REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-937/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Slavka Pavkovića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja-protutuženika (dalje u tekstu: tužitelj) LZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Ivan Milišić, odvjetnik u Splitu, protiv tuženika-protutužitelja (dalje u tekstu: tuženici): 1. Raiffeisen bank st. OIB: 53056966535, Murecker Strasse 23, 8083 St.Stefan im Rosental, Austrija i 2. Verbriefung & Co. d.o.o. za usluge, OIB: 50053576872, Hribarov prilaz 6A, 10000 Zagreb, koje zastupa punomoćnik Nikola Remenar, odvjetnik u Zagrebu, radi brisanja založnog prava, izdavanja tabularne isprave i dr., odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Puli-Pola poslovni broj Gž-855/2025-2 od 17. rujna 2025. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Sinju poslovni broj Pn-3541/2015-27 od 29. ožujka 2022., u sjednici održanoj 31. ožujka 2026.,
r i j e š i o j e:
Prijedlog za dopuštenje revizije tužitelja se odbija.
Obrazloženje
1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Puli-Pola poslovni broj Gž-855/2025-2 od 17. rujna 2025. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Sinju poslovni broj Pn -3541/2015- 27 od 29. ožujka 2022. te postavio sljedeća pravna pitanja:
„1. Da li se dobrovoljno založno pravo na nekretnini koja je upisana u zemljišne knjige, osniva već sklapanjem ugovora ili tek uknjižbom istog u zemljišnu knjigu? 2. U situaciji kada titulus predstavlja jedna isprava a elementi nužni za upis (clausulae intabulandi) su sadržani u drugoj ispravi, može li egzistirati upis u zemljišnoj knjizi ako je isprava, u kojoj su sadržani elementi nužni za upis( modus ), utvrđena ništetnom (otpala je isprava na temelju koje je taj isti upis dopušten(modus) ODNOSNO je li valjan titulus za stjecanje(upis) stvarnog prava (založno pravo) onaj pravni posao koji ne sadrži clausulae intabulandi?
3. Da li upis založnog prava u zemljišnoj knjizi može egzistirati bez valjanog očitovanja volje vlasnika nekretnine clausulae intabulandi ?
4. Je li clausuale intabulandi sadržana u posebnoj ispravi predstavlja titulus ili modus stjecanja nekretnine?
5. Može li prestati založno pravo a da tražbina ne prestane odnosno da li je prestanak tražbine uvjet prestanka založnog prava?“.
2. Na prijedlog nije odgovoreno.
3. Prijedlog za dopuštenje revizije nije osnovan.
4. Postupajući sukladno odredbi čl. 387. i čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11 - proč. tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25
- dalje: ZPP) vijeće revizijskog suda je ocijenilo da od odgovora na navedena pitanja ne ovisi ishod ovog spora.
4.1. Naime, svim navedenim pitanjima tužitelj neosnovano polazi od pretpostavke da ništetnost očitovanja koje je dano isključivo radi uknjižbe založnog prava u zemljišnoj knjizi dovodi do brisanja uknjiženog založnog prava. Pravilno međutim drugostupanjski sud u pobijanoj odluci navodi da tuženik nije ni bio stranka navedenog očitovanja. Ono je predstavljalo jednostranu izjavu tužitelja i ostalih primatelja kredita i založnih dužnika (u vezi s ugovorom o kreditu), a na temelju tog očitovanja stranke se nisu niti sporazumjele o zasnivanju založnog prava, već ugovorom o kreditu. Stoga pravilno sud zaključuje da ništetnost Očitovanja ne utječe na valjanost uknjiženog založnog prava, pogotovo obzirom na nespornu činjenicu da nije prestala tražbina tuženika iz ugovora o kreditu.
5. Razlozi važnosti na koje se tužitelj u prijedlogu za dopuštenje revizije poziva u odnosu na navedena pitanja nisu uspoređujući s konkretnom činjeničnom i pravnom situacijom.
6. Slijedom iznesenog, a budući da je ocijenjeno da postavljena pravna pitanja nisu važna pravna pitanja u smislu čl. 385.a st. 1. ZPP, prijedlog za dopuštenje revizije je odbijen na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. ZPP.
Zagreb, 31. ožujka 2026.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Jadranko Jug
