Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Gž-5706/2024-3
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca mr. sc. Iris Gović Penić, predsjednice vijeća, Sanje Joka Umićević, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, i Ines Kovačević, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja TOKIĆ d.o.o., Sesvete (Grad Zagreb), Ulica 144. brigade Hrvatske vojske 1a, OIB: 74867487620, zastupanog po punomoćniku Željku Jutriši, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika DS, vlasnika obrta [obrt], [adresa]), [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi isplate, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude zbog izostanka Općinskog suda u Crikvenici, Stalne službe u Senju, poslovni broj: Povrv-25/2023 od 9. listopada 2024., na sjednici vijeća održanoj dana 31. ožujka 2026.
r i j e š i o j e
Ukida se presuda zbog izostanka Općinskog suda u Crikvenici, Stalne službe u Senju, poslovni broj: Povrv-25/2023 od 9. listopada 2024. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje radi održavanja pripremnog ročišta.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom zbog izostanka suda prvog stupnja suđeno je:
„I. Održava se djelomično na snazi platni nalog iz rješenja o ovrsi Javnog bilježnika MILJENKA KATUNAR ZRINSKI, Krk, Trg bana J. Jelačića 1, broj Ovrv-1373/2022, UPP/OS-Ovrv-201/2022 od 23.01.2023.. dijelu u kojem je naloženo tuženiku da isplati tužitelju iznos od 1.758,76 EUR uvećan za zakonske zatezne kamate koje teku od dana 23.02.2024. pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za osam postotnih poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1.siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana po pravomoćnosti ove presude, te troškove ovrhe u iznosu od 190,78 EUR uvećan za zakonske zatezne kamate koje teku od dana 23.02.2024. pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za osam postotnih poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1.siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana po pravomoćnosti ove presude.
II. Nalaže se tuženiku platiti parnični trošak tužitelju u iznosu od 723,96 EUR uvećan za zakonske zatezne kamate koje teku od dana 23.02.2024. pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za osam postotnih poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1.siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana po pravomoćnosti ove presude.“
2. Protiv prvostupanjske presude zbog izostanka u cijelosti žali se tuženik. Tuženik u bitnome ističe kako nije dobio poziv na ročište, radi čega nije pristupio na ročište. Nadalje, tuženik ističe kako je u tijeku postupka osporavao dugovanje koje je navedeno u prijedlogu za ovrhu (sada tužbi). Slijedom navedenog, tuženik predlaže ukinuti prvostupanjsku presudu zbog izostanka i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.
3. Tužitelj nije podnio odgovor na žalbu tuženika.
4. Žalba tuženika je osnovana.
5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatu iznosa od 1.758,76 EUR, zajedno sa zateznom kamatom, koji iznos predstavlja račun za isporučenu robu (automobilski dijelovi) koju je tužitelj isporučio tuženiku.
6. U ovom se predmetu radi o postupku u povodu prigovora protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave - izvatka iz poslovnih knjiga, a koji predstavlja takvu ispravu na temelju odredbe čl. 31. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj: 112/2012, 25/2013, 93/2014, 55/2016, 73/2017, 131/2020, dalje u tekstu: OZ). Ovršni postupak je potom nastavljen kao parnični postupak povodom prigovora protiv platnog naloga u smislu odredbe čl. 58. st. 3. OZ.
6.1. Naime, predmetni postupak je pokrenut podnošenjem prijedloga za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave, a na temelju kojeg prijedloga je Javni bilježnik Miljenka Katunar Zrinski donio rješenje o ovrsi. Nakon što je ovršenik, tj. tuženik podnio prigovor protiv rješenja o ovrsi, predmetni je postupak potom nastavljen kao parnični postupak za izdavanje platnog naloga, sve u smislu čl. 58. st. 3. OZ-a.
7. Tuženik u svojoj žalbi sadržajno ističe kako nisu bile ispunjene zakonske pretpostavke za donošenje presude zbog izostanka, tj. ističe kako je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 5. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, dalje u tekstu: ZPP).
8. Sukladno čl. 332. st. 1. ZPP-a, kad tuženik kojemu tužba nije dostavljena na odgovor, već mu je samo dostavljena zajedno s pozivom na ročište, ne dođe na pripremno ročište do njegova zaključenja, ili ako dođe na pripremno ročište, ali se neće upustiti u raspravljanje ili se udalji s ročišta, a ne ospori tužbeni zahtjev sud će na prijedlog tužitelja ili po službenoj dužnosti donijeti presudu kojom se prihvaća tužbeni zahtjev (presuda zbog izostanka) ako je udovoljeno ovim uvjetima:
1. ako je tuženik bio uredno pozvan,
2. ako tuženik nije podneskom osporio tužbeni zahtjev,
3. ako osnovanost tužbenog zahtjeva proizlazi iz činjenica navedenih u tužbi, 4. ako činjenice na kojima se temelji tužbeni zahtjev nisu u protivnosti s dokazima koje je sam tužitelj podnio ili s činjenicama koje su općepoznate, 5. ako ne postoje općepoznate okolnosti iz kojih proizlazi da su tuženika spriječili opravdani razlozi da dođe na ročište.
9. Suprotno žalbenim navodima tuženika, isti je bio uredno pozvan na pripremno ročište koje se održalo dana 9. listopada 2024., kako to proizlazi iz povratnice/dostavnice na listu 78 spisa.
10. Međutim, osnovano ističe tuženik kako je podneskom osporio tužbeni zahtjev, dakle nije ispunjena pretpostavka iz čl. 332. st. 1. toč. 2. ZPP-a.
10.1. Naime, u postupku koji je izvorno započet kao ovršni postupak te se potom nastavlja kao parnični postupak za izdavanje platnog naloga, prijedlog za ovrhu se smatra tužbom. Tuženik je podnio prigovor protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave (list 46 spisa), a takav prigovor se smatra odgovorom na tužbu. U svome prigovoru, tj. odgovoru na tužbu, tuženik ističe kako je platio utuženo dugovanje, dakle, izričito osporava tužbeni zahtjev. Slijedom navedenog, ne može se zauzeti stajalište da tuženik nije podneskom osporio tužbeni zahtjev.
10.2. Dakle, u ovom postupku nije bilo uvjeta za donošenje presude zbog izostanka. Naime, prvenstveno treba reći kako je tuženiku tužba (prijedlog za ovrhu) dostavljena na odgovor te je on na tužbu i odgovorio podnošenjem prigovora protiv rješenja o ovrsi. Ne može se zanemariti da se, u konkretnom predmetu, prijedlog za ovrhu smatra tužbom, a prigovor protiv rješenja o ovrsi se smatra odgovorom na tužbu.
10.3. Nadalje, tuženik je u svom prigovoru (odgovoru na tužbu) izrijekom osporio tužbeni zahtjev, navodeći da je podmirio utuženo dugovanje, pri čemu je i dostavio određene potvrde o uplati (list 46-49 spisa).
11. Suprotno shvaćanju prvostupanjskog suda, tužba je dostavljena tuženiku na odgovor te je tuženik podneskom osporio tužbeni zahtjev pa u konkretnoj situaciji nije bilo mjesta za primjenu odredbe iz čl. 332. ZPP, tj. nisu bili ispunjeni uvjeti za donošenje presude zbog izostanka. Slijedom navedenog, prvostupanjski sud je prilikom donošenja pobijane presude zbog izostanka počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. točka 5. ZPP.
12. Slijedom navedenog, zbog počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. točka 5. ZPP, pobijanu presudu zbog izostanka je valjalo, temeljem odredbe čl. 369. st. 1. ZPP, ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. Stoga je odlučeno kao u izreci drugostupanjskog rješenja.
13. Prvostupanjski sud će u ponovljenom postupku zakazati novo pripremno ročište, kako bi omogućio strankama da predlože odgovarajuće dokaze radi utvrđivanja odlučnih činjenica. Nakon provedenog postupka, prvostupanjski sud će odlučiti o tužbenom zahtjevu, a u obrazloženju nove odluke će iznijeti jasne razloge o svim odlučnim činjenicama.
U Zagrebu, 31. ožujka 2026.
Predsjednica vijeća:
mr. sc. Iris Gović Penić
