Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj Gž R-347/2024-5
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Diani Preglej, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja TŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Mirko Kovač, odvjetnik u Zagrebu, protiv tužene Republike Hrvatske, Ministarstvo pravosuđa, OIB: 52634238587, Zagreb, koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Velikoj Gorici, Građansko-upravni odjel, Velika Gorica, radi isplate, odlučujući o žalbama tužitelja i tuženika protiv presude Općinskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Pr-63/2020-21 od 19. veljače 2024., dana 31. ožujka 2026.
r i j e š i o j e
I Ukida se presuda Općinskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Pr- 63/2020-21 od 19. veljače 2024. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
II. O troškovima žalbenog postupka odlučit će se u konačnoj odluci.
Obrazloženje
1. Presudom suda prvog stupnja je pod točkom I. izreke naloženo tuženici Republici Hrvatskoj isplatiti tužitelju TŽ, na ime razlike plaće, ukupan iznos 751,50 bruto sa zateznim kamatama od dospijeća svakog pojedinačno navedenog iznosa pa do isplate, počevši od 16. rujna 2016., izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku 15 dana. Pod točkom II. izreke je naloženo tuženici naknaditi tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu 1.314,38 eura, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje, koje prethodi tekućem polugodištu uvećano za tri postotna poena koja teče od 19. veljače 2024. pa do isplate, sve u roku 15 (petnaest) dana.
2. Protiv navedene presude žali se tuženica zbog svih zakonskih razloga iz odredbe čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 - dalje ZPP), predlaže ukinuti pobijanu presudu i predmet vratiti na ponovno suđenje prvostupanjskom sudu ili preinačiti presudu.
3. Protiv odluke o troškovima postupka pod točkom II. izreke u dijelu u kojem nije prihvaćen njegov zahtjev preko dosuđenog iznosa od 1.314,38 eura, žali se tužitelj bez navođenja zakonskih razloga iz odredbe čl. 353. st. 1. ZPP-a te pa predlaže preinačiti prvostupanjsku odluku u pobijanom dijelu i dosuditi tužitelju daljnji trošak, te traži naknadu troška sastava žalbe.
4. U odgovoru na žalbu tuženice, tužitelj poriče žalbene navode te predlaže žalbu tuženika odbiti kao neosnovanu.
5. Žalbe tužitelja i tuženice su osnovane.
6. Predmet spora je zahtjev tužitelja, zaposlenog kod tuženice, za isplatu naknade za prekovremene sate za utuženo razdoblje u mjesecima kada je tužitelj radio na blagdan, koji je padao u radni dan od ponedjeljka do petka.
7. U obrazloženju prvostupanjske presude je navedeno sljedeće:
- da je tužitelj zaposlenik tuženice tj. državni službenik zaposlen u Ministarstvu pravosuđa, u Odgojnom zavodu Turopolje, u Odjelu osiguranja, kao mlađi pravosudni policajac,
- da je nesporno da se tužitelj 18. kolovoza 2020., dakle prije podnošenja tužbe u ovom predmetu, u smislu odredbe čl. 186.a ZPP-a obratio tuženici sa zahtjevom za mirno rješenje spora (list 5-7 spisa), a koji odgovor tuženice ne prileži spisu,
- da je temeljem čl. 44. st. 1. t. 2. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike ("Narodne novine" br. 93/08, 89/12, 104/13 - osnovni tekst i Dodatak I, 150/13., 153/13.- Dodatak II – dalje: KU/08), a identično je propisano i u čl. 38. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike iz 2017. ("Narodne novine" br. 112/17 – dalje: KU/17), svaki službenik ima pravo na uvećanje plaće od 50% za prekovremeni rad; da je stavkom 10. istog članka KU/17 propisano da se prekovremenim radom službenika koji rade u smjenama ili turnusima, smatra svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati; da je odredbom čl. 44. st. 2. KU/08 propisano da se dodaci iz stavka 1. međusobno se ne isključuju osim dodatka za rad u turnusu i rad u drugoj smjeni te u skladu s odredbom čl. 44. st. 1. t. 5. KU/08 ako službenik ili namještenik radi na blagdane, neradne dane utvrđene zakonom i na Uskrs ima pravo na plaću uvećanu za 150%,
- da prema odredbama KU/13 i KU/17. plaću službenika i namještenika čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću; da je osnovna plaća umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je raspoređen (dakle broj radnih dana x 8, čl. 44. st. 12. KU/08) te na ovim stavkama čl. 44. KU/08 tužitelj temelji svoju osnovu potraživanja,
- da je Komisija nadležna za tumačenje kolektivnog ugovora u nekoliko svojih Zapisnika protumačila čl. 44. st. 10. i 12. KU/08 na način da je utvrdila da tužitelj ima pravo na naknadu za prekovremeni rad u trenutku kada prijeđe mjesečni fond radnih sati, a koji se dobije na način da se broj radnih dana u mjesecu pomnoži s 8 sati, dok u taj fond sati ne ulaze blagdani i neradni dani određeni zakonom,
- da je tužitelj u utuženom razdoblju poslove obavljao u turnusu i u smjenama, a kako to proizlazi iz evidencije tuženika koja je bila predmetom vještačenja, da je iste poslove obavljao prema rasporedu radnog vremena tužene, da je mjesečno odrađivao sve radne sate i dane (osim u dane bolovanja kako su evidentirani), da u utuženom razdoblju nije koristio neplaćeni dopust te da iz evidencije o radu proizlazi da je tužitelj pored toga radio i na dane blagdana i neradne dane koji su padali između ponedjeljka i petka,
- da s obzirom na prihvaćene iskaze svjedoka UŽ i VŽ i tužitelja, kao i dio iskaza svjedoka ŽŽ i PŽ, kao logične i neposredno uvjerljive, prvostupanjski sud nalazi utvrđenim da je tužitelj u utuženom razdoblju odradio sve sate, a kako to proizlazi iz evidencije tuženice, kao i da niti jedan dan nije neopravdano izostao s posla niti je u utuženom razdoblju koristio neplaćeni dopust,
- da iz nalaza i mišljenja vještakinje Petre Blašković od 18. listopada 2023. (list 210-214 spisa) proizlazi da u skladu s postavljenim zadatkom, na temelju pregledane dokumentacije te prema utvrđenjima i izračunima iz nalaza, neisplaćena bruto plaća po osnovi prekovremenog rada, u mjesecima kada je tužitelj radio na blagdan koji pada u dane od ponedjeljka do petka te sati koje je tužitelj odradio na način koji su bili duži od dnevnog rada i duži od 40 sati tjedno, ukupno iznosi 751,50 eura, a izračun pojedinih mjesečnih iznosa i dospijeća istih dani su u Tabeli na stranici 7-8 Nalaza i mišljenja (poleđina lista 213 i lista 214 spisa). Pritom je vještakinja iz dokumentacije utvrdila da tuženica u pojedinim mjesecima nije iskazala sve sate koji su iskazani u evidencijama o korištenju radnog vremena te je utvrdila za svaki mjesec vještačenja mjesečni fond sati te fond sati blagdana u tjednu od ponedjeljka do petka te izračunala mjesečni fond radnih sati na način da je od mjesečnog fonda sati oduzela sate blagdana koji padaju u tjednu od ponedjeljka do petka.
8. Na temelju naprijed iznesenog, prvostupanjski sud je utvrdio da tužitelju pripada neisplaćena bruto plaća po osnovi prekovremenog rada u mjesecima kada je tužitelj radio na blagdan, koji pada u dane od ponedjeljka do petka, za utuženo razdoblje od kolovoza 2015. do zaključno kolovoza 2020. u ukupnom bruto iznosu od 751,50 eura, koji iznos je i dosuđen tužitelju, te je odlučeno kao pod točkom I. izreke pobijane presude.
9. Tuženica u žalbi u bitnome navodi da je odredbom čl. 44. st. 2. KU/08 i Tumačenjem br. 44. Zajedničke komisije utvrđeno da je mjesečni fond radnih sati koje službenici trebaju raditi u tekućem mjesecu za sve službenike i namještenike jedinstven, a dobije se na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži s 8 sati. Pritom činjenica da u taj fond ne ulaze blagdani i neradni dani određeni zakonom ne znači da svaki sat rada tužitelja na blagdan vještak treba uvijek obračunavati kao prekovremeni rad, kako je to učinjeno u financijskom vještačenju, a što je sud prihvatio, već samo ukoliko tako odrađeni sati prelaze mjesečni fond radnih sati ili su duži od redovnom turnusa, a ukupno vrijeme prekovremenog rada (sati i minute) zbraja se na mjesečnoj razini i zaokružuje na ostvareni puni sat prekovremenog rada (Tumačenje br. 12/44 od 13. lipnja 2013. Zajedničke komisije).
10. Tumačenja Zajedničke komisije broj 8/44, 2/35, 24/44 te Tumačenje od 16. svibnja 2012. u bitnom se razlikuju od shvaćanja sudova (pozivom na Tumačenja broj 4/44, 10/44 i 11/44) u tome što redovni mjesečni fond radnih sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu čini umnožak radnih dana (bez subota i nedjelja) u tekućem mjesecu i 8 sati, dok je prema shvaćanju sudova redovni mjesečni fond radnih sati činio umnožak radnih dana (bez subota, nedjelja i blagdana) i 8 sati.
11. Obzirom na obvezujući karakter tumačenja Kolektivnog ugovora po Zajedničkom povjerenstvu za tumačenje Kolektivnog ugovora, koji predstavlja sastavni dio Kolektivnog ugovora (čl. 120. st. 1. KU/08, odnosno čl. 101. st. 8. KU/17), djelomično je osnovana tvrdnja tuženice da su nižestupanjski sudovi pogrešno primijenili materijalno pravo kada su zaključili da je tuženica u cijelom utuženom razdoblju pogrešno računala mjesečni fond radnih sati, propuštajući taj fond umanjiti za dane blagdana u tom mjesecu (tako i u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-1140/2022-2 od 15. veljače 2023.).
12. Prema odredbi čl. 44. st. 1. KU/08, odnosno čl. 38. st. 10. KU/17, sati odrađeni prema redovitom rasporedu radnog vremena na blagdan ili neradni dan, u smislu Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine", broj: 33/96, 96/01, 13/02, 112/05, 59/06, 55/08 i 74/11,), evidentiraju se kao redovni rad i ubrajaju u redovnu mjesečnu satnicu. Ovisno o tome jesu li stvarno odrađeni radni sati odrađeni kroz rad u turnusima, smjenskom radu i na blagdan ili neradni dan i dr., ti sati uvećavaju se prema čl. 44. st. 12. KU/08, odnosno čl. 38. st. 10. KU/17. Ako tako obračunati mjesečni fond odrađenih sati prelazi redoviti mjesečni fond sati (koji je jednak za sve radnike), tek tada ti sati predstavljaju prekovremeni rad u smislu odredbe čl. 44. st. 12. KU/08, odnosno čl. 38. st. 10. KU/17.
13. Budući da tužitelj tužbeni zahtjev za isplatu iznosa od 751,50 eura bruto temelji na djelomično neosnovanoj tvrdnji o pogrešno obračunatim mjesečnim fondovima radnih sati, a time i postojanju razlike između tako utvrđenih fondova sati i utvrđenih mjesečnih odrađenih fondova sati, koje u svom opsegu ne spori, žalba tuženice je osnovana.
14. Slijedom navedenog, budući da zbog pogrešnog pravnog pristupa prvostupanjski sud osnovanost tužbenog zahtjeva nisu raspravili primjenom Tumačenja broj 8/44, 2/35 i 24/44 kao i Tumačenja od 16. svibnja 2012., izostali su razlozi o odlučnim činjenicama pa je valjalo na temelju odredbe čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a ukinuti prvostupanjsku presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.
15. U ponovnom suđenju će sud prvog stupnja provesti dopunu vještačenja u kojoj je potrebno prekovremene sate obračunavati u odnosu na redovni mjesečni fond radnih sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu, koji čini umnožak radnih dana (bez subota i nedjelja) i 8 sati, a nakon toga donijeti novu i na zakonu osnovanu odluku.
16. Budući da je ukinuta odluka o glavnoj stvari, valjalo je ukinuti i odluku o troškovima postupka, zbog čega je neosnovana žalba tužitelja u kojoj traži da mu drugostupanjski sud dosudi daljnji trošak parničnog postupka.
17. Temeljem odredbe čl. 166. st. 3. ZPP-a je odlučeno kao u točki II izreke rješenja.
U Zagrebu, 31. ožujka 2026.
Sudac:
Diana Preglej
