Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    Republika Hrvatska

    Županijski sud u Velikoj Gorici

    Poslovni broj Gž-1161/2025-2

    Ulica Hrvatske bratske zajednice 1

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca, Ankice Jakovina predsjednice vijeća, Dragice Sirovica Hranilović sutkinje izvjestiteljice i Zinke Bulka članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja HL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupaju punomoćnici Ivan Santica i Damir Đapić, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Santica & Đapić iz Splita, protiv tuženika Euroherc osiguranje d.d. Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, kojeg zastupa punomoćnik Ilija Krivić, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Grgić & partneri u Zagrebu, radi naknade štete, odlučujući o žalbama stranaka protiv presude Općinskog suda u Splitu poslovni broj Pn-329/2023-22 od 28. kolovoza 2025., u sjednici vijeća održanoj 31. ožujka 2026.,

    p r e s u d i o  j e

    I. Odbija se žalba tuženika Euroherc osiguranje d.d. i potvrđuje presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj Pn-329/2023-22 od 28. kolovoza 2025., u pobijanom dijelu u stavcima I., II. i III. izreke.

    II. Preinačava se navedena presuda pod stavkom IV. izreke u dijelu kojim je tužitelj odbijen sa zahtjevom za naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 209,10 eura s pripadajućim zateznim kamatama i za navedeno sudi:

    Tuženik Euroherc osiguranje d.d. dužan je tužitelju HL nadoknaditi i daljnji trošak parničnog postupka u iznosu od 209,10 eura sa zateznim kamatama tekućim od 28. kolovoza 2025. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

    III. Odbija se kao neosnovan zahtjev tuženika Euroherc osiguranje d.d. za naknadu troškova sastava žalbe.

    IV. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja HL za naknadu troškova sastava žalbe.

    Obrazloženje

    1. Presudom suda prvoga stupnja presuđeno je:

    „I Nalaže se tuženiku EUROHERC osiguranje d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747 isplatiti tužitelju HL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime naknade neimovinske štete te imovinske štete (tuđe njege i pomoći) iznos od 1.788,65 EUR, sa zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče od 21.07.2022. godine do isplate obračunatoj za period od 21.07.2022. god. do 31.12.2022. god. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a za razdoblje od 01.01.2023. god. do 31.12.2023. god. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a za razdoblje od 01.01.2024. godine do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe. II Nalaže se tuženiku EUROHERC osiguranje d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747 isplatiti tužitelju HL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime naknade imovinske štete (troškova liječenja) iznos od 140,00 EUR, sa zateznom kamatom koja na iznos od 86,25 EUR teče od 21.07.2022. godine, a na iznos od 53,75 (račun EMNG) teče od 15.06.2022. god do isplate obračunatoj za period od 21.07.2022. god. do 31.12.2022. god. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a za razdoblje od 01.01.2023. god. do 31.12.2023. god. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a za razdoblje od 01.01.2024. godine do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

    III Nalaže se tuženiku nadoknaditi tužitelju trošak ovog postupka u iznosu od 2.365,44 eura, sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od presuđenja do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, u roku od 15 dana.

    IV Odbija se zahtjev tužitelja za naknadom troška preko određenog iznosa od 2.365,44 eura, a do zatraženog iznosa od 2.574,54 eura.“

    2. Protiv navedene presude pod stavcima I., II. i III. izreke žali se tuženik zbog svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 - dalje: ZPP), s prijedlogom da se pobijana presuda preinači na način da se odbije tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti te tuženiku naknade troškovi parničnog postupka, kao i troškovi žalbenog postupka.

    3. Protiv odluke o troškovima postupka u dijelu u kojem nije udovoljeno njegovom zahtjevu za iznos od 209,10 eura (stavak IV. izreke presude) žali se tužitelj zbog pogrešne primjene materijalnog prava s prijedlogom sudu drugoga stupnja da pobijanu odluku u tom dijelu preinači, uz naknadu troškova žalbenog postupka.

    4. Žalba tuženika nije osnovana.

    5. Žalba tužitelja je osnovana.

    6. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje te naknadu imovinske štete s osnova tuđe pomoći i troškova liječenja koju štetu trpi kao posljedicu ozljeda zadobivenih u prometnoj nesreći koja se dogodila 15. svibnja 2022. u [adresa] kada je osiguranik tuženika upravljajući svojim vozilom udario u stražnji dio automobila kojim je upravljao tužitelj.

    7. Ispitujući prvostupanjsku presudu nije utvrđeno da bi sud prvoga stupnja počinio bilo koju bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP niti tuženik u žalbi konkretno navodi o kojim bi se to bitnim povredama odredaba parničnog postupka radilo.

    8. Tijekom postupka među parničnim strankama nije bila sporna pasivna legitimacija tuženika, nastanak štetnog događaja kao i odgovornost osiguranika tuženika za nastanak istog, dok je bilo sporno, kao i sada u fazi žalbe, visina tužbenog zahtjeva s osnove neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti, imovinske štete za tuđu pomoć i njegu te dosuđena naknada imovinske štete s osnova troškova liječenja.

    9. Temeljem provedenog medicinskog vještačenja po sudskim vještacima dr. Sanji Batina, spec. psihijatru, dr. DL, spec. ortopedu i dr. CL, spec. neurokirurgu, sud prvoga stupnja je utvrdio:

    - da je u predmetnoj prometnoj nesreći tužitelj zadobio trzajnu ozljedu vrata,

    - da je navedena ozljeda kod tužitelja ostavila umanjenje životnih aktivnosti s ortopedske strane zbog umanjene pokretljivost u iznosu od 2%, što znači da će ulagati pojačane napore kod težih radova, potrebe držanja glave u prisilnom položaju duže vrijeme, te pognutom položaju i zabačenom odostraga, a ponekad, za vrijeme sudjelovanja u prometu biti će mu otežana rotacija glave u punom iznosu,

    - da je trpio bolove jakog intenziteta 1 dan, srednjeg intenziteta 1 tjedan te slabog intenziteta još 4 tjedna,

    -da mu je tuđa njega i pomoć bila potrebna jedan tjedan dva sata dnevno za vrijeme nošenja ovratnika i još jedan tjedan jedan sat dnevno,

    - da se nakon 3 mjeseca stanje tužitelja ustalilo,

    - da je tužitelju bila potrebna tuđa pomoć 1 tjedan po 2 sata dnevno za vrijeme nošenja ovratnika te još 1 tjedan po jedan sat dnevno,

    - da iz nalaza i mišljenja vještaka neurokirurga proizlazi da isti cijeni za 3% oštećeno tjelesno zdravlje kod tužitelja što će se očitovati lakšim zamaranjem pri dužoj uporabi šaka i to više desne šake, ali uz ulaganje napora samog tužitelja u malenom stupnju on će biti radno efikasan po tom pitanju, tek će trebati kraće odmore,

    - da se obzirom radi o malenim postocima i o posljedicama nakon ozljeđivanja dva različita organska sustava, to postotke treba pribrojiti pa je ukupno umanjenje kod tužitelja 5%,

    - da se vještak ortoped usuglasio s procjenom tjelesnih bolova, kao i ocjenom da se nakon ozljede stanje ustalio za 3 mjeseca,

    - da je prema nalazu i mišljenju vještaka psihijatra u trenutku ozljeđivanja tužitelj doživio primarni strah jakog intenziteta u trajanju od 1 minute, a nastavio se sekundarni strah jakog intenziteta u trajanju od 3 dana, potom strah u srednjem intenzitetu u trajanju od 10 dana, te strah blažeg intenziteta s iste osnove u različitim vremenskim intervalima je bio u trajanju od 4-5 tjedana, dok trajnih posljedica straha nema,

    - da su navedeni psihički simptomi izazvali kod tužitelja povredu duševnog integriteta lakšeg stupnja, i privremenog karaktera,

    - da se povreda duševnog integriteta očituje u strahu, napetosti, anksioznosti, potrebom za kontrolnim specijalističkim pregledima i dijagnostičkoj obradi, potrebom za fizikalnom terapijom, potrebom za tuđom njegom i pomoći,

    - da je tužitelj nosio imobilizacijski ovratnik, učinjene su pretrage EMNG i RTG obrada te je provodio fizikalne terapije,

    - da je tužitelj osoba srednje životne dobi rođen 1982. godine.

    10. Takva činjenična utvrđenja suda prvoga stupnja prihvaća i ovaj drugostupanjski sud, a ista nisu dovedena u sumnju žalbenim navodima tuženika.

    11. Imajući u vidu utvrđeno činjenično stanje, pravilno je sud prvoga stupnja primijenio materijalno pravo kada je tužitelju zbog povrede prava osobnosti te na ime tuđe pomoći i njege dosudio ukupan iznos od 1.788,65 eura jer je i prema stajalištu ovog drugostupanjskoga suda dosuđena naknada, uz onu već isplaćenu u ukupnom iznosu od 2.322,65 eura (što sveukupno iznosi 4.111,30 eura) u cijelosti primjerena pretrpljenim povredama.

    12. Osporavajući dosuđenu visinu naknade neimovinske štete, tuženik tvrdi da je sud prvog stupnja pogrešno primijenio materijalno pravo kada je cijeneći ukupne posljedice ozljeđivanja tužitelja i okolnosti slučaja na ime naknade te štete tužitelju dosudio iznos od čak 4.000,00 eura koja znatno premašuje visinu naknade koja se u sudskoj praksi dosuđuje za istu težinu povrede i stupanj smanjene životne aktivnosti u predmetima iste pravne i slične činjenične osnove.

    13. Odredba relevantna za određivanje visine pravične novčane naknade kod povrede prava osobnosti iz čl. 19. st. 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 29/18, 126/21, 156/22, 145/23 i 155/23 - dalje: ZOO) je ona iz čl. 1100. tog Zakona, a st. 1. tog čl. propisano je da će u slučaju povrede prava osobnosti sud, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema, a u st. 2. da će pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.

    14. Vrhovni sud Republike Hrvatske je u ispunjavanju ustavne zadaće ujednačavanja sudske prakse, na svojoj sjednici održanoj 5. ožujka 2020. i 15. lipnja 2020. pod brojem Su-IV-47/2020-5, donio Izmijenjene Orijentacijski kriterije i iznose za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete VSRH od 29. studenog 2002., br. Su- 1331-VI/02 i 1372-11/02, u primjeni Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj: 53/91, 73/91, 111/93, 3/94, 7/96, 91/96, 112/99 i 88/01), na način da se tada prihvaćeni iznosi naznačeni u novčanim jedinicama (kune) povećavaju za 50%. Od tih izmijenjenih orijentacijskih kriterija proteklo je vrijeme od šest godina, prema dostupnim statističkim podacima, obilježeno visokom inflacijom, pa imajući u vidu provedenim dokazima medicinskim vještačenjima utvrđene kvalifikatorne okolnosti o kojima ovisi visina pravične novčane naknade (trajanje i intenzitet fizičkih bolova, trajanje i intenzitet pretrpljenog straha i trajno smanjene životne aktivnosti zbog zadobivene tjelesne ozljede, trajanje liječenja i način liječenja – nošenje ovratnika, provođenje fizikalnih terapija, snimanja, okolnosti stradavanja i dob tužitelja), ocjena je ovog suda da je dosudivši tužitelju pravičnu novčanu naknadu u iznosu od 4.000,00 eura prvostupanjski sud pravilno primijenio odredbu članka 1100. ZOO.

    15. Ovdje treba navesti i da Orijentacijski kriteriji i iznosi za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete, ne predstavljaju matematičku formulu koja pukim automatizmom služi za izračunavanje pravične novčane naknade, te se uvijek u svakom slučaju uzimaju u obzir sve okolnosti konkretnog slučaja, a što je sve sud prvog stupnja i učinio uzimajući u obzir, kao što je već navedeno vrstu i prirodu pretrpljenih povreda, jačinu i trajanje štetnih posljedica, protek vremena od štetnog događaja do presuđenja, životnu dob tužitelja, pri čemu je pravilno pravična novčana naknada dosuđena u ukupnosti s obzirom na utvrđenu povredu prava osobnosti.

    16. Tuženik neosnovano osporava iznos naknade imovinske štete zbog tuđe pomoći i njege u dosuđenom iznosu od 111,30 eura, budući da je prvostupanjski sud prilikom utvrđivanja iznosa koji tužitelju pripada kao cijenu jednog sata tuđe (nestručne) pomoći i njege uzeo iznos od 5,30 eura koristeći se pritom ovlaštenjem sadržanim u odredbi čl. 223. st. 1. ZPP, u svezi čl. 1089. st. 2. ZOO.

    17. Pri tome valja dodati da tužitelju na iznos naknade imovinske štete zbog tuđe pomoći i njege zatezne kamate ne pripadaju tek od dana donošenja prvostupanjske presude, kako to tuženik pogrešno smatra, već od dana podnošenje odštetnog zahtjeva, kako je to tužitelj u ovom predmetu zatražio, sve u smislu odredbe iz čl. 12. st. 6. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (''Narodne novine'' broj 151/05, 36/09, 75/09, 76/13, 152/14 i 155/23 – dalje: ZOOP), a koje pravno shvaćanje je izraženo i u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske Rev 1505/2024 od 26. veljače 2025.

    18. U odnosu na osporene troškove liječenja u privatnoj ustanovi, valja reći da hoće li sud u konkretnom slučaju priznati oštećeniku pravo na naknadu troškova liječenja izvan sustava HZZO uvijek ovisi o okolnostima konkretnog slučaja.

    19. Naime, odredbom čl. 1095. st. 1. ZOO propisano je pravo neposrednog oštećenika da od osobe koja ga je ozlijedila ili mu narušila zdravlje zahtijeva naknadu troškova liječenja i drugih potrebnih troškova s tim u vezi.

    20. Suprotno žalbenim navodima tuženika, po ocjeni ovog suda pravilno je sud prvog stupnja priznao tužitelju troškove na ime liječenja u iznosu od 53,75 eura jer je tužitelj u spis dostavio nalaze i račun Poliklinike „Matulić“ za „EMNG“ pretragu u iznosu od 405,00 kn.

    21. Imajući u vidu da je tužitelj u dokaz zadobivenih ozljeda dostavio medicinsku dokumentaciju, pa tako i nalaz EMNG pretrage obavljene u Poliklinici „H“ na temelju koje su objektivizirane zadobivene tjelesne ozljede i na kojima su medicinski vještaci također temeljili svoje nalaze i mišljenje o zadobivenoj tjelesnoj ozljedi i njezinim posljedicama u vidu trpljenja fizičkih bolova i straha te posljedica u vidu trajno smanjene životne aktivnosti, to se neosnovanim ukazuju žalbeni navodi da tužitelj nije dokazao zahtijevane troškove niti jednim dokazom, da su ti troškovi uopće uzročno posljedično povezani s prometnom nezgodom od 15. svibnja 2022., te da bi isti bili potrebni.

    22. U odnosu na zahtijevanu imovinsku štetu za troškove prijevoza radi liječenja, u smislu gore citirane odredbe čl. 1095. st. 1. ZOO, ovaj sud prihvaća stav suda prvog stupnja da tužitelj temeljem navedene odredbe ima pravo na naknadu imovinske štete za troškove prijevoza radi liječenja. Sud prvoga stupnja u vezi ovog dijela tužbenog zahtjeva u obrazloženju navodi da su ti troškovi priznati s obzirom na udaljenost od mjesta prebivališta tužitelja ([adresa]) do Splita gdje se tužitelj liječio, odnosno obavljao fizikalnu terapiju, a koju je, prema nalazu i mišljenju vještaka obavljao u razdoblju od 18. srpnja do 29. srpnja 2022. Kako su navedeni troškovi (86,25 eura) ograničeni samo na relaciji od mjesta prebivališta tužitelja do liječnika i nazad, pravilno je prvostupanjski sud primjenom čl. 223. ZPP tužitelju priznao i te troškove.

    23. Prema tome, kod donošenja prvostupanjske presude pravilno je sud prvog stupnja primijenio materijalno pravo pa se nije ostvario žalbeni razlog pogrešne primjene materijalnog prava (čl. 356. ZPP), a i odluka o troškovima parničnog postupka je zakonita po osnovi jer je donesena na temelju čl. 154. st. 1. ZPP u svezi s čl. 155. ZPP uz primjenu Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj 138/23 - dalje: Tarifa).

    24. No međutim, osnovano tužitelj odluku o troškovima postupka osporava po visini navodeći da je prvostupanjski sud pogrešno zbrojio priznate troškove. Naime 7 radnji koje je prvostupanjski sud priznao tužitelju, a koje tuženik određeno ne osporava, po 100 bodova za svaku radnju, uz vrijednost boda od 2,00 eura (Tbr. 54. Tarife) iznosi 1.400,00 eura, što uz uvećanje od 25% na ime PDV-a (Tbr. 46. Tarife) i uz trošak vještačenja od 600,00 eura te troškove sudskih pristojbi na tužbu i presudu od 99,54 eura iznosi ukupno 2.449,54 eura, a ne kako je zbrojio prvostupanjski sud 2.365,44 eura, slijedom čega je tužitelju valjalo priznati razliku od 84,10 eura.

    25. Nadalje, u pravu je tužitelj kada prigovara odluci o troškovima postupka u dijelu u kojem mu sud prvoga stupnja nije priznao zatraženi trošak pristupa ročištu za objavu presude 28. kolovoza 2025., a sukladno odredbi Tbr. 9/3 Tarife u visini od 50 bodova.

    26. Naime, iz sadržaja odredbe čl. 335. ZPP proizlazi da u slučaju kad stranka pristupi ročištu za objavu presude, kao što je u konkretnom slučaju pristupio punomoćnik tužitelja, sud po odredbi čl. 335. st. 8. ZPP stranci mora uručiti presudu te joj od navedenog dana počinje teći rok za podnošenje pravnog lijeka. Radi se o trošku učinjenom u povodu postupka, na koje ima pravo stranka koja je ročištu pristupila i uspjela u parnici. Pravno shvaćanje da stranci koja je pristupila na ročište za objavu presude pripada pravo na trošak pristupa na to ročište zauzeto je i u odluci revizijskog suda broj: Revr-580/05 od 14. prosinca 2005., a koje stajalište u cijelosti prihvaća i ovaj drugostupanjski sud.

    27. Slijedom navedenog, valjalo je tužitelju priznati trošak pristupa na ročište za objavu u visini od 100,00 eura što uvećano za trošak PDV-a na taj iznos ili 25,00 eura ukupno iznosi 125,00 eura.

    28. Slijedom navedenog, valjalo je odbiti žalbu tuženika kao neosnovanu i na temelju odredbe čl. 368. st. 1. ZPP odlučiti kao pod stavkom I. izreke ove drugostupanjske presude, a prihvatiti žalbu tužitelja kao osnovanu i temeljem odredbe čl. 373. toč. 3. ZPP odlučiti kao pod stavkom II. izreke ove drugostupanjske presude.

    29. Tuženiku nije dosuđen trošak žalbenog postupka iz razloga jer je njegova žalba odbijena kao neosnovana (čl. 166. st. 1. ZPP u vezi s čl. 154. st. 1. ZPP).

    30. Kako se tužitelj žalio i žalbom uspio samo glede odluke o troškovima postupka radi kojega nisu nastali posebni troškovi, tako je valjalo odbiti njegov zahtjev za naknadom troškova žalbenog postupka (čl. 166. st. 1. u svezi s čl. 154. st. 5. ZPP).

    U Velikoj Gorici 31. ožujka 2026.

    Predsjednica vijeća

    Ankica Jakovina

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.