Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-892/2024-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, po sutkinji Ilijani Petyo, u pravnoj stvari predlagateljice MM OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanoj po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva Knežević i partneri j. toč. d, odvjetnicima u Rijeci, protiv protustranke LM OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupan po punomoćnicama iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Irene Zustović i Ingrid Zustović Batelić, odvjetnicama u Labinu, radi uređenja međa, odlučujući o žalbi protustranke protiv rješenja Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Labinu, poslovni broj R1-46/2021-42 od 23. studenog 2023., dana 31. ožujka 2026.,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se žalba protustranke kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Labinu, poslovni broj R1-46/2021-42 od 23. studenog 2023.

II. Odbija se zahtjev protustranke za naknadu troška žalbe kao neosnovan.

III. Odbija se zahtjev predlagateljice za naknadu troška odgovora na žalbu kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem je odlučeno:

"I. Uređuje se međa između nekretnina u vlasništvu predlagateljice označenih kao k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina] s jedne strane i nekretnina u vlasništvu protustranke označenih kao k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina] s druge strane, sukladno skici lica mjesta koja je sastavni dio nalaza i mišljenja vještaka mjerničke struke Branimira Fablea, koja skica je sastavni dio izreke ovog rješenja zajedno sa fotodokumentacijom i to temeljem posljednjeg mirnog posjeda, na način da se proteže od točke C1 – koju predstavlja tromeđa između k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica], a stabilizirana je čeličnim klinom, dalje pravocrtno prema točci C2 – stabilizirana PVC oznakom sa čeličnom jezgrom, dalje prema točki C3 – stabilizirana PVC oznakom sa čeličnom jezgrom u kojoj točci se granica lomi pod cca 90 stupnjeva te se pruža prema točki C4 – stabilizirana ispod suhozida čeličnim klinom u podnožju suhozida. Preostali dio granice se uređuje temeljem sporazuma stranaka i to između k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], te k. č. [katastarska čestica], a pruža se postojećim suhozidom, kao i granica između k. č. [katastarska čestica], koja se isto tako pruža postojećim suhozidom.

II. Nalaže se protustranci da predlagateljici, na ime troškova ovog postupka, isplati iznos od 583,50 eura (petsto osamdeset i tri eura i pedeset centi) / 4.396,38 kuna (četiri tisuće tristo devedeset i šest kuna i trideset i osam lipa), u roku od 15 dana.

III. U preostalom dijelu, odbijaju se zahtjevi stranaka za naknadu troškova ovog postupka, kao neosnovani."

2. Protiv tog rješenja protustranka je podnijela žalbu pozivom na zakonske žalbene razloge iz odredbe čl. 353. st. 1. u vezi s čl. 381. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25-dalje: ZPP) koji se primjenjuje sukladno par. 21. st. 1. Zakona o sudskom izvanparničnom postupku ("Službene novine", broj: 175-XLV/1934 – dalje: ZSIP) i čl. 1. Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. godine ("Narodne novine", broj: 73/91), te predlaže pobijano rješenje ukinuti i predmet vratiti sudu prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

3. Na žalbu je odgovoreno.

4. Žalba nije osnovana.

5. Predmet ovog postupka je zahtjev predlagateljice za uređenje međe između nekretnine kč. br. [katastarska čestica] obje k. o. [katastarska općina] u vlasništvu predlagateljice te kč. br. [katastarska čestica] obje k. o. [katastarska općina] u vlasništvu protustranke, prema posljednjem mirnom posjedu.

6. Ispitujući u okviru žalbenih navoda pobijano rješenje i postupak koji mu je prethodio, ovaj sud je utvrdio da sud prvog stupnja nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP na koje sud pazi po službenoj dužnosti u smislu čl. 365. st. 2. ZP.

7. U provedenom postupku prvostupanjski sud utvrdio je odlučne činjenice za donošenje zakonite i pravilne odluke u ovom predmetu, pa nije ostvaren žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja iz odredbe čl. 355. ZPP.

8. Odredbom čl. 103. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14, dalje ZV), propisano je da će sud među obnoviti ili ispraviti prema katastarskom nacrtu, ako je to moguće i ako stranke na to pristaju. U suprotnom, sud će među obnoviti ili ispraviti prema sporazumu susjeda, a ako sporazum ne bude postignut, prema posljednjem mirnom posjedu. Ne uspije li sud utvrditi posljednji mirni posjed, među će obnoviti ili ispraviti prema pravičnoj ocjeni.

9. Prvostupanjski sud je proveo očevid na kojem je vještak geodetske struke Branimir Fable identificirao nekretnine i to tako da k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nalaze se u [adresa] u [adresa] sa sjeverozapadne strane k. č. [katastarska čestica] nalazi se dvorište kuće na k. č. [katastarska čestica], predmetna k. č. nalazi se južno od kuće, a na k. č. [katastarska čestica] nalazi se cisterna te vrt ispod kuće, dok se na k. č. [katastarska čestica] u južnom dijelu vide zasađena drva maslina te se parcela koristi kao dvorište kuće;-k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] nalazi se istočno od k. č. [katastarska čestica] odnosno južno od k. č. [katastarska čestica]. Utvrđeno je da su parcele djelomično uređene te se uglavnom koriste kao dvorište kuće na susjednoj k. č. [katastarska čestica]., da u katastarskom operatu ne postoji dokumentacija temeljem koje bi se moglo izvršiti jednoznačna obnova međa između navedenih parcela, da je obilaskom terena vidljivo da je većinom granica između navedenih parcela stabilizirana suhozidom, odnosno potpornim zidom, barem onako kako to katastarski plan prikazuje. Predlagateljica je pokazala među te je vještak po kazivanju predlagateljice naveo da međa između k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] odnosno 1332/1 prolazi po postojećem suhozidu i to gledano od istoka prema zapadu, a sve do cca 5 metara od k. č. [katastarska čestica]. Predlagateljica je pokazala točku gdje se granica lomila cca pod 90 stupnjeva te tvrdi da je na tom mjestu postojao suhozid, te se nakon cca 12-13 metra granica opet lomi pod cca 90 stupnjeva gdje je nekada na terenu bila lesa, a dalje se granica između k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] pruža postojećim suhozidom. S druge strane, protustranka je navela da se granica između k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] u većem dijelu podudara sa granicom koju je pokazala predlagateljica. U točki koja je udaljena cca 5 metara od k. č. [katastarska čestica] granica se dalje pruža pravocrtno i to do potpornog zida prema k. č. [katastarska čestica], i dalje se pruža fasadom potpornog zida između k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] pri čemu je k. č. [katastarska čestica] u većem dijelu viša te je suhozid prema k. č. [katastarska čestica]. Visinska razlika između k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] u sjevernom dijelu iznosi cca 1,30 metara.

10. Prvostupanjski sud je, nakon provedenog očevida, dao nalog vještaku da se pisano očituje o mogućnosti uređenja međe prema katastarskom planu, odnosno, ukoliko je isto moguće, da prikaže opisanu među, te je vještak u nalazu i mišljenju (str. 60 do 69 spisa) prikazao među prema katastarskom planu stranke su izjavile da nisu suglasne da se međa uredi na navedeni način. S obzirom na to da su stranke bile suglasne oko uređenja dijela međe, odnosno da su na održanom očevidu na jednak način pokazale dio međe, mjernični vještak je sačinio skicu lica mjesta (stranice 134 do 148 spisa), koji dio međe je prikazan crvenom bojom, na način da ista kreće od točke C1 – koju predstavlja tromeđa između k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica], dalje pravocrtno prema točci C2, dalje prema točki C3, u kojoj točki se granica lomi pod cca 90 stupnjeva te se pruža prema točki C4 u podnožju suhozida. Na istoj skici, mjernični je vještak prikazao i spornu međašnju površinu od 74 m2, a koja je prikazana žutom bojom.

11. Nadalje, prvostupanjski sud je, kako stranke nisu bile suglasne da se sporna međa uredi prema katastarskom planu, a nisu bile suglasne ni da se uredi sporazumno, radi utvrđenja posljednjeg mirnog posjeda, proveo dokaz saslušanjem svjedoka SM, VM, M, ŠM i stranaka. Ocjenjujući provedene dokaze, a napose iskaze svjedoka, kao i samih stranaka, prvostupanjski sud je ocjenio iskaze svih saslušanih svjedoka objektivnim i životnim, bez obzira na to što je svjedokinja BM, kao kćerka predlagateljice, i sama zainteresirana za ishod ovog postupka te je na temelju njihovih iskaza i iskaza predlagateljice, koji se u bitnom podudaraju, utvrdio da je predlagateljica ta koja je u posljednjem mirnom posjedu sporne površine (koja se na skici lica mjesta, koja je sastavni dio nalaza i mišljenja vještaka mjerničke struke Branimira Fablea, kreće od točke C1 – koju predstavlja tromeđa između k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica], a stabilizirana je čeličnim klinom, dalje pravocrtno prema točci C2 – stabilizirana PVC oznakom sa čeličnom jezgrom, dalje prema točki C3 – stabilizirana PVC oznakom sa čeličnom jezgrom u kojoj točci se granica lomi pod cca 90 stupnjeva te se pruža prema točki C4 – stabilizirana ispod suhozida čeličnim klinom u podnožju suhozida), jer su svi svjedoci suglasni oko činjenice da predlagateljica obrađuje spornu površinu na način da je tamo zasadila biljke te da ih upravo ona održava, a sve po uzoru na svoga oca.

12. U slučaju kada se međa utvrđuje po posljednjem mirnom posjedu, utvrđuje se koja od stranaka ima faktičnu vlast na spornoj međašnoj površini, u vremenu koje je relevantno za pružanje posjedovne zaštite u parnicama zbog smetanja posjeda, što znači u proteklom razdoblju od 30 dana ili u roku od godine dana.

13. Prvostupanjski sud je pravilno utvrdio posljednji mirni posjed te postupio u skladu s odredbom čl. 103. st. 3. ZV kada je spornu među uredio prema posljednjem mirnom posjedu, na način naveden u izreci, dok žalbeni navodi protustranke o vršenju posjeda prava stvarne služnosti prolaza, a ne o posjedu nekretnine, nisu osnovani, pri čemu protustranka izvedene dokaze ocjenjuje na subjektivan način i svojim navodima ne dovodi u sumnju pravilnost činjeničnog utvrđenja prvostupanjskog suda. I po ocjeni ovog suda nije bila potrebna pribava spisa Psp- 162/15 te Psp-47/16 jer uvid u iste nije od utjecaja za utvrđivanje posljednjeg mirnog posjeda u ovoj pravnoj stvari, a dokazni prijedlog za pribavom spisa Ovr-2612/18 nije bio ni stavljen tako da sud o tome nije ni mogao odlučivati.

14. Tumačenje činjenica po protustranci i zaključci koje iz takvog tumačenja izvodi ne predstavlja ukazivanje na nepravilno utvrđeno činjenično stanje niti pogrešnu primjenu materijalnog prava već njezino osobno viđenje predmetnog postupka koje je bez pravnog uporišta.

15. Postupak uređenja međa nije spor o vlasništvu kakvog zemljišnog dijela, nego o međi toga dijela zemljišta i nakon što je sud u postupku uređenja međe obnovio i ispravio među svaka stranka može u parnici dokazivati vlasništvo u roku iz čl. 103. st. 6. ZV.

16. Slijedom navedenog, kako se međa nije mogla urediti prema katastarskom nacrtu, jer stranke nisu na to pristale, niti je postignut sporazum među strankama, to je prvostupanjski sud pravilno uredio među prema posljednjem mirnom posjedu na temelju odredbe čl. 103. st. 3. ZV.

17. Radi navedenog, kako žalbeni navodi nisu od utjecaja na pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja, valjalo je temeljem čl. 380. toč. 2. ZPP, žalbu protustranke odbiti kao neosnovanu i potvrditi pobijano rješenje.

18. U odnosu na odluku o troškovima postupka protustranka nije iznijela niti jedan konkretan žalbeni navod, a prema odredbi čl. 365. st. 2. ZPP drugostupanjski sud po službenoj dužnosti ne ispituje pravilnost primjene materijalnog prava.

19. Zahtjev za naknadu troška žalbe odbijen je jer protustranka nije uspjela sa žalbom (čl. 154. st. 1. i čl. 166. st. 1 ZPP).

20. Zahtjev predlagateljici za naknadu troška odgovora na žalbu odbijen je jer isti nije bio potreban za postupak (čl. 155. st. 1. i čl. 166. st. 1. ZPP).

U Zagrebu, 31. ožujka 2026.

Sutkinja:

Ilijana Petyo