Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-2384/2025-3

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, sud drugog stupnja, u vijeću sutkinja Slavice Garac, predsjednice, Nike Grospić Ivasović, izvjestiteljice i članice, Diane Preglej, članice, u pravnoj stvari prvotužitelja TO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i drugotužitelja NO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], obojica zastupani po punomoćniku Deanu Rahanu, odvjetniku u Supetru, protiv prvotuženika ĆO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i drugotuženika RO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao nasljednika iza pok. SO, OIB: [osobni identifikacijski broj], drugotuženik zastupan po prvotuženiku ĆO, odvjetniku u [adresa], radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Supetru, poslovni broj P-3259/2022 od 11. travnja 2025., u sjednici održanoj 31. ožujka 2026.

r i j e š i o  j e

Ukida se presuda Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Supetru, poslovni broj P-3259/2022 od 11. travnja 2025. i predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:

"I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"I. Utvrđuje se da su TO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. NO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], vlasnici nekretnina označenih kao čest. zgr. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], ZU 28, sve k. o. [katastarska općina], svaki za po ½ dijela, te se isti ovlašćuju da po pravomoćnosti ove presude, ishode uknjižbu/upis prava vlasništva na svoje ime, za cijelo, uz istovremeni izbris svih tuženika, za cijelo.

II. Nalaže se tužiteljima da tuženicima naknade parnični trošak u iznosu od 1.250,00 EUR, u roku od 15 dana.“

2. Protiv presude žale se tužitelji iz svih žalbenih razloga propisanih odredbom čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (“Narodne novine“, broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13., 28/13., 89/14., 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, u daljnjem tekstu: ZPP-a/), predlažući njezino ukidanje i vraćanje predmeta sudu prvog stupnja na ponovno suđenje, podredno preinaku, sukladno žalbenim navodima.

3. Odgovor na žalbe nije podnesen.

4. Žalba je osnovana.

5. Predmet spora jest zahtjev tužitelja na utvrđenje prava suvlasništva čest. zgr. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], ZU 28, sve k. o. [katastarska općina], svaki za po ½ dijela te za trpljenje upisa njihovog prava suvlasništva u zemljišnim knjigama (paragraf 1460. Općeg građanskog zakonika, koji se primjenjuje kao pravno pravilo prema odredbi čl. 4. Zakona o nevažnosti pravnih propisa donesenih prije 06. travnja 1941. i za vrijeme neprijateljske okupacije /„Narodne novine“, broj: 53/91/ u daljnjem tekstu: OGZ-a/, čl. 28. st. 2. i 4. u vezi s čl. 30. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima /"Narodne novine", broj: 53/91, 9/92 i 77/92 u daljnjem tekstu ZOVO-a/ i čl. 159. u vezi s čl. 160. i čl. 388. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima /"Narodne novine", broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 i 81/15 /pročišćeni tekst/, u daljnjem tekstu: ZV-a).

6. Donošenjem presude sud prvog stupnja počinio je bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a, na koju u žalbi ukazuju žalitelji, to stoga što presuda nema razloga o svim odlučnim činjenicama za prosudbu osnovanosti tužbenog zahtjeva.

7. Sud prvog stupnja odbija tužbeni zahtjev u bitnome navodeći:

-da na okolnost pravnog slijeda između pok. JO i tužitelja spisu ne prileže dokazi, kao što ne prileže niti dokazi na okolnost činjeničnih navoda tužbe da bi ĐO i OO (nećaci pok. JO), diobom unutar obitelji prenijeli vlasništvo predmetnih nekretnina tužitelja, kao svoje sinove;

-da su saslušani svjedoci iskazivali općenito i paušalno, bez detalja iz kojih bi bilo jasno da bi nekretnine o kojima su svjedočili predstavljale upravo predmetne nekretnine, čija ukupna površina iznosi preko 32 000 m2, stoga iz njihovih iskaza nije bilo moguće utvrditi gdje su točno svjedoci viđali prednike stranaka, niti na kojem su se dijelu nekretnina prije požara 1992. nalazila stabla maslina koja su navodno brali prednici tužitelja;

-da je svjedok ZO naveo da na predmetnim nekretninama nikada nije vidio JO jer ga ne poznaje, obzirom na dobnu razliku između njih, iako je ovaj svjedok rođen 1944. godine a JO je umro 1975. godine, kada je svjedok imao 31. godinu pa ako je svjedok do svoje trideset i prve godine odlazio na svoju nekretninu, za koju kaže da je od predmetnih nekretnina odvojena poljskim putem, morao je na njima vidjeti pok. JO;

-da iz Agrarne odluke Reg A. 3853/47. od 8. studenog 1947. proizlazi da je JO pok. M iz T priznato vlasništvo: čest. zem. ( dio ) 1216, 1206/3, 1207, 1208, i 1225, u ukupnoj površini od 1,1/2 ha, kulture šume i pašnjaka;

-da ukupna površina nekretnina koje su predmetom ovog postupka, iznosi 32 543 m2, a citiranom agrarnom odlukom JO pripalo je zemljište u površini od 10 500 m2;

-da je tužbenim zahtjevom obuhvaćeno ukupno jedanaest nekretnina, dok je agrarnom odlukom predniku tužitelja pripalo pet nekretnina od koji samo jedan dio čest. zem. [katastarska čestica];

-da iz provedenih dokaza, prvenstveno iz neposrednog opažanja suda na licu mjesta gdje je utvrđeno da predmetne nekretnine predstavljaju u naravi šumu i kamenjar sa nešto stabala česmine i ostalog raslinja te da do predmetnih nekretnina ne postoji uređeni put, već je sudska komisija hodala preko „ škrapa“, gomila, kroz gustu makiju, proizlazi da tužitelji niti na koji način nisu vršili posjedovne radnje na predmetnim nekretninama, najmanje posljednjih trideset godina, jer da jesu to bi bilo i vidljivo;

-da navod tužitelja da bi njihovi prednici na predmetnim nekretninama uzgajali stotinjak stabala maslina koje su navodno izgorjele u požaru 1992. godine, nije uvjerljiv jer je na otoku [adresa] notorno da su zbog štete koja im je nastala u maslinicima zbog požara koji je krenuo sa nelegalnog deponija na području „Kupinovica“, a koji deponij se nalazi u blizini predmetnih nekretnina, vlasnici maslinika podnosili tužbe radi naknade štete protiv općine [adresa], što tužitelji niti njihovi prednici nisu napravili;

-da u spisu ne postoje dokazi na okolnost pravnog slijeda između pok. JO i tužitelja, predmetne nekretnine nisu ušle u sastav ostavine iza pok. JO, priložena agrarna odluka odnosi se na površinu od 1 ½ ha, dok tužitelj tužbom, iz istog pravnog osnova, traži utvrđenje vlasništva na površini od preko 3 ha.

8. S takvim zaključkom se, bar za sada, ne može složiti ovaj viši sud.

9. Naime, stjecanje prava vlasništva dosjelošću jest originarni način stjecanja toga prava i to trenutkom ispunjenja zakonskih pretpostavki za isto, odnosno protekom zakonom propisanog vremena posjedovanja (ex lege).

9.1. Imajući u vidu navedeno, razvidno je da je sud prvog stupnja donošenjem pobijane presude počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a, to stoga što presuda nema razloga o odlučnim činjenicama, odnosno o tome kada su se ispunile zakonske pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, imajući u vidu činjenične navode tužbe, koji su potkrijepljeni materijalnim dokazima (Agrarna odluka Reg A. 3853/47 od 8. studenog 1947. i izvadak iz posjedovnog lista br. 289. /list 66 spisa/) te da je prednik tužitelja JO pok. M nekretnine, koje su predmetom ovog postupka (zasigurno one obuhvaćene agrarnom odlukom) pošteno posjedovao barem od 1947., a posljedično i zavisno od tog utvrđenja da li su uopće od utjecaja okolnosti da je pristupni put do spornih nekretnina obrastao te da li se nakon požara 1992. na tim nekretninama vrši posjed i na koji način, jer za slučaj da su se prije 1992. ispunile zakonske pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, tada su tužitelji dužni jedino dokazati pravni slijed između originarnog stjecatelja i njih.

10. Također sud prvog stupnja gubi iz vida činjenicu da neovisno o tome što sve nekretnine, koje su predmetnom ovog postupka, nisu obuhvaćene agrarnom odlukom, iste se navode u posjedovnom listu br. 289, dok je vezano uz pravno sljedništvo kao nesporno utvrđeno da u oporuci pok. JO broj Pi-24/75 od 28. veljače 1975. stoji da „Poslije svoje smrti ostavljam svo svoje pokretno i nepokretno imanje mojim neputima BO i ŠO pok. M iz [adresa], pri čemu je za zaključiti da ukoliko je ostavitelj bio upisan kao posjednik nekretnina, koje su predmetom ovog postupka u trenutku sastavljanja oporuke pa sve do 2017., da je oporuka sastavljena i u odnosu na te nekretnine, s time da nije sporno da su tužitelji sinovi ŠO i OO.

11. Nadalje, oba saslušana svjedoka suglasno iskazuju da su na predmetnim nekretninama viđali BO i ŠO, očeve tužitelja, koji su pak bili oporučni nasljednici iza pok. JO, radi čega nema mjesta zaključku da tužitelji nisu dokazali pravni slijed od pok. JO do njih.

12. U ponovljenom postupku sud prvog stupnja otkloniti će, u smislu naprijed navedenoga, bitnu povredu odredaba parničnog postupka na način da će dati jasne i obrazložene razloge o svim odlučnim činjenicama za prosudbu osnovanosti tužbenog zahtjeva, posebice o tome kada su se ispunile zakonske pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, ocijeniti će provedene dokaze sukladno odredbi čl. 8. ZPP-a te će potom donijeti novu pravilnu i zakonitu odluku poštujući pri tome pravila o njezinom sadržaju (čl. 338. ZPP-a).

13. Radi neizvjesnog uspjeha stranaka u sporu ukinuta je i odluka o parničnom trošku.

14. Slijedom navedenoga odlučeno je kao u izreci (čl. 369. st. 1. ZPP-a).

U Zagrebu 31. ožujka 2026.

Predsjednica vijeća:

Slavica Garac