Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-925/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Vesne Žulj, predsjednice vijeća, Roberta Jambora, člana vijeća i suca izvjestitelja i Mirele Mijoč Kramar, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Institut za poljoprivredu i turizam, Poreč, K. Huguesa 8, OIB: 03850982961, zastupanog po punomoćnici Lenki Banjanin, odvjetnici u Rijeci, Josipa Račića 1a, protiv tuženika NV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Davoru Perušku, odvjetniku u Puli, M. Marulića 31, radi prestanka uznemiravanja, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Poreču-Parenzo poslovni broj P-1060/2023-13 od 6. prosinca 2024., u sjednici vijeća održanoj dana 31. ožujka 2026.

r i j e š i o  j e

I. Ukida se presuda Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Poreču-Parenzo poslovni broj P-1060/2023-13 od 6. prosinca 2024. i predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje u stadij prethodnog postupka.

II. Ostavlja se o troškovima žalbenog postupka odlučiti u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja za nalaganjem tuženiku da tužitelja prestane uznemiravati u izvršavanju njegovih vlasničkopravnih ovlaštenja na nekretnini upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] kč. br. [katastarska čestica] u površini od 20.633 m[2] i to na dijelu nekretnine u površini od 1106 m označeno kao B na skici izmjere, izvođenjem bespravnih radova građenja jednostavne građevine, tužbeni zahtjev tužitelja za nalaganjem uspostave prijašnjeg stanja kakvo je bio prije uznemiravanja uklanjanjem izgrađene građevine, kao i tužbeni zahtjev tužitelja da se tuženiku zabrani mu se ponavljanje takvog ili sličnog uznemiravanja (točka I. izreke). Tužitelju je naloženo i da tuženiku nadoknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 1.562,50 eura sa zateznim kamatama tekućim od dana presuđenja do isplate (točka II. izreke).

2. Protiv presude žalbu je podnio tužitelj iz svih razloga predviđenih čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25 - dalje: ZPP), te predlaže pobijanu presudu ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

3. Žalba je osnovana.

4. Predmet spora je zahtjev tužitelja da se naloži tuženiku da prestane uznemiravati tužitelja u izvršavanju njegovih vlasničkopravnih ovlaštenja na dijelu kčbr. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u površini od 1106 m[2] . Također, tužitelj zahtijeva u da se tuženiku naloži da uspostavi prijašnje stanje kakvo je bilo prije uznemiravanja i ukloni izgrađenu građevinu, te da mu se zabrani takvo ili slično uznemiravanje.

5. Sud prvog stupnja odbio je tužbeni zahtjev tužitelja za pružanjem vlasničke zaštite od uznemiravanja na temelju utvrđenja da je tužitelj protiv istog tuženika ranije podnio reividikacijsku tužbu u kojoj tvrdi da se tuženik nalazi u posjedu dijela nekretnine koja je predmet spora i povodom u ovom postupku podnijete tužbe radi zaštite od uznemiravanja. Na temelju takvog utvrđenja sud prvog stupnja je smatrao da tužitelj koji nije posjednik spornog dijela nekretnine nema pravo na pružanje negatorne prane zaštite, već kao vlasnik-neposjednik iste svoje pravo vlasništva može štititi pravom vlasničkom tužbom. Stoga je tužbeni zahtjev tužitelja odbio.

6. Tužitelj žalbenim navodima osporava pobijanu presudu, te u žalbi ističe da je sud prvog stupnja pogrešno utvrdio da tužitelj nije posjednik spornog dijela nekretnine jer o toj činjenici sud prvog stupnja nije proveo niti jedan dokaz.

7. Žalbeni navodi tužitelja su osnovani. Prije svega, potrebno je navesti da sud prvog stupnja pogrešno utvrđuje (točka 12. obrazloženja) da je tužitelj podnio reivindikacijsku tužbu u predmetu koji se vodi pod posl. brojem P-302/2021. Naime, iz rješenja posl. broj P-195/2020 od 21. travnja 2021. može se zaključiti da je tužitelj pravu vlasničku (reivindikacijsku) tužbu podnio u predmetu koji se vodi pod posl. brojem P-195/2020, a ne u predmetu pod posl. brojem P-302/2021 kako to pogrešno navodi sud prvog stupnja u obrazloženju pobijane presude.

8. Međutim, neovisno o navedenom, pobijana odluka suda prvog stupnja temelji se na utvrđenju da je u predmetu posl. broj P-195/2020 i u ovom postupku predmet vlasničke zaštite isti dio nekretnine tj. isti dio kčbr. [katastarska čestica]. Međutim, potpuno je nejasno na temelju čega i kojih je to dokaza je sud prvog stupnja utvrdio da je predmet spora u postupku pod posl brojem P-195/2020 i u ovom postupku ista nekretnina. Sud prvog stupnja tako nije pribavio predmet P-195/2020 tako da uopće nije jasno kako uopće glasi tužbeni zahtjev u tom postupku i o kojem točno dijelu nekretnine se vodi spor u tom postupku. S druge strane, u ovom postupku sud je odbio dokazne prijedloge tužitelja za izvođenjem dokaza uviđajem uz sudjelovanje geodetskog vještaka, pa je nejasno koji dio nekretnine je, prostorno gledajući, predmet ovog postupka. Dakle, odbijanjem dokaznih prijedloga tužitelja za izvođenjem dokaza uviđajem na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka građevinske i geodetske struke, kao i dokaznih prijedloga tužitelja koji se odnose na izvođenje personalnih dokaza sud prvog stupnja je počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u svezi s čl. 220. st. 2. ZPP, što je posljedično dovelo do toga da je i činjenično stanje pogrešno i nepotpuno utvrđeno. Također, uslijed navedenog, pobijana presuda ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama o kojima ovisi donošenje pravilne i zakonite odluke tako da je u postupku počinjena i bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP na koju osnovano ukazuje tužitelj.

9. U svezi pravnog shvaćanja suda prvog stupnja da tužitelj kao vlasnik nekretnine ne bi mogao nakon reivindikacijske tužbe protiv tuženika podnositi i tužbu radi zaštite od uznemiravanja potrebno je navesti da vlasnik stvari svoje pravo vlasništva može štiti svim sredstvima koja mu stoje na raspolaganju. U ovom konkretnom slučaju, tužitelj u postupku tvrdi da je vlasnik spornog dijela kčbr. [katastarska čestica], čije prostorne granice sud prvog stupnja tek treba utvrditi, te da tom spornom dijelu tuženik bespravno izvodi radove čime ga uznemirava u izvršavanju njegovih vlasničkopravnih ovlaštenja. Stoga tužitelj zahtijeva da to uznemiravanje prestane, te da se tuženiku naloži uspostava prijašnjeg stanja uklanjanjem građevine i zabrani takvo i slično uznemiravanje. Nejasno je iz kojih razloga vlasnik nekretnine, pa čak i kada posjednik-nevlasnik njegovu nekretninu drži u posjedu, u slučaju neovlaštenog izvođenja radova na nekretnini za koju tvrdi da je njegova, ne bi imao pravo od posjednika-nevlasnika zahtijevati da prestane s izvođenjem radova i zahtijevati da njegovu nekretninu vrati u stanje kakvo je bilo prije izvođenja radova, odnosno kakvu bi točnu tužbu u takvom slučaju vlasnik trebao podnijeti kako bi ostvario svoje pravo da kao vlasnik nekretnine onemogući izvođenje radova na nekretnini za koju drži da je njegova. Ne može se stoga prihvatiti pravno shvaćanje suda prvog stupnja izraženo u pobijanoj presudi da tužitelj u slučaju ranijeg podnošenja prave vlasničke tužbe u situaciji kada je u do čina uznemiravanja došlo nakon podnošenja reivindikacijske tužbe ne bi imao osnove podnositi tužbu radi uznemiravanja.

10. Dakle, vlasnik nekretnine ovlašten je zahtijevati sudsku zaštitu od uznemiravanja svog prava vlasništva, i ako ga treća osoba (posjednik–nevlasnik) bespravno uznemirava na drugi način, a ne oduzimanjem stvari, te može putem suda zahtijevati da to uznemiravanje prestane (istovrsno pravno shvaćanje zauzeto je i u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-752/2022 od 13. veljače 2024.). To u ovom konkretnom slučaju znači da, čak i kada bi se utvrdilo da je predmet spora u postupku P-195/2020 i ovom postupku isti, odnosno, da je u oba postupka predmet vlasničkopravne zaštite isti dio kčbr. [katastarska čestica] to, samo za sebe, ne znači i da je tužbeni zahtjev tužitelja koji je usmjeren na zaštitu od uznemiravanja neosnovan.

11. Sud prvog stupnja je dakle, u prvostupanjskom postupku počinio bitnu povredu parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP jer pobijana ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama o kojima ovisi pružanje vlasničkopravne zaštite radi uznemiravanja. Također, odbijanjem dokaznih prijedloga tužitelja radi dokazivanja činjenica koje su odlučne za donošenje pravilne i zakonite odluke sud prvog stupnja je počinio i relativno bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u svezi s čl. 220. st. 2. ZPP, što je posljedično dovelo do toga da je činjenično stanje pogrešno i nepotpuno utvrđeno tako da je ostvaren i žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja iz čl. 355. ZPP.

12. Slijedom iznijetih razloga, valjalo je, temeljem čl. 369. st. 1. ZPP, ukinuti presudu suda prvog stupnja i vratiti predmet sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

13. S obzirom da je sud prvog stupnja na pripremnom ročištu održanom dana 22. listopada 2024. zaključio prethodni postupak, a bitna povreda odredaba parničnog postupka se odnosi i na prethodni postupak, sukladno čl. 377. st. 1. ZPP, odlučeno je da se predmet vraća sudu prvog stupnja u stadij prethodnog postupka, a kako bi sud provođenjem novog prethodnog postupka mogao otkloniti bitne povrede na koje mu je ovaj sud ukazao ovim rješenjem.

14. S obzirom da obveza naknade troškova ovisi o konačnom rješenju spora, to je ukinuta i odluka o troškovima parničnog postupka.

15. Odluka o troškovima žalbenog postupka ostavljena je za konačnu odluku, sukladno odredbi čl. 166. st. 3. ZPP.

16. U ponovljenom postupku sud prvog stupnja će otkloniti bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje mu je ovaj žalbeni sud ukazao ovim rješenjem, te će utvrditi sve odlučne činjenice o kojima ovisi primjena odredbe čl. 167. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15-pročišćeni tekst - dalje: ZVDSP). Sud prvog stupnja će tako najprije održati novo pripremno ročište na kojem će ponovo odlučiti o dokaznim prijedlozima stranaka nakon čega će identificirati predmet spora i prostorno utvrditi na koji dio kčbr. [katastarska čestica] se odnosi tužiteljev tužbeni zahtjev. Također, sud prvog stupnja će utvrditi tko je vlasnik spornog dijela nekretnine, da li je na istome tuženik izvodio radove kako to tvrdi tužitelj u postupku i o kojim se radovima radi, te da li su ispunjene pretpostavke da se tuženiku naloži da uspostavi prijašnje stanje i pruži zaštita od uznemiravanja njegova prava vlasništva.

17. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu, 31. ožujka 2026.

Predsjednica vijeća:

Vesna Žulj