Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž-2181/2024-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Splitu, po sutkinji Sonji Meštrović, u izvanparničnom predmetu predlagatelja ER, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], Srbija, kojeg zastupa punomoćnica Gordana Peraković-Turković, odvjetnica u Otočcu, protiv protustranke ĆR, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnica Martina Perenčević Habeković, odvjetnica u Zagrebu, radi uređenja međa, odlučujući o žalbama protustranke protiv rješenja Općinskog suda u Gospiću poslovni broj R1-93/2022-25 od 28. svibnja 2024. i protiv rješenja tog suda poslovni broj R1-93/2022-28 od 6. lipnja 2024., 31. ožujka 2026.,

r i j e š i o  j e

Uvažava se žalba protustranke i ukidaju se rješenje Općinskog suda u Gospiću poslovni broj R1-93/2022-25 od 28. svibnja 2024., kao i rješenje tog suda poslovni broj R1-93/2022-28 od 6. lipnja 2024., te se predmet vraća na ponovni postupak prvostupanjskom sudu.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem uređena je međa između nekretnine predlagatelja oznake k. č. br. [katastarska čestica] PODKUĆNICA površine 1 jutro 806 čhv upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i nekretnine protustranke oznake k. č. br. [katastarska čestica] ORANICA, LIVADA PODKUĆNICA površine 1 jutro 735 čhv upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] tako da međa prolazi linijom A-B-C-D, koja međa je određena prema katastru i pravičnoj ocjeni suda, prikazano na skici mjerenja vještaka Zdravka Pavelića iz Otočca iz travnja 2024., koja skica predstavlja sastavni dio rješenja (točka I. izreke). Nadalje je tim rješenjem određeno da se od trenutka kada je vještak označio među na licu mjesta smatra da postoji vlasništvo do te međe, a tko tvrdi suprotno, treba to dokazati (točka II. izreke), s tim da svaka stranka može u roku od šest mjeseci od dana pravomoćnost ovog rješenja pokrenut parnicu radi dokazivanja vlasništva te zahtijevati da se u skladu s njim označi međa (točka III. izreke).

1.1. Potom je rješenjem naloženo protustranci da isplati predlagatelju iznos od 424,51 eura na ime troškova postupka, u roku od 15 dana.

2. Protiv rješenja kojim je uređena međa žali se protustranka iz žalbenih razloga iz odredbe članka 353. stavak 1. točke 2. i 3. Zakona o parničnom postupku (»Narodne novine«, broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., 146/25., dalje: ZPP), s prijedlogom da se rješenje preinači shodno žalbenim navodima, podredno ukine i vrati prvostupanjskom sudu na ponovnu odluku.

2.1. Protiv rješenja kojim je odlučeno o troškovima postupka žali se protustranka iz žalbenih razloga iz odredbe članka 353. stavak 1. točke 1. i 2. ZPP-a, s prijedlogom da se rješenje ukine i vrati prvostupanjskom sudu na ponovnu odluku.

2.2. Odgovor na žalbu nije podnesen.

2.3. Žalbe su osnovane.

3. Ispitujući prvostupanjska rješenja u granicama razloga zbog kojih ih pobija žaliteljica i pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba postupka te na pravilnu primjenu materijalnog prava prema odredbi članka 353. stavka 1. ZPP-a, sve u vezi s pravnim pravilima paragrafa 267. i 268. Zakona o sudskom vanparničnom postupku (dalje: ZVP-a) čija pravila se primjenjuju u ovom izvanparničnom postupku na temelju odredbe članka 119. stavka 1. Zakona o izvanparničnom postupku (»Narodne novine«, broj 59/23.), ovaj sud ocjenjuje da su žalbe osnovane.

4. Prvostupanjski sud je pobijanim rješenjem utvrdio među te obvezao protustranku na plaćanje troškova postupka.

5. Pobijajući prvostupanjsko rješenje kojim je određena međa žaliteljica ističe da je prvostupanjski sud pogrešno postupio kada donio pobijano rješenje jer je riječ o šahti koja se nalazi na nekretnini u vlasništvu Republike Hrvatske a ne u vlasništvu protustranke te da su katastarske izmjere usklađene sa stvarnim stanjem pa da nije bilo razloga da sud određuje međa. Također, žalitelj ukazuje da je prvostupanjski sud donio pogrešnu odluku o troškovima postupka.

6. Prema utvrđenju prvostupanjskog suda među stranaka nije postignut sporazum oko uređenja međe, s tim da se stranke ne protive da međa prati katastar osim u spornom dijelu koji bi obuhvaćao šahtu predlagatelja. Nadalje, taj je sud utvrdio da katastarski plan koji je iskolčen prema mišljenu Državne geodetske uprave nije pogodan za prijenos koordinata na teren odnosno iskolčenja u svrhu obnove međnih oznaka pa je smatrao da uređenje međe po katastarskom planu nije u cijelosti primjenjivo jer ukoliko bi sud odredio među po katastru i u tom dijelu, uz činjenicu da nema u cijelosti dokaza do kuda točno seže zadnji mirni posjed stranaka u dijelu gdje je sporni prolaz, tada predlagatelj zaista bi imao pristup svojoj šahti što bi u narušenim odnosima među strankama (čemu je i sud svjedočio na terenu), po shvaćanju tog suda za predlagatelja bilo jako otegotno. Isto tako je taj sud smatrao da bi izmještajnje šahte s glavnim satom bilo kompliciranije od eventualnog konačnog rezanje šljive protustranke koja je već otpiljena do pola te eventualno i minimalnog zadiranja u postojeću živicu protustranke, a sve kako bi i protustranka zadržala svoj pristup poljoprivrednim strojem na tom dijelu.

7. Slijedom navedenoga, prvostupanjski je sud je po pravičnoj ocjeni odredio da predlagatelju pripadne ovaj dio na način da se obuhvati njegovu šahtu te da se spoji s preostalim dijelom koji prati katastar, sve kako bi se minimalno odstupilo od međe po katastru koja za stranke u preostalom dijelu nije sporna.

8. Navedeni zaključak prvostupanjskog suda ovaj žalbeni sud ne prihvaća jer je i žalbenim navodima protustranke doveden u sumnju.

9. Iz stanja spisa proizlazi da je žaliteljica tijekom postupka navodila da se predmetna šahta nalazi na javnoj cesti pa da nema mjesta izmješanju međe drukčije od one katastarske prema kojoj su stranke i koristile svoje nekretnine, a što žaliteljica ponavlja u žalbi.

10. Po ocjeni ovog suda žaliteljica s pravom ukazuje da se predmetna šahta nalazi izvan granica nekretnina predlagatelja, ali i proutstranke, kod činjenice da je ta šahta položena na cestovnom koridoru odnosno nekretnini u vlasništvu Republike Hrvatske, zbog čega žaliteljica opravdano dovodi u sumnju posjed te šahte.

10.01. Isto tako, a kad se ima na umu da iz stanja spisa i skice uviđaja proizlazi da se predmetna šahta nalazi izvan granica nekretnine protustranke, koja doduše taj dio koristi za prolaz do svoje nekretnine, pa ostaje nejasno na koji način protustranka onemoguće predlagatelju korištenje te šahte.

11. Prema mišljenju ovoga suda u konkretnim okolnostima kada je među strankama nesporno da šahta nalazi na nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske prvostupanjski je sud propustio dati relevantne razloge u odnosu na potrebu uređenja međe na nekretninama stranka.

12. Slijedom iznijetog, primjenom odredbe članka 380. točke 3. ZPP-a prihvaćena je žalba protustranake, ukinuto prvostupanjsko rješenje i predmet vraćen prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

11. U ponovnom postupku prvostupanjski sud će dopuniti činjenično stanje u smislu naprijed ukazanog, a potom pravilnom i valjanom ocjenom svih provedenih dokaza na temelju odredbe članka 8. ZPP-a, primjenom citiranih zakonskih odredbi ponovo odlučiti o postavljenom prijedlogu za uređenje međe, novom odlukom.

12. Kako je ukinuta odluka o glavnoj stvari trebalo je ukinuti i odluku o troškovima postupka, a o kojima će se, na temelju odredbe članka 166. stavka 3. ZPP-a, odlučiti u konačnoj odluci.

13. S obzirom na sve izneseno odlučeno je kao u izreci ovoga rješenja.

Split, 31. ožujka 2026.

S U T K I N J A

Sonja Meštrović