REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Poslovni broj Pn-353/2026-4
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Krešimiru Koketiju, u pravnoj stvari tužitelja UČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] , kojeg zastupa punomoćnik Krešimir Škarica, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika CROATIA osiguranje d.d., OIB: 26187994862, Zagreb, V. Jagića 33, kojeg zastupa punomoćnica UČI, mag. iur., Su-501/25., radi isplate, 31. ožujka 2026.
r i j e š i o j e
I Ovaj sud se oglašava stvarno nenadležnim.
II Nakon pravomoćnosti ovog rješenja, predmet će se ustupiti stvarno nadležnom Općinskom radnom sudu u Zagrebu.
Obrazloženje
1. Tužitelj je 24 veljače 2026. podnio tužbu ovome sudu navodeći da je kao radnik Nacionalnog parka Plitvička jezera stradao na poslu prilikom obavljanju svojih svakodnevnih poslova, a budući da ga je poslodavac osigurao u tom slučaju kod tuženika potražuje od istog naknadu pretrpljene štete. Tuženik je u odgovoru na tužbu, prije upuštanja u raspravljanje istakao prigovor stvarne nenadležnosti jer se radi o ozljedi na radu pa da je stoga nadležan Općinski radni sud u Zagrebu.
2. Prigovor tuženika je osnovan.
3. Polazeći od činjeničnih navoda iz tužbe, predmet ovog spora je zahtjev tužitelja za naknadu štete zbog ozljede na radu, a tužba je podnesena protiv tuženika koji nastupa u svojstvu osiguratelja tužiteljeva poslodavca. Stav je ovoga suda da se ne radi o imovinskopravnom sporu iz ugovora o osiguranju, obzirom da tužiteljica i tuženik ne stoje u ugovornom odnosu (ugovor o osiguranju je sklopljen između tuženika i poslodavca), a koja činjenica ima za posljedicu samo pasivnu legitimaciju tuženika u postupku radi naknade štete zbog ozljede na radu, dok položaj radnika u cijelosti ostaje neizmijenjen.
4. Odredbom čl. 2. točka XV. Zakona o područjima i sjedištima sudova (Narodne novine 128/14.) propisano da će Općinski radni sud u Zagrebu postupati u radnim sporovima, a Općinski građanski sud u ostalim građanskim postupcima. Nadalje, odredbom čl. 34. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22, u daljnjem tekstu: ZPP) radnim sporom smatra se spor iz radnog odnosa što znači da je radni spor svaki spor u odnosu na prava i obveze iz radnog odnosa.
5. Prilikom određivanja radnog spora, potrebno je utvrditi udovoljava li spor personalnom i kauzalnom kriteriju. U ovom slučaju dakle, ne radi se o sporu između radnika i poslodavca, već o sporu naknade štete zbog ozljede na radu između radnika i osiguratelja, slijedom čega nije ispunjen personalni kriterij. Međutim, uzimajući u obzir pravnu prirodu predmeta spora, a nastavno i materijalno pravo koje treba primijeniti na činjenično stanje, predmetni spor udovoljava kauzalnom kriteriju, jer će se u istom primarno suditi primjenom propisa koji reguliraju radnopravne odnose. Nadalje, treba voditi računa i o svrsi osiguranja - poslodavac kao stipulant ugovara osiguranje od odgovornosti u korist radnika kao beneficijara, dakle jača se pozicija radnika, ali ne samo materijalnopravna (jer može tužiti samo poslodavca, samo osiguranje ili oboje), već i procesnopravna (žurnost postupka, oslobođenje od plaćanja pristojbi…). Naime, nije logično da radnik u situaciji kada tuži i poslodavca i osiguratelja kao suparničare primjenom atrakcijskog kriterija može postići primjenu pravila postupka iz radnog odnosa, a da u situaciji ako tuži samo osiguratelja to ne bi mogao, odnosno, nije u smislu propisa o nadležnosti slabljenje pozicije radnika kao posljedica podnošenja tužbe protiv osiguratelja poslodavca, a ne poslodavca, do kakvog slabljenja bi u tom slučaju neminovno došlo, s obzirom da radnik u radnom sporu ima veća prava nego li tužitelji u ostalim parničnim postupcima, na koje se ne primjenjuju posebna pravila.
6. Kako karakter radnih sporova imaju: sporovi o zasnivanju, postojanju i prestanku radnog odnosa; sporovi o pravima, obvezama i odgovornostima iz radnog odnosa te sporovi o naknadi štete koju radnik pretrpi na radu ili u vezi sa radom, a u ovom konkretnom slučaju radi se o sporu iz radnog odnosa te o izvanugovornoj odgovornosti za naknadu štete, to je primjenom odredbe čl. 34. st. 1. toč. 10. ZPP te odredbi čl. 17. st. 1. i čl. 21 ZPP, odlučeno kao u izreci. (tako i VSRH u odluci Gr1 - 404/21 od 7. ožujka 2022.)
Zagreb, 31. ožujka 2026.
Sudac
Krešimir Koketi
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku 15 dana od dana primitka ovjerenog prijepisa iste. Žalba se podnosi u elektroničkom obliku putem informacijskog sustava odnosno u četiri istovjetna primjerka putem ovog suda na županijski sud.
DNA:
- tužitelju po pun;
- tuženiku po pun.