Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž R-16/2026-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Vesne Žulj, predsjednice vijeća, Roberta Jambora, člana vijeća i suca izvjestitelja i Mirele Mijoč Kramar, članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice MV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Mariji Jukić Jurišić, odvjetnici u Zagrebu, Đorđićeva 15, protiv tuženika HOK-osiguranje d.d., Zagreb, Capraška ulica 6, OIB: 00432869176, zastupanog po punomoćnici Ivi Pezić, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Olujić, Pezić & partneri d.o.o., Zagreb, Marulićev trg 2, radi isplate osigurnine, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-1209/2024-18 od 28. listopada 2025., u sjednici vijeća održanoj dana 31. ožujka 2026.

r i j e š i o  j e

I. Ukida se presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr- 1209/2024-18 od 28. listopada 2025. i predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

II. Ostavlja se o troškovima žalbenog postupka odlučiti u konačnoj odluci.

III. Naređuje se da se nova glavna rasprava održi pred drugim sucem pojedincem suda prvog stupnja.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja naloženo je tuženiku da tužiteljici isplati iznos od 4.596,00 eura sa zateznim kamatama tekućim od 2. srpnja 2024. do isplate (točka I. izreke), te da mu nadoknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 1.800,00 eura sa zateznim kamatama tekućim od presuđenja do isplate (točka II. izreke).

2. Protiv presude žalbu je podnio tuženik iz svih razloga predviđenih čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25 - dalje: ZPP), te predlaže pobijanu presudu preinačiti i tužbeni zahtjev odbiti, odnosno podredno, istu ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

3. Žalba je osnovana.

4. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za isplatom osigurnine u visini pretrpljene štete uzrokovane ozljedom na radu za koju je odgovoran njezin poslodavac čija je odgovornost ugovorom o osiguranju osigurana kod tuženika.

5. Sud prvog stupnja utvrdio je u prvostupanjskom postupku (točka 5. obrazloženja) da je između stranaka nesporno da se dogodio štetni događaj, pasivna legitimacija, odgovornost za štetu i tuđa pomoć i njega, te da je sporna visina naknade. Na temelju takvih utvrđenja, te na temelju, u pobijanoj presudi u cijelosti i doslovno prepisanog nalaza i mišljenja vještaka dr. Igora Stipančića, sud prvog stupnja je tužbeni zahtjev tužiteljice primjenom odredbi čl. 25. Zakona o zaštiti na radu ("Narodne novine", br. 71/14, 118/14, 154/14, 94/18, 96/18 – dalje: ZZR) i čl. 1100. st. 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23 - dalje: ZOO), u cijelosti prihvatio.

6. Tuženik žalbom osporava odluku suda prvog stupnja ističući u istoj da je u odgovoru na tužbu osporio odgovornost za štetu, te da je utvrđenje suda prvog stupnja da je u postupku sporna isključivo visina tužbenog zahtjeva pogrešno i proturječno. Također, tuženik u žalbi ističe i da je sud prvog stupnja propustio utvrditi dinamiku nastanka štetnog događaja, te da je sud prvog stupnja neosnovano odbio njegov prijedlog za izvođenjem dokaza vještačenjem po vještaku zaštite na radu pri čemu nije saslušao niti tužiteljicu kako bi utvrdio da li je do štetnog događaja došlo uslijed namjere ili nepažnje na što je ukazivao tijekom postupka.

7. Žalbeni navodi tuženika su osnovani. Naime, tuženik je već u odgovoru na tužbu osporio odgovornost tužiteljičinog poslodavca za štetu koja je prouzrokovana tužiteljici, te da je šteta prouzročena krivnjom tužiteljice. Dakle, utvrđenje suda prvog stupnja da je u postupku nesporno postojanje odgovornosti za štetu (točka 5. obrazloženja) proturječno je s navodima tuženikovog odgovora na tužbu. S obzirom da su razlozi o odlučnim činjenicama u pobijanoj presudi proturječni, to pobijana presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati čime je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP.

8. Nadalje, s obzirom da je u postupku sporno postojanje odgovornosti za štetu tužiteljičinog poslodavca, te nije jasno uopće kako je točno i u kojim okolnostima do štetnog događaja došlo, to za sada nije bilo osnove za odbijanjem dokaznog prijedloga tuženika za izvođenjem dokaza vještačenjem po vještaku zaštite na radu. To pogotovo u situaciji kada dokaz saslušanjem tužiteljice iz nepoznatog razloga nije izveden, iako je dokaz njezinim saslušanjem predložen i određen na pripremnom ročištu održanom 13. siječnja 2025. na kojem je sud donio rješenje da će se izvesti svi od stranaka predloženi dokazi. Pritom sud prvog stupnja u pobijanoj presudi (točka 3. obrazloženja) navodi da je izveo i dokaz saslušanjem tužiteljice, iako naravno, taj dokaz iz nepoznatih i u svakom slučaju neobrazloženih razloga nije izveo. Slijedom iznijetog, u postupku je neizvođenjem dokaza koji su predloženi radi utvrđivanja odlučnih činjenica o kojima ovisi donošenje pravilne i zakonite presude počinjena i relativno bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u svezi s čl. 220. st. 2. ZPP.

9. Osnovani su i žalbeni navodi tuženika koji se odnose na odluku o zateznim kamatama. Naime, odluka o zateznim kamatama koja se doslovce sastoji od jedne, ne preduge, rečenice ne sadrži niti minimalnu osnovu da bi se mogla ispitati. Iz izreke presude, ali ne i iz obrazloženja, može se zaključiti da je sud prvog stupnja tužiteljici zatezne kamate dosudio od dana podnošenja odštetnog zahtjeva. Međutim, tuženik je još u odgovoru na tužbu osporio da je tužiteljičin odštetni zahtjev primio, pa je dužnost suda prvog stupnja bila da tu spornu činjenicu raspravi i u presudi jasno navede što je utvrdio. Stoga je i u dijelu koji se odnosi na dosuđivanje zateznih kamata također počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP.

10. U tom smislu sudu prvog stupnja se ukazuje da formalnopravno spor između tužiteljice i tuženika ne predstavlja spor o naknadi štete, već spor o isplati osigurnine. To iz razloga što eventualna obveza tuženika ima svoju pravnu osnovu u ugovoru točnije sklopljenom ugovoru o osiguranju (čl. 247. u svezi s čl. 20. st. 1. ZOO), a ne izvanugovornom odnosu prouzročenja štete (čl. 1045. st. 1. u svezi s čl. 20. st. 1. ZOO). Dakle, tuženik je kao osiguratelj, sukladno odredbama ugovora o osiguranju od odgovornosti (čl. 964. i čl. 965. ZOO), dužan isplatiti tužiteljici kao oštećenoj trećoj osobi osigurninu ako nastane osigurani slučaj za koji odgovara njegov osiguranik (tužiteljičin poslodavac). Stoga je za donošenje odluke o zateznim kamatama mjerodavna odredba čl. 943. ZOO, pa je u primjeni navedene odredbe sud prvog stupnja dužan utvrditi da li je tuženik kao osiguratelj dobio obavijest da se osigurani slučaj dogodio, te, ako je, kada je obavijest o osiguranom slučaju primio.

11. Slijedom iznijetih razloga, valjalo je, temeljem čl. 369. st. 1. ZPP, prvostupanjsku presudu ukinuti i vratiti predmet sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

12. S obzirom da obveza naknade troškova ovisi o konačnom rješenju spora, to je ukinuta i odluka o troškovima parničnog postupka koja je sadržana u točki II. izreke.

13. Odluka o troškovima žalbenog postupka ostavljena je za konačnu odluku, sukladno odredbi čl. 166. st. 3. ZPP.

14. Imajući u vidu brojnost, težinu i prirodu bitnih povreda odredaba parničnog postupka koje je počinio sud prvog stupnja, temeljem čl. 371. ZPP naređeno je da se nova glavna rasprava održi pred drugim sucem pojedincem suda prvog stupnja.

15. U ponovljenom postupku sud prvog stupnja će otkloniti bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje mu je ovaj žalbeni sud ukazao ovim rješenjem, te će, imajući u vidu činjenice koje su u postupku sporne, ponovno ocijeniti da li je u postupku potrebno izvesti dokaz saslušanjem tužiteljice kako je to u postupku već određeno na pripremnom ročištu održanom 13. siječnja 2025. Nakon eventualnog saslušanja tužiteljice, sud prvog stupnja će imajući uvidu dinamiku i okolnosti u kojima je došlo do utuženog štetnog događaja za koji tužiteljica u postupku tvrdi da predstavlja osigurani slučaj ocijeniti da li je u postupku potrebno izvoditi dokaz vještačenjem po vještaku zaštite na radu. Odluku o zateznim kamatama sud prvog stupnja će donijeti pravilnom primjenom odredbe čl. 943. ZOO, te će u svrhu primjene navedene odredbe utvrditi sve odlučne činjenice posebice činjenicu da li je i kada tuženik primio obavijest o osiguranom slučaju.

16. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu, 31. ožujka 2026.

Predsjednica vijeća:

Vesna Žulj