Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž Ovr-365/2026-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Roberti Pandža, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagateljice osiguranja Republike Hrvatske, Ministarstvo financija, Porezna uprava, Područni ured Sisak OIB: 52634238587, koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Sisku, protiv protivnika osiguranja KD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Iva Žuvanić Štambuk, odvjetnica u Zagrebu, Matice Hrvatske 2, radi prisilnog zasnivanja založnog prava na nekretninama protivnika osiguranja, odlučujući o žalbi protivnika osiguranja protiv rješenja o osiguranju Općinskog suda u Sisku, Stalna služba u Glini, poslovni broj Ovr-236/3035-2 od 27. ožujka 2025., dana 31. ožujka 2026.,

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba protivnika osiguranja KD, kao neosnovana i potvrđuje rješenje o osiguranju Općinskog suda u Sisku, Stalna služba u Glini, poslovni broj Ovr-236/3035-2 od 27. ožujka 2025.

Obrazloženje

1. Pobijanim prvostupanjskim rješenjem, na temelju dva ovršna rješenja Ministarstva financija - Porezne uprave, Područnog ureda Sisak, i to rješenja Ministarstva financija, Porezne uprave, Područnog ureda Sisak, Klasa: UP/I-415-02/2024- 001/01622, Ur.broj: 513-007-03/2024-01 od 8. rujna 2024. (radi naplate novčane tražbine predlagateljice osiguranja u iznosu od ukupno 29.871,56 eura zajedno s pripadajućim zateznim kamatama) te rješenja Ministarstva financija, Porezne uprave, Područnog ureda Sisak, Klasa: UP/I-415-02/2024-001/01621, Ur.broj: 513-007- 03/2024-01 od 6. rujna 2024. (radi naplate novčane tražbine predlagateljice osiguranja u iznosu od ukupno 510,78 eura), određeno je osiguranje uknjižbom založnog prava u korist predlagateljice osiguranja na nekretninama u vlasništvu protivnika osiguranja (pobliže opisanima u izreci pobijanog rješenja) te je istim rješenjem naloženo protivniku osiguranja da predlagateljici osiguranja plati troškove postupka u iznosu od 500,00 eura, zajedno s pripadajućim zateznim kamatama.

2. Protiv navedenog rješenja žali se protivnik osiguranja ne navodeći određeno žalbene razloge propisane odredbom čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP), a koji se ima primijeniti u ovoj pravnoj stvari na temelju odredbe čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 6/24, dalje: OZ). Predlaže rješenje ukinuti.

3. U odgovoru na žalbu predlagateljica osiguranja se protivi navodima žalbe predlažući žalbu protivnika osiguranja odbiti.

4. Žalba protivnika osiguranja nije osnovana.

5. Prilikom ispitivanja predmetnog rješenja i postupka koji mu je prethodio, nije utvrđeno da je počinjena neka od bitnih povreda odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a, u svezi s čl. 21. st. 1. OZ-a, a na koje povrede ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem čl. 365. st. 2. ZPP-a, u svezi s čl. 381. ZPP-a.

6. Također, pobijanim rješenjem nije ostvaren niti jedan od žalbenih razloga na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti primjenom odredbe čl. 50. st. 5. OZ-a.

7. Konačno, u rješenju nije došlo niti do pogrešne primjene materijalnog prava jer je istim određeno osiguranje sukladno podnesenom prijedlogu za osiguranje i u okviru sadržaja navedenih ovršnih isprava.

8. Predmet ovog postupka je prijedlog predlagateljice osiguranja od 26. ožujka 2025. za određivanje osiguranja dospjele novčane tražbine predlagateljice osiguranja u ukupnom iznosu od 30.382,34 eura, zajedno s pripadajućim zateznim kamatama te troškovima postupka, prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretnina protivnika osiguranja.

9. Iz sadržaja prijedloga za osiguranje jasno proizlazi da je predlagateljica osiguranja predložila donošenje rješenja o osiguranju na temelju dvije ovršne isprave (dva rješenja o poreznom dugu na ime ovršenika kao poreznog obveznika), koje ovršne isprave se odnose na protivnika osiguranja, kao poreznog obveznika, na kojim rješenjima se nalazi potvrda ovršnosti, slijedom čega iste u konkretnom slučaju predstavljaju ovršne odluke donesene u upravnom postupku sukladno odredbama čl. 23. i čl. 25. OZ-a.

10. Protivnik osiguranja žalbenim navodima ne spori postojanje navedenih ovršnih isprava, već pozivom na odredbu čl. 6. OZ-a ističe kako je pri provedbi ovrhe i osiguranja sud dužan paziti na dostojanstvo ovršenika, pozivajući se i na odredbu čl. 91. OZ-a koja propisuje koje nekretnine ne mogu biti predmet ovrhe, uz tvrdnju da nekretnine koje su predmet osiguranje predstavljaju poljoprivredno zemljište i gospodarske zgrade na kojima obavlja djelatnost obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, koje služe za uzdržavanja članova njegove obitelji. Žalbenim navodima upire i na odredbu čl. 80.b. st. 3. toč. 2 OZ-a, uz tvrdnju da je predlagatelj osiguranja svoje potraživanje trebao pokušati naplatiti drugim, manje tegobnim sredstvima, pozivajući se i na načelo razmjernosti i pravične ravnoteže (čl. 80.b st. 2. OZ-a).

11. Izneseni žalbeni navodi žalitelja su bez utjecaja na pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja o osiguranju prisilnim zasnivanjem založnog prava, jer su u konkretnom slučaju ispunjene sve zakonom propisane pretpostavke za osiguranje novčane tražbine prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretninama vlasništvo protivnika osiguranja, a koje pretpostavke su propisane odredbom čl. 296. OZ-a, kojom je određeno da se na osnovi ovršne isprave kojom je utvrđena novčana tražbina predlagatelja osiguranja, ima pravo tražiti osiguranje te tražbine zasnivanjem založnoga prava na nekretnini protivnika osiguranja.

12. Naime, učinak uknjižbe i zabilježbe uređen je odredom čl. 298. OZ-a, koja propisuje da uknjižba založnoga prava i zabilježba ovršivosti tražbine imaju takav učinak da se ovrha na toj nekretnini može provesti i prema trećoj osobi koja je tu nekretninu kasnije stekla (st. 1.). Prema čl. 298. st. 2. OZ-a, u slučaju iz stavka 1. toga članka ovrha na nekretnini odredit će se protiv osobe koja je upisana kao vlasnik, i to na temelju ovršne isprave na temelju koje je u zemljišnu knjigu upisano založno pravo i zabilježba ovršivosti te izvatka iz zemljišne knjige iz kojega proizlazi da je ta osoba upisana kao vlasnik nakon upisa založnoga prava i zabilježbe ovršivosti.

13. U konkretnom slučaju predlagateljica osiguranja raspolaže ovršnim ispravama kojima je utvrđena njezina novčana tražbina prema protivniku osiguranja, a koje sadrže i potvrdu ovršnosti, slijedom čega proizlazi da predlagateljica osiguranja raspolaže ovršnim ispravama na temelju koje je doneseno pobijano rješenje, što žalitelj žalbenim navodima niti ne spori.

14. Isto tako, uvidom u izvadak iz zemljišne knjige (list 12-16 spisa), slijedi da je protivnik osiguranja vlasnik nekretnina na kojima je predloženo zasnivanje založnog prava, što po žalbi žalitelja također nije sporno.

15. Predmetna ovršna rješenja o poreznom dugu sadrže sve što ovršna isprava sukladno čl. 29. st.1 OZ-a treba sadržavati da bi bila podobna za ovrhu. U njima su naznačeni, kako vjerovnik i dužnik, tako i vrsta i opseg obveze, kao i vrijeme ispunjenja obveze, odnosno dospijeće tražbine.

16. Što se tiče predmetnog osiguranja, valja reći kako u skladu s načelom dispozicije sud određuje ovrhu (osiguranje), onim sredstvima i na onim predmetima koji su navedeni u prijedlogu (čl. 5. st. 1. OZ-a), pa u takvim činjeničnim i pravnim okolnostima u kojima je predmetno rješenje doneseno u skladu s načelom dispozicije, imajući u vidu i to da se radi o postupku osiguranja novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretnini, a ne o postupku ovrhe radi naplate tražbine prodajom nekretnine, u kojoj situaciji protivnik osiguranja ne gubi niti vlasništvo, niti posjed nekretnine, slijedom čega su neosnovani navodi kojima žalitelj upire na povredu načela zaštite dostojanstva protivnika osiguranja predviđenog odredbom čl 6. OZ-a, pri čemu zaštita dostojanstva ovršenika (protivnika osiguranja) podrazumijeva upravo to da se u skladu sa zakonom zaštite njegova pravo u postupku ovrhe te da mu se u postupku osigura ravnopravan položaj, omogućavajući mu da se koristi zakonom predviđenim sredstvima.

17. U konkretnom slučaju, a imajući u vidu i druga načela ovršnog postupka (ekonomičnosti, zabrane zlouporabe procesnih ovlaštenja i dr.) te cilj i svrhu ovršnog postupka, proizlazi da određivanjem predmetnog osiguranja, ni na koji način nije došlo do povrede dostojanstva protivnika osiguranja.

18. Pored navedenog, osiguranje novčane tražbine se određuje u opsegu koji je potreban za namirenje te tražbine (čl. 74. OZ-a), ali to nije razlog za žalbu o kojemu odlučuje drugostupanjski sud, već je o tome dužan voditi računa prvostupanjski sud u povodu eventualnog prijedloga protivnika osiguranja za ograničenje osiguranja samo na neka sredstva i predmete, ukoliko su dovoljni za osiguranje tražbine (čl. 5. st. 2. OZ-a). Stoga, kako je u konkretnom slučaju osiguranje određeno u okviru sadržaja ovršne isprave te u opsegu koji je potreban za namirenje te tražbine, a protivnik osiguranja, s druge strane, niti tvrdi, niti dokazuje postojanje pretpostavki za ograničenje sredstava i predmeta osiguranja, u takvim činjeničnim i pravnim okolnostima u kojima je predmetno rješenje doneseno u skladu s načelom dispozicije, suprotno žalbenim navodima žalitelja, nije narušeno načelo razmjernosti.

19. Neosnovan je i prigovor protivnika osiguranja da je pobijano rješenje o osiguranju doneseno protivno odredbi čl. 91. st. 1. OZ (s tvrdnjom da se radi o poljoprivrednom zemljištu), imajući u vidu da je taj prigovor protivnik osiguranja ovlašten isticati tek u postupku ovrhe, ukoliko do njega dođe, i to na valjan način, uz dokaze da je protivnik osiguranja poljodjelac i da je predmetna nekretnina u opsegu potrebe za njegovim uzdržavanjem i uzdržavanjem članova njegove uže obitelji i drugih osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati, što žalitelj u prilogu žalbe ne dostavlja (osim potvrde Ministarstva financija iz koje proizlazi da je protivnik osiguranja vlasnik poljoprivrednog gospodarstva).

20. Neosnovani su i bez utjecaja na pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja i žalbeni navodi žalitelja kojima upire na to da zasnivanje založnog prava ne bi bilo dopušteno sukladno odredbi čl. 80.b OZ-a.

21. Naime, odredba čl. 290. OZ-a glasi:

(1) Na osiguranje tražbine prema ovom dijelu Zakona na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovog Zakona o ovrsi radi ostvarenja tražbine.

(2) Na osiguranje tražbine ne primjenjuju se odredbe ovog Zakona o nedopuštenosti ovrhe na nekretnini iz članka 80.b ovog Zakona.

(3) Sud će prijedlog za ovrhu na nekretnini odbiti ako se ovrha traži radi namirenja osigurane tražbine koja ne prelazi iznos glavnice od 5.300,00 eura bez obzira na zabilježbu ovršivosti tražbine u zemljišnim knjigama i drugim javnim očevidnicima.

22. Dakle, sukladno navedenoj zakonskoj odredbi, u konkretnom slučaju je dopušteno zasnivanje založnog prava radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja i to neovisno o prigovorima žalitelja kojima upire narušenu pravičnu ravnotežu iz čl. 80.b OZ-a te neovisno o iznosu glavnice radi čijeg se osiguranja predlaže zasnivanje založnog prava, jer je citiranom odredbom u st. 2. izričito propisano da se na osiguranje tražbine ne primjenjuju odredbe OZ-a o nedopuštenosti ovrhe na nekretnini iz čl. 80.b toga Zakona (koja uređuje posebne uvjete za određivanje ovrhe na nekretnini), s time da je ovdje za ukazati i na odredbu čl. 297. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12 i 152/14), iz koje proizlazi svrha založnog prava, kojom odredbom je propisano da založno pravo ovlašćuje svog nositelja (založnog vjerovnika) da svoju tražbinu, ne bude li mu o dospijeću ispunjena, namiri iz vrijednosti te stvari.

23. Stoga, suprotno žalbenim prigovorima protivnice osiguranja, u postupku radi osiguranja novčane tražbine prisilnim zasnivanjem založnoga prava ne primjenjuje se odredba čl. 80.b OZ-a koja uređuje posebne uvjete za određivanje ovrhe na nekretnini.

24. Slijedom svega obrazloženog, na pravilno utvrđeno činjenično stanje, sud prvog stupnja je pravilno primijenio materijalno pravo u skladu s odredbom čl. 296., 297. i 298. OZ-a, kada je odlučio kao u izreci prvostupanjskog rješenja i prijedlog predlagateljice usvojio, pri čemu su svi preostali žalbeni razlozi kojima žalitelj upire na to da nisu ispunjene zakonske pretpostavke za određivanje predloženog osiguranja, bez utjecaja na osnovanost predmetnog osiguranja, pa time i na zakonitost i pravilnost pobijane odluke.

25. Slijedom obrazloženog, kako je prvostupanjski sud predmetno osiguranje na nekretninama u vlasništvu protivnika osiguranja odredio na temelju ovršnih isprava (ovršnih poreznih rješenja), i to u okviru njihovog sadržaja, kako nije utvrđeno postojanje žalbenih razloga na koje temeljem odredbe čl. 50. st. 5. OZ-a ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, valjalo je na temelju odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP-a, u svezi s čl. 21. st. 1. OZ-a, žalbu protivnika osiguranja odbiti kao neosnovanu i potvrditi pobijano rješenje o osiguranju te odlučiti kao u izreci ovog rješenja.

26. Žalitelj u žalbi određeno ne navodi žalbene razloge zbog kojih pobija odluku o troškovima postupka prvostupanjskog rješenja, pa imajući u vidu da ovaj sud u skladu s odredbom čl. 365. st. 2. ZPP-a, ne pazi po službenoj dužnosti na pravilnu primjenu materijalnog prava u odluci o troškovima postupka, valjalo je potvrditi i odluku o troškovima postupka.

27. Slijedom svega iznesenog odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu 31. ožujka 2026.

Sutkinja:

Roberta Pandža