Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-1574/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, sud drugog stupnja, u vijeću sutkinja Nike Grospić Ivasović, predsjednice, Slavice Garac, izvjestiteljice i članice, Diane Preglej, članice, u pravnoj stvari prvotužiteljice NC /OIB: [osobni identifikacijski broj]/ iz [adresa] i drugotužiteljice DC /OIB: [osobni identifikacijski broj]/ iz [adresa], koje zastupa Mateo Barbir, odvjetnik iz Vrgorca, protiv prvotuženice ŽC /OIB: [osobni identifikacijski broj]/ iz [adresa] i drugotuženika ŠC /OIB: [osobni identifikacijski broj]/ iz [adresa], koje zastupa Predrag Trutin, odvjetnik iz Makarske, radi predaje nekretnine, odlučujući o žalbi prvotuženice ŽC ŠC i drugotuženika ŠC protiv presude Općinskog suda u Metkoviću poslovni broj P-84/2023 od 27. veljače 2025., u sjednici održanoj 31. ožujka 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovana žalba prvotuženice ŽC i drugotuženika ŠC, i potvrđuje presuda Općinskog suda u Metkoviću poslovni broj P-84/2023 od 27. veljače 2025.

II. Odbija se zahtjev prvotuženice ŽC i drugotuženika ŠC za naknadu troška žalbe.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom je presudom naloženo tuženicima predati tužiteljicama:

- u isključivi posjed dvije prostorije u prizemlju obiteljske stambene kuće (istočne orijentacije) - sobu, površine 11,88 m2, kuhinju, površine 14,04 m2, i podrum, površine 26,19 m2, a koja kuća je sagrađena na dijelu k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], u površini od 81 m2, pomoćni objekt - garažu, površine 14,95 m2, izgrađenu na dijelu k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], sve prikazanu u nalazu vještaka Zlatana Polića od **.**.2020. i AC iz ožujka 2021., koja su sastavni dio presude (točka 1. i 4. izreke);

- u suposjed dvije prostorije u prizemlju obiteljske stambene kuće - hol površine 7,14 m2 i kupaonicu površine 2,94 m2, izgrađene na dijelu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], sve prikazanu u nalazu vještaka Zlatana Polića od **.**.2020. i AC iz ožujka 2021., koja su sastavni dio presude (točka 2. i 5. izreke);

- u suposjed dio k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] - dvorište, površine 33 m2, dio k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] - dvorište, površine 120 m2, dio k. č. [katastarska čestica] k.o. [adresa]

- dvorište površine 400 m2, dio k. č. [katastarska čestica] - vrt površine 55 m2, dio k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] - dimara površine 12 m2 i dio k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] - kužina i dvorište, površine 8 m2 + 17 m2, prikazano u skici izmjere – očevida od 23. listopada 2020., koja skica čini sastavni dio geodetskog nalaza i mišljenja Zlatana Polića od 20. studenog 2020. i presude (točka 3. i 6. izreke),

- i naknaditi parnični trošak u iznosu od 1.812,73 eura sa zateznim kamatama od 27. veljače 2025. do isplate (točka 7. izreke).

2. Protiv presude žale se prvotuženica ŽC i drugotuženik ŠC iz razloga određenih člankom 353. stavkom 1. ZPP-a[1] . Predlažu preinaku presude slijedom žalbenih navoda i zahtijevaju trošak žalbe u iznosu 250,00 eura + sudska pristojba na žalbu sa zateznim kamatama od donošenja odluke do isplate.

3. U odgovoru na žalbu prvotužiteljica NC i drugotužiteljica DC predlažu odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu.

4. Žalba je neosnovana.

5. Ispitivanjem prvostupanjske presude u granicama žalbenih navoda i po službenoj dužnosti nisu utvrđene bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 6., 9. i 11. ZPP-a, i članka 354. stavka 1. u vezi s člankom 287. – 289. ZPP-a, na koje se pozivaju žalitelji.

6. Iz sadržaja prvostupanjskog predmeta proizlazi:

- da je na ročištu održanom 3. travnja 2024. (list 70. - 71.) odlučeno da se spajaju parnica poslovni broj P-236/2022 (tužba tužiteljica protiv tuženice ŽC) i poslovni broj P-84/2023 (tužba tužiteljica protiv ŽC i ŠC), na što je sud ovlašten prema odredbi članka 278. ZPP-a;

- da je u daljnjem tijeku postupka tuženicima omogućeno poduzimanje svih procesnih radnji kao i tužiteljicama, kojima stranke u parnici iskazuju svoju procesno pravno relevantnu volju (podnošenje zahtjeva, iskazivanje stavova, prijedloga i očitovanja na navode tužiteljica);

1 Zakon o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 148/2011. - pročišćeni tekst, 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 144/2022., 155/2023., u daljnjem tekstu: ZPP-a)

- da su izvedeni po strankama predloženi materijalni i personalni dokazi (osim saslušanja u svojstvu svjedoka ZC i ĐC na okolnosti da nekretnina nije geometrijski podijeljena i suposjeda nekretnine);

- da je izveden dokaz saslušanjem u svojstvu stranaka, prvo i drugo tužiteljica i drugotuženika ŠC,

- i da prvo tuženica ŽC upozorena na posljedica ne dolaska na ročište radi njezina saslušanja zakazanog za 23. rujan 2024. (list 125.) nije pristupila tom ročištu (list 130.), niti ročištu zakazanom za 5. veljače 2025., s tim da ju je sud podneskom od 16. prosinca 2024. obavijestio da se neće izvoditi dokaz njezinim saslušanjem ukoliko ne pristupi ročištu 5. veljače 2025. (list 140.), koju je osobno primila 8. siječnja 2025. (poleđina lista 141.).

7. Stoga, nisu u pravu tuženici kada tvrde da je u donošenju presude počinjenja bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 6. ZPP-a. To, što u spojenom predmetu poslovni broj P-236/2022 nije zaključen prethodni postupak i što o tome nije odlučeno nakon spajanja parnica (u parnici P-84/2023 je zaključen prethodni postupak3. travnja 2024. /list 70. - 71./) nema značaj bitne povrede odredaba parničnog postupka iz odredbe članka 354. stavka 2. točke 6. ZPP-a, a niti relativno bitne povrede iz članka 354. stavka 1. ZPP-a, s obzirom da je rješenje o zaključenju prethodnog postupka deklaratorne naravi i da su izvedeni svi dokazi radi utvrđivanja odlučnih činjenica (članak 220. ZPP-a).

8. Neosnovano je i pozivanje žalitelja na bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 9. ZPP-a (pravomoćno presuđenu stvar).

8.1. U pravomoćno okončanoj parnici poslovni broj P-40/2020, u kojoj je glavna rasprava zaključena 8. listopada 2021. je odbijen zahtjev tužiteljica DC (drugotužiteljice iz predmetne parnice) usmjeren protiv tuženika ŠC (drugotuženika iz predmetne parnice) na predaju u isključivi / suposjed opisane nekretnine iz razloga što nije dokazano da ŠC posjeduje nekretninu (list 5. - 12.).

8.2. Ugovor o darovanju između prvotuženice ŽC (majke) i drugotuženika ŠC (sina), što nije sporno, sklopljen je nakon zaključenja rasprave u parnici poslovni broj P-40/2020, odnosno 25. listopada 2021. (ovjeren 26. listopada 2021.), u članku 5. kojeg se navodi predaja u posjed darovane nekretnine danom potpisa i ovjere istog (list 24. - 28.).

8.3. Prema tome, kako tužbeni zahtjevi iz pravomoćne okončane parnice poslovni broj P-40/2020 i predmetne parnice nisu zasnovani na istom, već na različitom događaju, to objektivne granice pravomoćnosti presude iz parnice poslovni broj P- 40/2020 nisu zapreka za raspravljanje u predmetnoj parnici o istom tužbenom zahtjevu na temelju činjenice da je prvotuženica predmetnu nekretninu u međuvremenu darovala i predala u posjed drugotuženiku, kako je to u biti pravilno ocijenio i prvostupanjski sud (točka 9. - 10. obrazloženja prvostupanjske presude).

9. U obrazloženju su navedeni razlozi o odlučnim činjenicama, koji nisu proturječni sa sadržajem isprava ili zapisnika o iskazima u postupku i samih tih isprava ili zapisnika, zbog čega se neosnovanim ocjenjuje i pozivanje žalitelja na povredu pravila o sadržaju presude, odnosno bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točke 11. ZP-a)

10. Bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti (članak 365. stavak 2. ZPP-a) nisu utvrđene.

11. Tumačenje činjenica po žaliteljima i zaključci koje iz takvog tumačenja izvode nema značaj nepravilno utvrđenog činjeničnog stanja (članak 355. ZPP-a) i pogrešne primjena materijalnog prava (članak 356. ZPP-a), već njihovo osobno viđenje predmetnog spora, koje je bez pravnog uporišta.

12. Predmet spora je zahtjev na predaju u posjed / suposjed opisane nekretnine koji tužiteljice temelje na navodima da su vlasništvo / suvlasništvo stekla na temelju nasljeđivanja, da nekretninu posjeduju tuženici i odbijaju dobrovoljno predati im u vlasnički / suvlasnički posjed.

13. U prvostupanjskom je postupku utvrđeno:

- da je na temelju pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Vrgorcu poslovni broj O-35/2001 od 30. lipnja 2001. (list 18.) pravnom predniku tužiteljica (BC, ocu prvotužiteljice NC i suprugu drugotužiteljice DC) iza njegovog oca (ĆC pokojnog ČC) na temelju Zakona o nasljeđivanju, sudske oporuke od 2. listopada 1992. i sporazuma nasljednika (trojice sinova među kojima je prednik tuženika KC (otac ŠC i suprug ŽC), uručena ostavina koju između ostalog čine dvije sobe u novoj kući na [adresa] u [adresa] i to sobe od ceste i sobe od mora (1/1);

- da je ostavitelj u oporuci istaknuo da je njegov sin BC (pravni prednik tužiteljica) sam napravio podrum, gustrinu i garažu i da je to njegovo isključivo vlasništvo, da mu od označene kuće ostavlja dvije sobe i to sobu od ceste i sobu od mora, sinu P sobu u kojoj je ostavitelj živio do smrti, koja se nalazi od juga, a sinu GC jednu sobu koja se nalazi desno od ceste gledano iz pravca [adresa] i to samo ako budu živjeli u [adresa], inače one pripadaju sinu BC i da je sunasljednicima sinovima P i GC uručena po jedna soba uvjetno kako je to određeno oporukom;

- da je pravomoćnim rješenja Općinskog suda u Vrgorcu poslovni broj O- 48/2002 od 10. rujna 2002. (list 20.) iza smrti BC pokojnog NC, koji je preminuo **.**.2002. (oca prvotužiteljice i supruga drugotužiteljica) njegova naprijed navedena imovina uručena na temelju Zakona o nasljeđivanju tužiteljicama u jednakim dijelovima;

- da je prema nespornim nalazima i mišljenjima stalnih sudskih vještaka nekretnina na katastarskom planu identificirana kao čes. zem. 3223/66, dio 3223/55 i dio 3223/92 k. o. [katastarska općina], da je na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izgrađena građevina stambene namjene, tlocrtne površine 980 x 795 cm, visine podruma i prizemlja sa ravnom a. b. pločom iznad prizemlja, da je podrum površine 26,19 m2, da su u prizemlju smještene dvije sobe (11,88 m2 i 14,04 m2), soba / kuhinja (14,04 m2), hol, (7,14 m2), kupaonica (2,94 m2) i dnevni boravak (14,04 m2), da su sa bočne i zadnje strane izvedene metalne ograde, da su iza stambene zgrade, sa bočne strane, izgrađene pomoćne građevine – garaža (14,95 m2), kuhinja / dimara (11,10 m2) i ostava (7,65 m2) i da dio k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] čini dvorište, površine 33 m2, dio k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] dvorište, površine 120 m2, dio k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] - dvorište površine 400 m2 i dio k. č. [katastarska čestica] - vrt površine 55 m2 (nalazi i mišljenja stalnih sudskih vještaka - Zlatan Polić geodet od 20. studenog 2020. /list 74. - 79. priklopljenog predmeta P-40/2020/ i AC dipl. ing. građ. iz ožujka 2021. /list 95. - 102. priklopljenog predmeta P- 40/2020/),

- i da su tuženici u posjedu nekretnine koju odbijaju dobrovoljno predati u posjed / suposjed tužiteljicama (neosporavani iskazi svjedoka - TC, OC, JC, ČC i MC /list 130. - 134./ i tužiteljica /list 123. - 125./).

14. Prema pravilima ZN-a[2] (u kontinuitetu kao i u ZN-a/1971) i ZVDSP-a stjecanje prava vlasništva nasljeđivanjem je izvedeno (derivativno) stjecanje, kojim pravo vlasništva s ostavitelja prelazi (cijelo ili dio, eventualno uz dodatno ograničenje ostaviteljevom voljom) na stjecatelja - ostaviteljevog nasljednika u trenutku smrti ostavitelja, bez predaje u posjed i upisa prava vlasništva na nekretnini u zemljišnoj knjizi (članak 5. stavak 2. ZN-a, članak 114. ZVDSP-a). Sunasljednici stupaju u odnos suvlasništva kad je ostavitelj točno određeni dio nekretnine oporukom ostavio jednom nasljedniku, a ostatak drugima (članak 2., stavak 1., članak 3., članak 4. stavak 1. i 3., i članak 5. ZN-a, članak 36. - 37. ZVDSP-a) i svaki suvlasnik ima pravo glede svog idealnog djela koji je neodvojiv od suvlasničkog dijela koji ga određuje, stavljati svakome, pa i svojim suvlasnicima, sve zahtjeve koje proizlaze iz njegovog prava vlasništva, a među kojima je i pravo na traženje predaje u posjed / suposjed (članak 46. i članak 161. stavak 1. i 2., članak 162. stavak 1. i 2. ZVDSP-a).

15. Dakle, suprotno stavu žalitelja da tužbeni zahtjev nije dopušten, a niti osnovan jer da nekretnina nije geometrijski podijeljena u izvanparničnom ili parničnom postupku, na način da bi svaki dio predstavljao samostanu uporabnu cjelinu, a što da je i u opreci s načelom jedinstva nekretnine, prvostupanjski je sud na u bitnome nesporne činjenice pravilno primijenio navedeno materijalno pravo kada je naložio žaliteljima da tužiteljicama predaju u isključivi posjed dio nekretnine opisane pod točkama 1. i 4. izreke, a u suposjed nekretnine opisane pod točka 2., 3., 5. i 6. izreke.

16. Naime, s obzirom na osnovu stjecanja točno određenih dijelova nekretnine (dvije sobe u novoj kući na [adresa] u [adresa] i to sobe od ceste i sobe od mora, te

2 Zakon o nasljeđivanju (Narodne novine, broj: 48/2003., 163/2003., 35/2005., 127/2013., 33/2015., 14/2019.)

3 Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, broj: 81/2015. - pročišćeni tekst, 94/2017.)

činjenicu da je pravni prednik tužiteljica isključivi vlasnik podruma, gustrine i garaže) u odnosu na pravne prednika tuženih (soba u kojoj je ostavitelj živio do smrti, koja se nalazi od juga i to samo ako budu živio u [adresa], inače i ta soba pripadaju sinu BC) i oblik zaštite koje tužiteljice traže u predmetnoj parnici (tužiteljice ne traže razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnine, nego predaju u posjed / suposjed), za odluku nije odlučna "geometrijska podjela nekretnine kojom bi se utvrdilo koji od dijelova nekretnine predstavlja samostalnu uporabnu cijelu", načelo jedinstva nekretnine, te hoće li se i ne svojim zakonom priznatim ovlaštenjima koristiti i nasljednici GC, kojem je kao i pravnom predniku tuženih iza njegovog oca BC uvjetno uručena soba koja se nalazi desno od ceste gledano iz pravca [adresa], kako to pogrešno tumače žalitelj, već da tužiteljicama pripada pravo na posjed / suposjed u odnosu na žalitelje, koji nekretninu drže u posjedu i odbijaju dobrovoljno predati je tužiteljicama u posjed / suposjed, a što je kao izvjesno utvrđeno u prvostupanjskom postupku.

17. Kako žalitelji ne navode konkretne povrede i propuste koje je po njima prvostupanjski sud počinio vezano za odluku o troškovima, već se samo pozivaju na zakonsku formulaciju razloga zbog kojih se i ta odluka može pobijati, te kako drugostupanjski sud ne pazi po službenoj dužnosti na primjenu materijalnog prava u odluci o troškovima (članak 365. stavak 2. ZPP-a), to odluka o troškovima prvostupanjskog postupka pod točkom 7. izreke ostaje neizmijenjena.

18. Žaliteljima nije priznat trošak žalbe jer nisu uspjeli sa žalbom (članak 154. stavak 1. ZPP-a).

19. Zaključno, ispitivanjem presude Općinskog suda u Metkoviću poslovni broj P- 84/2023 od 27. veljače 2025. nisu utvrđeni razlozi pobijanja po tuženicima (ŽC i VC) niti razlozi ne koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti (članak 365. stavak 2. ZPP-a), zbog čega je odlučeno kao u izreci (članak 368. stavak 1. ZPP-a za stavak I., članak 166. stavak 1. ZPP-a za stavak II.).

U Zagrebu 31. ožujka 2026.

Predsjednica vijeća:

Nika Grospić Ivasović