Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-1149/2026-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca tog suda mr.sc. Iris Gović Penić kao predsjednice vijeća, Sanja Joka Umićević kao sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća, i Ines Kovačević kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja HRVATSKE ŠUME, d.o.o. Zagreb, Ulica kneza Branimira 1, OIB: 69693144506 zastupane po punomoćniku Kruni Peronji odvjetniku u Splitu protiv tuženika DT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] radi predaje u posjed i isplate, odlučujući o žalbi tužitelja, protiv presude Općinskog suda u Splitu, poslovni broj P-1601/2023 od 30. prosinca 2025. godine, u sjednici vijeća održanoj 31. ožujka 2026.,

r i j e š i o  j e

Ukida se presuda Općinskog suda u Splitu, poslovni broj P-1601/2023 od 30. prosinca 2025. godine te se predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom presuđeno je:

"I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

1."Zabranjuje se tuženiku DT, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], korištenje šumskog zemljišta – nekretnina označenih kao kat. čest. [katastarska čestica] i kat. čest. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], te se istom nalaže u roku od petnaest dana predati navedene nekretnine u posjed i na gospodarenje tužitelju.

2.Nalaže se tuženiku DT, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u roku od petnaest dana isplatiti tužitelju HRVATSKE ŠUME d.o.o., Zagreb, Ulica Kneza Branimira 1, OIB: 69693144506, iznos od 53,40 EUR/402,36 KN sa zakonskim zateznim kamatama koje teku:

- na iznos od 8,90 EUR/67,06 KN, od 1. siječnja 2016. godine do 31. prosinca 2022. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. godine do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refiranciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena,

- na iznos od 147,40 EUR/1.110,60 KN, od 1. siječnja 2017. godine do 31. prosinca 2022. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. godine do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refiranciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena,

- na iznos od 8,90 EUR/67,06 KN, od 1. siječnja 2018. godine do 31. prosinca 2022. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. godine do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refiranciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena,

- na iznos od 8,90 EUR/67,06 KN, od 1. siječnja 2019. godine do 31. prosinca 2022. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. godine do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refiranciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena,

- na iznos od 8,90 EUR/67,06 KN, od 1. siječnja 2020. godine do 31. prosinca 2022. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. godine do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refiranciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena,

- na iznos od 8,90 EUR/67,06 KN, od 1. siječnja 2021. godine do 31. prosinca 2022. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. godine doisplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refiranciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena.

3. Nalaže se tuženiku DT, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u roku od petnaest dana, isplatiti tužitelju HRVATSKE ŠUME d.o.o., Zagreb, Ulica Kneza Branimira 1, OIB: 69693144506 parnični trošak ovog postupka sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od presuđenja do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena."

2. Protiv te presude žali se tužitelj iz svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Službeni list SFRJ" br. 4/1977, 36/1977, 36/1980, 6/1980, 69/1982, 43/1982, 58/1984, 74/1987, 57/1989, 20/1990, 27/1990, 35/1991 i "Narodne novine", broj: 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007.

- Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/2008., 96/2008. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/2008. - ispravak, 57/2011., 148/2011. - pročišćeni tekst, 25/2013., 28/2013., 89/2014. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/2019. - dalje: ZPP) uz prijedlog da se prvostupanjska presuda preinači odnosno ukine i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

3. Žalba je osnovana.

4. Predmet spora je zahtjev tužitelja da se tuženiku zabrani korištenje šumskog zemljišta – nekretnine kat. čest. [katastarska čestica] i kat. čest. [katastarska čestica] iz k. o. [katastarska općina] te da te nekretnine preda u posjed i gospodarenje tužitelju kao i nalaganje tuženiku platiti tužitelju iznos od 53,40 eura.

5. Tužitelj u tužbi i tijekom postupka ističe da je pravna osoba koja gospodari šumama i šumskim zemljištima u vlasništvu Republike Hrvatske, da je legitimiran zahtijevati naknadu za šumu i šumsko zemljište i njeno protupravno korištenje, da predmetne nekretnine su obuhvaćene Programom gospodarenja za gospodarsku jedinicu [adresa] za razdoblje od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2023. iz čega proizlazi da se radi o šumskom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske, da tuženik bez valjane pravne osnove u razdoblju od 2015. do 2020. koristi predmetne nekretnine kao šumsko zemljište te nije tužitelju platio odgovarajuću naknadu čija visina iznosi 53,40 eura (sukladno čl. 16. Pravilnika o utvrđivanju naknade za šumu i šumsko zemljište) i da je pozvao tuženika platiti naknadu za bespravno korištenje šumskog zemljišta ali da mu tuženik tu naknadu u mirnom postupku nije isplatio.

6. Tužitelj je predložio dokaze na okolnost utvrđivanja odlučnih činjenica u postupku: saslušanje tuženika, po potrebi geodetsko vještačenje i očevid na licu mjesta, priložio je potvrdu o uključenosti kat. čest. [katastarska čestica]. k. o. [katastarska općina] u šumsko-gospodarski plan, obračun naknade za korištenje šumskog zemljišta bez pravne osnove te je predložio zatražiti podatke o ArKod evidenciji o uporabi poljoprivrednog zemljišta od Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju za predmetne nekretnine.

7. U odgovoru na tužbu i tijekom postupka tuženik ističe da je vlasnik OPG-a da dio istog je ArKod parcela koja obuhvaća više katastarskih čestica zemlje a graniči sa sjeverne strane s kat. čest. [katastarska čestica], a sa zapadne, južne i istočne strane s kat. čest. [katastarska čestica], da ne postoji pravni osnov temeljem kojeg bi bio dužan platiti utuženu naknadu, da je nejasno temeljem čega tužitelj tvrdi da tuženik koristi tuđe zemljište u osobne svrhe te je nejasno temeljem čega je utvrđena površina tog zemljišta i gdje se točno nalazi ta površina i za što se koristi i da je suvlasnik kat. čest. [katastarska čestica]. u površini od 1,73 HA.

8. Prvostupanjski sud odbio je tužbeni zahtjev navodeći da među strankama nije sporno da tuženik koristi šumsko zemljište u sastavu svog OPG-a te za isto nije primao poticaje, da je u posjedu spornih nekretnina temeljem valjane pravne osnove te da se stoga nisu ispunile pretpostavke iz čl. 16. i čl. 17. Zakona o šumama niti čl. 166. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", br. 81/2015. - pročišćeni tekst, 94/2017. - ispravak - dalje: ZVDSP), te je sud odbio izvođenje dokaza (očevid na licu mjesta i saslušanje tuženika) kao nepotrebne i suvišne.

9. Žalitelj navodi da je tuženik bespravni korisnik jer koristi nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske bez pravnog osnova te da je nejasno iz razloga prvostupanjske presude koji bi to pravni osnov bio na strani tuženika, da je prvostupanjski sud neosnovano odbio dokazne prijedloge bez ikakvog valjanog obrazloženja čime je povrijeđeno pravo na pravično suđenje, da tuženik koristi predmetne nekretnine a da je sud propustio ispitati postoji li za takvo korištenje valjana pravna osnova.

10. Osnovano žalitelj ističe žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja jer je prvostupanjski sud propustio u postupku utvrditi sve odlučne činjenice.

11. Naime u postupku je propušteno utvrditi o kojem se točno dijelu nekretnina označenih kao kat. čest. [katastarska čestica]. i kat. čest. [katastarska čestica]. k. o. [katastarska općina] radi tj. koji dio tih nekretnina koristi tuženik pri čemu se ukazuje da je prvostupanjski sud pogrešno postupio kada je na ročištu 8. prosinca 2025. donio rješenje kojim je odustao od izvođenja dokaza očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje sudskog vještaka mjernika kao i saslušanja tuženika kao parnične stranke.

12. Pri tom se ukazuje na dopis Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (dalje: Agencija za plaćanje) od 30. listopada 2025. u kojem se navodi da Agencija za plaćanje vodi evidenciju uporabe poljoprivrednog zemljišta na području Republike Hrvatske u digitalnom grafičkom obliku, da je upis u Ar Kod obavezan za sve poljoprivredne površine koje koriste poljoprivrednici upisani u upisnik poljoprivrednika, da je osnovna jedinica upisa ArKod parcela, a to je neprekinuta površina poljoprivrednog zemljišta koji obrađuje jedan poljoprivrednik ali da u pojedinim slučajevima ArKod podaci nisu identični s katastarskim podacima u kojima evidenciju vodi Državna geodetska uprava te granice ArKod parcele ne prate nužno granice katastarskih čestica jer je ArKod prije svega sustav registracije korištenja poljoprivrednog zemljišta.

13. Također se u tom dopisu navodi da je katastarska čestica [katastarska čestica]. k. o. [katastarska općina] površine 10,26 hektara te je na dijelu iste evidentirana ArKod parcela ID 373994 površine 2,72 HA, a da se Ar Kod parcela ID 373994 preklapa s kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 0,09 HA, a iz čega proizlazi da se granice ArKod parcela nužno ne poklapaju s granicama katastarskih čestica i stoga za sada nije u potpunosti utvrđeno je li tuženik korisnik nekretnina koje su predmet ovog postupka te posljedično, ukoliko je korisnik, ima li pravni osnov za korištenje istih.

14. Stoga je u ponovnom postupku potrebno raspraviti je li tuženik koristi sporne nekretnine bez pravne osnove te posljedično je li dužan ili nije dužan predati iste u posjed tužitelju i platiti mu utuženu naknadu.

15. Iz iznesenih razloga valjalo je ukinuti prvostupanjsku presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje (čl. 370. ZPP).

16. U ponovnom će postupku prvostupanjski sud raspraviti i utvrditi činjenice o kojima ovisi ocjena osnovanosti tužbenog zahtjeva u skladu s dokaznim prijedlozima stranaka te će tek nakon toga biti u mogućnosti ocjenom izvedenih dokaza u skladu s čl. 8. ZPP donijeti pravilnu i zakonitu odluku u ovom sporu.

U Zagrebu 31. ožujka 2026.

Predsjednica vijeća:

mr.sc. Iris Gović Penić