REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-525/2026-3
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr.sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Slavka Pavkovića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice MU, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po punomoćniku iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Domagoj Čajkovski, Dalibor Čajkovski i Jelena Beg Čajkovski, odvjetnicima u Rijeci protiv tuženika Erste & Steiermarkische bank d.d. Rijeka, Jadranski trg 3a, OIB 23057039320, zastupane po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva Metelko i partneri, odvjetnicima u Zagrebu, radi utvrđenja ništetnosti i isplate, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude i rješenja Županijskog suda u Puli-Pola broj Gž-1379/2025-2 od 14. listopada 2025. kojom je djelomično potvrđena i djelomično preinačena presuda i rješenje Općinskog suda u Rijeci poslovni broj P- 2505/2019-30 od 30. srpnja 2025., u sjednici održanoj 31. ožujka 2026.,
r i j e š i o j e:
Dopušta se tuženiku revizija protiv presude i rješenja Županijskog suda u Puli- Pola broj Gž-1379/2025-2 od 14. listopada 2025. zbog sljedećih pravnih pitanja:
"1. Ima li potrošač valjanu pravnu osnovu da mu se dosudi isplata od strane Banke s osnove možebitno ništetne odredbe o valutnoj klauzuli u CHF, kao i odredbe o načinu promjene kamatne stope, u slučaju kada su potrošač i Banka sukladno glavi “IV.a KONVERZIJA KREDITA DENOMINIRANIH U CHF I DENOMINIRANIH U KUNAMA S VALUTNOM KLAUZULOM U CHF“ iz ZIDZPK/15 zaključili Aneks ugovora o kreditu kojim je izvršena konverzija osnovnog kredita iz CHF u EUR?
2. Je li sud temeljem tuženikovog prigovora radi prebijanja (procesnopravnog prigovora radi prebijanja), a u slučaju da utvrdi ništetnom odredbu o valutnoj klauzuli u CHF-u (kao prethodno pitanje ili usvajanjem deklaratornog tužbenog zahtjeva), dužan utvrditi postojanje tražbine tuženika s osnove manje plaćenih iznosa za razdoblje kad je tečaj CHF bio niži od tečaja CHF na dan isplate kredita, kao i s osnove pozitivnih tečajnih razlika nastalih prilikom isplata iz depozita u razdoblju kada je tečaj CHF bio viši od tečaja CHF po kojem je oročen depozit, te izvršiti prijeboj međusobnih potraživanja tužitelja i tuženika, a sve uzimajući u obzir odredbu članka 323. Zakona o obveznim odnosima?
3. Je li sud temeljem tuženikovog prigovora radi prebijanja (procesnopravnog prigovora radi prebijanja), a u slučaju da utvrdi ništetnom odredbu o promjeni kamatne stope sukladno odlukama banke (kao prethodno pitanje ili usvajanjem deklaratornog tužbenog zahtjeva), dužan utvrditi postojanje tražbine tuženika s osnove manje plaćenih iznosa za razdoblje kad je kamatna stopa bila niža od početno ugovorene kamatne stope te izvršiti prijeboj međusobnih potraživanja tužitelja i tuženika, a sve uzimajući u obzir odredbu članka 323. Zakona o obveznim odnosima?".
Obrazloženje
1. Tuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv drugostupanjske presude u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. i čl. 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 - dalje: ZPP- a), zbog pravnih pitanja koje smatra važnim za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, kao i za razvoj prava kroz sudsku praksu.
2. Na prijedlog nije odgovoreno.
3. Prijedlog je dopušten.
4. Vrhovni sud Republike Hrvatske je ocijenio da su postavljena pravna pitanja važna u smislu odredbe članka 385.a stavka 1. ZPP-a za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni. Naime, u odnosu na prvo postavljeno pitanje pobijana odluka u suprotnosti je primjerice s odlukama Županijskog suda u Puli broj Gž-73/2019 od 16. ožujka 2020. i Županijskog suda u Varaždinu, Stalne službe u Koprivnici broj Gž-1172/18 od 30. lipnja 2020. Također u pogledu pravnog pitanja zbog kojeg je dopuštena revizija postoji nejedinstvena praksa ovoga suda.
4.1. Kod drugog i trećeg pitanja riječ je o pravnim pitanjima o kojima nema prakse revizijskog suda, a praksa viših sudova nije jedinstvena.
5. Stoga je postupajući u smislu odredbe čl. 389.b st. 3. ZPP-a vijeće Vrhovnog suda Republike Hrvatske ocijenilo da je protiv drugostupanjske presude dopuštena revizija zbog pravnih pitanja navedenih u izreci.
Zagreb, 31. ožujka 2026.
Predsjednik vijeća:
dr.sc. Jadranko Jug
