Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž Ob-541/2024-3

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca Ivice Veselića kao predsjednika vijeća, Vlatke Paškvalin Bošković kao člana vijeća i izvjestitelja te Tihane Marije Miladin, kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice AZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Mladen Obradović, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika RZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Kornelija Brlečić Ivko, odvjetnica u Zagrebu, radi utvrđenja, odlučujući o žalbi tuženika izjavljenoj protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P Ob-1097/2022-26 od 26. rujna 2024. u sjednici vijeća održanoj 31. ožujka 2026.,

r i j e š i o  j e

I. Ukida se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P Ob-1097/2022-26 od 26. rujna 2024. i predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje pred drugim sucem pojedincem.

II. Odluka o troškovima žalbenog postupka ostavlja se za konačnu odluku.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja utvrđeno je da je tužiteljica suvlasnica u ½ dijela nekretnine i to: 6. suvlasnički dio 45/826 z.k. č. br. [katastarska čestica], dvorište i šuma, Belčina kod kuće u [adresa], površine 2755 m2, upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te je naloženo tuženiku naknaditi tužiteljici trošak parničnog postupka u iznosu od 4.686,90 EUR sa zateznim kamatama tekućim od presuđenja pa do isplate.

2. Protiv navedene presude žali se tuženik zbog svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine“, broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP). Predlaže pobijanu presudu ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje, uz naknadu troškova žalbenog postupka.

3. Žalba tuženika je osnovana.

4. Predmet spora u ovoj parnici je zahtjev tužiteljice na utvrđenje da je suvlasnica 1/2 dijela 6. suvlasnički dio 45/826 z.k. č. br. [katastarska čestica], dvorište i šuma, [adresa] kod kuće u [adresa], površine 2755 m2, upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koja nekretnina u naravi predstavlja zemljište na kojem je izgrađena kuća koja se sastoji od prizemlja, kata i potkrovlja.

5. Ispitujući pobijanu presudu, kao i postupak koji je prethodio odluci, ovaj sud je utvrdio da sud prvog stupnja nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. ZPP-a na koje ovaj sud u smislu odredbe čl. 365. st. 2. ZPP- a pazi po službenoj dužnosti. No prvostupanjski sud je počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a, na koju povredu u žalbi ukazuje tuženik.

6. Prvostupanjski sud pošavši od utvrđenja kako iz iskaza stranaka nesporno proizlazi da je nekretnina stečena za vrijeme trajanja braka stranaka i to temeljem sudske nagodbe od 16. ožujka 2017. u predmetu istog suda poslovni broj Mir-17/16, a ista isplaćena prodavatelju 12. svibnja 2017. sredstvima koja predstavljaju bračnu stečevinu, utvrđuje da je predmetna nekretnina bračna stečevina bračnih drugova na jednake dijelove, jer drugačije nisu ugovorili pa temeljem čl. 36. Obiteljskog zakona, pritom ukazujući na odredbu čl. 366. st. 1., čl. 9 i čl. 395. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima prihvaća zahtjev tužiteljice u cijelosti i odlučuje kao u izreci pobijane presude. Sud u obrazloženju napominje da nije ocjenjivao iskaze saslušanih svjedoka, jer nemaju direktnih saznanja o stjecanju nekretnine, a da je odluku moguće donijeti temeljem iskaza stranka i dokumentacije koja prileži spisu.

7. Odluka suda prvog stupnja ne može se, barem za sada prihvatiti.

8. Sud prvog stupnja odluku o tome da su stranke suvlasnici u jednakim omjerima temelji isključivo na činjenici da je nekretnina stečena temeljem sudske nagodbe sklopljene 16. ožujka 2017. u postupku mirenja pred istim sudom u predmetu poslovni broj Mir-17/16 sredstvima koja predstavljaju bračnu stečevinu, dok je u obrazloženju pobijane presude u potpunosti propustio navesti razloge o tom svom uvjerenju, slijedom čega se pobijana presuda ne da ispitati, a na što osnovano žalbom ukazuje tuženik. Kod ocjene dokaza sud je ograničen obvezom da danu ocjenu opravda jasnim, uvjerljivim i logičnim razlozima iz kojih bi se ona mogla provjeriti, odnosno ispitati, a što je u pobijanoj presudi u potpunosti izostalo, čime je sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a.

9. U pogledu spomenute nagodbe treba reći da bi iz iskaza stranaka proizlazilo da je tuženikov otac navodno bio u ugovornom odnosu ortakluka sa pokojnim LZ, a iz sadržaja spisa je za zaključiti da su u postupku koji je okončan sklapanjem spomenute sudske nagodbe 2017. stranke bile nasljednica pokojnog CZ i tuženik, no o tome što je bio predmet tužbenog zahtjeva u tom postupku koji je okončan sklapanjem sudske nagodbe temeljem koje je tuženik bio u obvezi isplatiti 100.000,00 kn i na što se konkretno odnosila isplata tog nagođenog iznosa prvostupanjski sud ne daje nikakve razloge, a na toj sudskoj nagodbi temelji pobijanu odluku i vezano za vrijeme sklapanja iste utvrđuje mjerodavnim odredbe Obiteljskog zakona i da su stranke suvlasnici predmetne nekretnine svaka u ½ dijela.

10. Ovdje nadalje treba primijetiti da je tužiteljica u činjeničnim navodima tužbe navela da se isplata odnosila na zemljište, dok u svojem stranačkom iskazu tvrdi da se odnosila na zemljište i prizemlje objekta, a tuženik tvrdi da se odnosila na plaćanje zemljišta, pri čemu njihovi iskazi nisu u suglasju ni oko toga tko je i u kolikom iznosu dao novac za isplatu nagođenog iznosa, iz zajedničke ili posebne imovine stranaka i je li dio novca pozajmila kćerka stranaka, a što je sve prvostupanjski sud propustio utvrditi, tako da je i činjenično stanje pogrešno i nepotpuno utvrđeno, na koji žalbeni razlog osnovano ukazuje žalbom tuženik.

11. Nadalje, prvostupanjski sud je propustio utvrditi kada je zaključen brak stranaka, do kada je trajala bračna zajednica stranaka, u kojem razdoblju je započela nadogradnja predmetne kuće na spornoj nekretnini, kada je ista dovršena i čijim sredstvima je nadogradnja izvršena.

12. Iz provedenog dokaznog postupka bi proizlazilo, a među strankama nije sporno, da je sporna nekretnina upisana u zemljišnim knjigama kao vlasništvo tuženika, da je prije sklapanja braka ovdje stranaka na zemljištu već postojao prizemni objekt, sagrađen od roditelja tuženika, koji su tijekom trajanja bračne zajednice stranke nadogradile (I. kat i potkrovlje) i privele namjeni za stanovanje svoje obitelji i najam, a da je nadogradnja izvršena u razdoblju od 1985. do 1996.

13. Stoga osnovano tuženik u žalbi ističe da u konkretnom slučaju nesporno postoji dio imovine - prizemlje nastale građenjem prednika tuženika prije braka stranaka, dio imovine - nadogradnja nastala građenjem tijekom trajanja braka parničnih stranaka i te postoji isplata po sudskoj nagodbi iz 2017.

14. Zbog propusta prvostupanjskog suda u pogledu utvrđenja odlučnih činjenica za donošenje odluke u ovom postupku, a na što je ukazano ovim obrazloženjem, nije moguće sa sigurnošću zaključiti koji propis bi bio mjerodavan za odlučivanje, no treba reći da se pravni režim imovine bračnih drugova prosuđuje prema zakonu koji je bio na snazi u vrijeme stjecanja te imovine (odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-57/05 od 14. prosinca 2005).

15. Kako bi temeljem stanja spisa, barem za sada, proizlazilo da među strankama nije sporno da je prije sklapanja braka ovdje stranaka već postojao prizemni objekt, sagrađen od roditelja tuženika, a nadogradnja I. kata i potkrovlja izvršena je tijekom trajanja bračne zajednice, u razdoblju od 1985. do 1996., s obzirom na vrijeme izvođenja i dovršetka nadogradnje predmetne nekretnine, proizlazi da je to stjecanje vršeno u razdoblju važenja Zakona o braku i porodičnim odnosima. ("Narodne novine" br. 11/78, 27/78, 45/89 i 51/89-službeni pročišćeni tekst, 59/90, 25/94 i 162/98 – dalje: ZBPO), iz čega slijedi da udjele bračnih drugova u stjecanju te zajedničke imovine treba cijeniti prema njihovom doprinosu, pri čemu se vodi računa ne samo u osobnom dohotku i zaradi svakog od bračnih drugova, već i o pomoći jednog bračnog druga drugome, o radu u domaćinstvu i obitelji, brizi oko odgoja i podizanja djece, kao i o svakom drugom obliku rada i suradnje u upravljanju, održavanju i povećanju zajedničke imovine (čl. 287. st. 1. ZBPO).

16. Nadalje treba reći da u slučaju kada je zemljište, na kojem je sagrađen dio obiteljske kuće vlastita imovina jednog bračnog druga, na kojem su oba bračna druga za trajanja bračne zajednice sredstvima koja predstavljaju bračnu stečevinu, nadogradile obiteljsku kuću na prije braka izgrađenom prizemlju, uz suglasnu volju za stjecanje njihovog suvlasništva nad predmetnom nekretninom, vodeći pritom računa o načelu pravnog jedinstva nekretnine propisanom čl. 2. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 143/13 i 152/14 - dalje: ZVDSP), čl. 9. st. 1. i 3. ZVDSP-a, da bi se utvrdili suvlasnički omjeri na tako stečenoj imovini potrebno je najprije utvrditi koliko vrijednost zemljišta i vrijednost prizemnog objekta (bez nadogradnje) sudjeluje u vrijednosti sporne nekretnine u cjelini, a potom i ovisno o odnosu tih vrijednosti prema vrijednosti koja predstavlja bračnu stečevinu (u kojoj su stranke ovisno o pravnom režimu ili suvlasnici na jednake dijelove ili se udjeli primjenom ZBPO-a trebaju utvrditi) utvrditi suvlasničke omjere na tako stečenoj imovini.

17. Iz iznesenih razloga valjalo je ukinuti prvostupanjsku presudu i u svezi s tim i odluku o parničnom trošku i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje (čl. 370. ZPP), pred drugim sucem pojedincem (čl. 371. ZPP-a).

18. U ponovnom će postupku prvostupanjski sud na pouzdan i nedvojben način raspraviti i utvrditi činjenice o kojima ovisi ocjena osnovanosti tužbenog zahtjeva u skladu s dokaznim prijedlozima stranaka te će za svoj zaključak dati jasne i potpune razloge. Tek nakon toga će prvostupanjski sud biti u mogućnosti, ocjenom izvedenih dokaza u skladu s čl. 8. ZPP-a donijeti pravilnu i zakonitu odluku u ovom sporu.

19. O trošku žalbe odlučeno je temeljem čl. 166. st. 3. ZPP-a.

U Zagrebu 31. ožujka 2026.

Predsjednik vijeća

Ivica Veselić