo utuženih nekretnina stekli na temelju dosjelosti.

13. Pravni učinci dosjelosti kao izvornog načina stjecanja prava vlasništva nastupaju po samom pravu (ipso iure) istekom potrebnog vremena za stjecanje prava vlasništva dosjelošću ako su ispunjeni i ostali uvjeti koje propisuje zakon o stjecanju putem dosjelosti, u konkretnom slučaju savjesnost posjeda.

14. Dakle, da bi se vlasništvo moglo steći dosjelošću, mora, osim isteka potrebnog vremena, biti ispunjena pretpostavka savjesnosti (poštenja) posjeda i to kako po odredbama ZV ( čl. 159. ) koji je sada na snazi i u vrijeme podnošenja tužbe, tako i prema odredbama ZOVO koji se primjenjuje od 1.rujna 1980. godine do 31. prosinca 1996. godine, tako i prema pravnim pravilima Općeg građanskog zakonika (paragraf 1460), koja pravila su se primjenjivala na temelju Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. (Narodne novine, broj 73/91) do 1. rujna 1980. kao dana stupanja na snagu ZOVO.

15. Pravni standard "poštenog posjednika" određuje onog koji nije znao niti je iz okolnosti slučaja mogao znati da netko drugi ima pravo na posjed (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci broj Rev 857/13-3 od 4. travnja 2018.). Poštenje posjednika se predmnijeva, ali radi se o oborivoj zakonskoj predmnjevi kako to proizlazi iz odredaba ZV, ali i iz odluke Ustavnog suda RH broj U-III-6116/2020 od 24. veljače 2021.

16. Prvostupanjski sud je ocjenom dokaza utvrdio da je predniku tuženika bilo poznato da obrađuje odnosno koristi nekretninu koja je u suvlasništvu druge osobe, pa da stoga na njegovoj strani ne može biti ispunjena osnovna pretpostavka stjecanja prava vlasništva dosjelošću, a to je savjesni posjed.

17. Naime, žalbeni navodi tuženika da je prvostupanjski sud pogrešno ocijenio provedene dokaze u odnosu na poštenje posjeda prednika tuženika su neosnovani jer je prvostupanjski sud pri ocjeni provedenih dokaza dao jasne i valjane razloge, dok se prigovori tuženika u suštini svode na preocjenjivanje tih dokaza i davanje vlastite i pogrešne ocjene izvedenih dokaza, na koju je u smislu odredbe čl. 8. ZPP ovlašten jedino sud, pa stoga nije ostvarena relativno bitna povreda odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 1. u svezi s čl. 8. ZPP, na koju opisno ukazuju tuženici.

18. U odnosu na poštenje posjedovanja od strane tuženika, valja kazati kako je odredbom čl. 128. Zakona o nasljeđivanju (Narodne novine broj 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15, dalje: ZN) propisano da nasljednik stječe vlasništvo naslijeđenih stvari u času otvaranja nasljedstva, ako zakonom nije drukčije određeno (1), a nasljednik je ovlašten ishoditi upis svoga prava vlasništva nekretnine u zemljišnoj knjizi (2). Odredbom čl. 129. ZV propisano je da u času ostaviteljeve smrti nasljednik stječe nasljedno pravo i na njega po sili zakona prelazi ostavina umrle osobe, čime postaje njegovo nasljedstvo (1), a u istom času nasljednik stječe i ostala prava i obveze vezane uz njegovo svojstvo nasljednika, ako što drugo ne proizlazi iz njihove pravne naravi (2).

19. Međutim, s obzirom na to da je stjecanje nasljeđivanjem izvedeno iz prava vlasništva ostavitelja, pretpostavka za stjecanje je vlasništvo prednika (ostavitelja). Budući je utvrđeno da prednik tuženika nije stekao vlasništvo na predmetnoj nekretnini u cijelosti, tuženici nisu mogli u trenutku smrti svojega oca nasljeđivanjem steći pravo vlasništva nečega čega ni on nije bio vlasnik (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci Rev x 505/2017 od 12. listopada 2021.).

20. Točno je da nasljednik postaje poštenim posjednikom od trenutka otvaranja nasljedstva i u slučaju kad je ostavitelj bio nepošteni posjednik, ali ne ako je nasljednik to znao ili morao znati (čl. 160. st. 3. ZV).

21. Imajući u vidu da je 4. tuženica izjavila kako je znala da je i prednica tužitelja naslijedila ¼ dijela predmetnih nekretnina, a što je znao i otac tuženika, to je onda logično i životno uvjerljivo da su za nesavjesnost prednika tuženika znali i ostali tuženici, odnosno da su za navedenu okolnost morali znati. To tim više jer svoju tvrdnju da su predmetne nekretnine i njihov prednik, a i oni posjedovali kao svoje vlasništvo temelje na činjenici da je njihovom predniku svoj suvlasnički dio od ¼ darovala prednica tužitelja, koja činjenica nije dokazana budući su saslušani svjedoci svjedočili suprotno, kako imaju neposredno saznanje iz kazivanja same SI, r. ZI da se nije odrekla niti je darovala svoj suvlasnički dio.

22. Pritom je prvostupanjski sud iskaz 4. tuženice, koja jedina iskazuje da je SI r. ZI usmeno darovala svoju ¼ dijela predniku tuženika pravilno ocijenio nevjerodostojnim, budući je zainteresirana za ishod postupka.

23. Tuženici posljedično pobijanju odluke o glavnom zahtjevu, pobijaju i odluku o troškovima parničnog postupka ne upirući na konkretne razloge iz kojih ta odluka ne bi bila pravilna i zakonita.

24. Odluka o troškovima parničnog postupka je pravilna i zakonita, donesena pravilnom primjenom odredbe čl. 154. st. 2. ZPP i odredbe čl. 155. st. 1. ZPP.

25. Iz prethodno opisanih razloga je valjalo na temelju odredbe čl. 368. st. 1. ZPP odlučiti kao u t. I izreke ove presude.

26. Budući tuženici nisu uspjeli sa žalbom, odbijen je njihov zahtjev za naknadu troška žalbenog postupka kao neosnovan (čl. 154. st. 1. ZPP). Stoga je na temelju odredbe čl. 166. st. 1. ZPP odlučeno kao u t. II izreke ove presude.

U Zagrebu, 31. ožujka 2026.

Predsjednica vijeća:

Gordana Bošković Majerović